Bunjevci

[svarozic]

To je metoda izrade čelika koja nije poznata. Da upravo to stanovnici BiH su bili pod Franačkom vlašću.

A tad su u stvari bili pod Hrvatima hahahaha

 

[Čuljak]

ima i drugih vlaka i dovoljno da se dobije predstava o njij. taj zaseok su bile njive ispred nekih kuća.

Radi se o pretežito šumovitom zaseoku koji je tek relativno nedavno naseljavan.

gle jada. preskočio si boldovati reč Hrvat odmah na početku. hans frankapan sam sebe smatra Hrvatom i tim zakonikom, kao knez i ban, uredjuje odnos hrvata i vlaha.

i gde bi ti?

u hrvate ili u vlahe? očito dve različite zajednice.

da pripomognem, piše on da ima i trećih, -srbala.
možeš i tamo?

Korisnik Casino Royal je na drugoj temi ranije prepisao Hrabakove zaključke iz kojih se neupitno može iščitati da se u navedenom pravnom aktu Vlasi, Srbi i Hrvati spominju kao etničke, a ne socijalne kategorije.

http://forum.krstarica.com/showthre...V-stoljeću?p=20987189&viewfull=1#post20987189

Tu se uklapa i Dalimilova hronika koja je samo gurnuta u stranu jer se istoričari nisu usudili da njeno klupko raspletu, a to nam svakako predstoji. Hronika u delu u kojem opisuje postanak češkog jezika jasno razlikuje i kaže:

1. Srbi,
2. srpski jezik,
3. hrvatska zemlja koja govori srpski jezik i
4. u toj zemlji vlak ("leh") - klasna odrednica - koji se zvao Čeh.

Korisnik Tandoori Masala je već na ovom forumu ranije dokazao da Dalimilova kronika nije gurnuta u stranu, kao i da u najstarijem rukopisu piše Mezy gynime Slowyene.

http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30489774&viewfull=1#post30489774
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490601&viewfull=1#post30490601
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490932&viewfull=1#post30490932

 

[snouden]

Radi se o pretežito šumovitom zaseoku koji je tek relativno nedavno naseljavan.

takvim postaju sve zapuštene njive. ako hoćeš da vidiš kako drvo obožava njive obidji neki stari dom koji je spaljen u poslednjem ratu. a u toj šumi potraži zidine kuća. obično se prva kuća podizala na ivici najplplodnijeg komada zemlje pri prelazu u brdo.

- - - - - - - - - -

Korisnik Casino Royal je na drugoj temi ranije prepisao Hrabakove zaključke iz kojih se neupitno može iščitati da se u navedenom pravnom aktu Vlasi, Srbi i Hrvati spominju kao etničke, a ne socijalne kategorije.

http://forum.krstarica.com/showthre...V-stoljeću?p=20987189&viewfull=1#post20987189


Korisnik Tandoori Masala je već na ovom forumu ranije dokazao da Dalimilova kronika nije gurnuta u stranu, kao i da u najstarijem rukopisu piše Mezy gynime Slowyene.

http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30489774&viewfull=1#post30489774
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490601&viewfull=1#post30490601
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490932&viewfull=1#post30490932

šta me briga za zaključke kasina. tandare i svih drugih koji pogrešno razmišljaju. mislim da bi tako trebali svi da se odnosimo prema pogrešnim zaključcima.

 

[Čuljak]

takvim postaju sve zapuštene njive. ako hoćeš da vidiš kako drvo obožava njive obidji neki stari dom koji je spaljen u poslednjem ratu. a u toj šumi potraži zidine kuća. obićno se kuća podizala na ivici plodne zemlje pri prelazu u brdo.

Da, ali arheološka nalazišta iz ranijih vremena te spomeni naseljenih mjesta odgovaraju sasvim drugoj strani sela.

- - - - - - - - - -

šta me briga za zaključke kasina. tandare, dalmila i svih drugih koji pogrešno razmišljaju

Znaš li možda tko je Bogumil Hrabak te koliki je njegov autoritet u navedenoj temi?

http://www.academia.edu/3682136/Bog...rija_umjetnosti_Arheologija_Sarajevo_2012_525

 

[Mrkalj]

šta me briga za zaključke kasina. tandare i svih drugih koji pogrešno razmišljaju. mislim da bi tako trebali svi da se odnosimo prema pogrešnim zaključcima.

Kaszino razmišlja tendenciozno po ključu srpske minimizacije.

 

[Mrkalj]

Korisnik Tandoori Masala je već na ovom forumu ranije dokazao da Dalimilova kronika nije gurnuta u stranu, kao i da u najstarijem rukopisu piše Mezy gynime Slowyene.

http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30489774&viewfull=1#post30489774
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490601&viewfull=1#post30490601
http://forum.krstarica.com/showthre...ebi-„Muži”?p=30490932&viewfull=1#post30490932

Kopirao sam ti poruku jer ne shvataš kako je prezime Maras (skraćeno od Mara sin) srpsko (slovensko, a ne romansko). Evo to je ovaj deo.

Imali smo i ozbiljne teze kako su slovenska imena poromanjivana:

- preskače se preko pitanja otkud imena Vladul, Vidul, Vukul, Radul, Bratul, Krstul, Kršul, Dragul, Rašuo (od Rašul ← Rašo, Raško ← Radko, Radivoje), Dančuo (od Dančul ← Dančo, Danko), Njegul, Prvul, Zorul, Gradul, Črnul, Dražnul, Trkul (od Trko ili Trčko), Kožul (od osnove koža), zatim Radman, Radoman, Vukman, Vukoman, Dragman, Dragoman, Vladman, tursko Karaman? takođe, pogrešno se misli da su sva prezimena na -as((ov)ić) romanska - nisu; Boras, Vukas, Radas, Radus, Latas, Vidas, Rakas, Zlokas, Miljas, Ivas, Vulas itd. ne znače ništa drugo nego skraćeni oblik od Borašin, Vukašin, Radašin i sl. što znači Bora sin (Borov sin), Vuka sin (Vukov sin) ili Rada sin (Radov sin ili Radu sin), Lata (Latifa) sin (Latifov sin) i t. sl.

A Dalimilova hronika jeste gurnuta u stranu, a Mezy gynime Slowyene ili Srbove ništa ne menja jer su u pitanju sinonimi koji se odnose na Stare Južne Slovene.

 

[Čuljak]

Kopirao sam ti poruku jer ne shvataš kako je prezime Maras (skraćeno od Mara sin) srpsko (slovensko, a ne romansko). Evo to je ovaj deo.

Koliko se to uklapa u postojeće glasovne i značenjske zakonitosti u razvoju jezika?

a Mezy gynime Slowyene ili Srbove ništa ne menja jer su u pitanju sinonimi koji se odnose na Stare Južne Slovene.

Postoje li ikakva relevantna lica u modernoj znanosti koja na Stare Južne Slovene gleda kao još jedan sinonim za tadašnje Srbe?

 

[snouden]

Znaš li možda tko je Bogumil Hrabak te koliki je njegov autoritet u navedenoj temi?

a kakve to veze ima sa terminom vlah u zakoniku hansa frankopana i bana mateja?

ako si upoznat molim izdvoji taj dio pa da pokušamo videti da li on greši ili ispravno rasudjuje.

nije of topik. bunjevci ne mogu biti šta drugo do potomci vlaha.

 

[Čuljak]

a kakve to veze ima sa terminom vlah u zakoniku hansa frankopana i bana mateja?

ako si upoznat molim izdvoji taj dio pa da pokušamo videti da li on greši ili ispravno rasudjuje.

nije of topik. bunjevci ne mogu biti šta drugo do potomci vlaha.

Na zapovijed

Iz godine 1402. treba navesti povelju Šibeniku koju je izdao Ladislav Napuljac 17. juna, posle smrti Ostoje, Ladislavljevog privrženika; u listini je zabranjeno da se Vlasi, bez obzira na socijalni status, mogu spuštati ka Šibeniku i da na šibenskoj teritoriji mogu napasati stoku; kazna za prekršaj iznosila je sto dukata. Prelaskom primorskih gradova, pa i Zadra (1409) pod mletačku vlast, nova politička granica je u velikoj meri onemogućavala privrednu vezu gradova i zaleđa. Od Vlaha u oblasti zadarskog distrikta borave samo biregionalni Vlasi, koji (kao u Ljubi) zakupljuju zemljišta za zimski boravak svojih stada. Vlasi koji se trajno nastanjuju u primorskim selima više se ne bave isključivo stočarstvom, a njihov prelazak na ratarstvo možda bi ukazivala prodaja volova. Vjekoslav Klaić je ustanovio da se naročito mnogo Vlaha (i Morlaka!) spominje oko 1412. godine, i to na imanjima knezova Nelipića, poimenice u župama ili knežinama Cetini, Posušju, Petrovom Polju (grad Ključ), oko grada Zvonigrada, na Zrmanji, pa oko gradova Omiša, Klisa i Kamičca. Ti su Vlasi pomagali Nelipiće u borbi s Mlečanima, pa su stoga uživali posebne privilegije. Kad je posle smrti poslednjeg kneza Nelipića, Ivaniša (1434) njegovu baštinu preuzeo zet mu Ivan Frankopan, on je boraveći u Klisu (18. marta 1436) izdao Vlasima u župi Cetini povelju na kojoj je za njih predvideo poseban status. Akt je napisan na hrvatskom jeziku i ćirilicom, te treba smatrati da su ti Vlasi već govorili slovenski. To bi možda potvrđivala i njihova imena (Viganj Dubravčić, Ninoje Sanković, Toma Ročević, Matijaš Vukčić, Milić, Ostojić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrelja Golešević, Vukat Vojnović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubišić, Bilosav Dražević, Jelovac Draživojević, Radivoj Vitković, Bulat Kustražić, Ivan Poznanović). Dodeljeni statut razlikuje Vlahe od Hrvata i Srba, te se mora zaključiti da se ti Vlasi ne mogu pribrojati ni Hrvatima, ni Srbima. Starešine tih Vlaha, katunari, nazivani su i ‘dobrim mužima’ i ‘dobrim vlasima’. Ti cetinski Vlasi imali su i svoga kneza za celu cetinsku župu (Mikluša Dehojevića). Gotovo u isto doba kad Vlasi na Cetini, i Vlasi u Lici dobili su svoj status (1433). Ti Vlasi na severnim ograncima Velebita imali su svoju opštinu. U jednom aktu koji su izdali franjevačkom samostanu više današnjeg Metka nalazimo imena članova tamošnjeg vlaškog “stola”: knezovi Antun Tukvić i Ivan Herendić, vojvoda Paval i sudije: Dian (Dejan) Mišković, Juraj Ružić, Matijaš Vlković i Mataš Jelčić; ostali Vlasi koji se javljaju svojim imenima su: Matul Rubanović, Mikula Mulgašić, Ivan Sopković, Milota Plavišić, Lukač Milutinović, Tomaš Aladinović, Franko Danilović, Šimun Bilković, Grgur Bekošević i Bartul Čeprnić. Prezime Čeprnić ukazuje na hercegovačko poreklo člana te porodice. V. Klaić je raspolagao i dokumentima o Vlasima oko Zrmanje 1486– 87, za koje je prema imenima sudio da su već bili pohrvaćeni. Zvali su se: Radič Guljević, Mozgota Guljević, Radmil Babić, Radovan Skalić, Matija Terehimčić, Toma Kalčić. Za razliku od ovih, Čići oko Pazina u Istri (1463) bili bi mu nepohrvaćeni.

 

[snouden]

Na zapovijed

Iz godine 1402. treba navesti povelju Šibeniku koju je izdao Ladislav Napuljac 17. juna, posle smrti Ostoje, Ladislavljevog privrženika; u listini je zabranjeno da se Vlasi, bez obzira na socijalni status, mogu spuštati ka Šibeniku i da na šibenskoj teritoriji mogu napasati stoku; kazna za prekršaj iznosila je sto dukata. Prelaskom primorskih gradova, pa i Zadra (1409) pod mletačku vlast, nova politička granica je u velikoj meri onemogućavala privrednu vezu gradova i zaleđa. Od Vlaha u oblasti zadarskog distrikta borave samo biregionalni Vlasi, koji (kao u Ljubi) zakupljuju zemljišta za zimski boravak svojih stada. Vlasi koji se trajno nastanjuju u primorskim selima više se ne bave isključivo stočarstvom, a njihov prelazak na ratarstvo možda bi ukazivala prodaja volova. Vjekoslav Klaić je ustanovio da se naročito mnogo Vlaha (i Morlaka!) spominje oko 1412. godine, i to na imanjima knezova Nelipića, poimenice u župama ili knežinama Cetini, Posušju, Petrovom Polju (grad Ključ), oko grada Zvonigrada, na Zrmanji, pa oko gradova Omiša, Klisa i Kamičca. Ti su Vlasi pomagali Nelipiće u borbi s Mlečanima, pa su stoga uživali posebne privilegije. Kad je posle smrti poslednjeg kneza Nelipića, Ivaniša (1434) njegovu baštinu preuzeo zet mu Ivan Frankopan, on je boraveći u Klisu (18. marta 1436) izdao Vlasima u župi Cetini povelju na kojoj je za njih predvideo poseban status. Akt je napisan na hrvatskom jeziku i ćirilicom, te treba smatrati da su ti Vlasi već govorili slovenski. To bi možda potvrđivala i njihova imena (Viganj Dubravčić, Ninoje Sanković, Toma Ročević, Matijaš Vukčić, Milić, Ostojić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrelja Golešević, Vukat Vojnović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubišić, Bilosav Dražević, Jelovac Draživojević, Radivoj Vitković, Bulat Kustražić, Ivan Poznanović). Dodeljeni statut razlikuje Vlahe od Hrvata i Srba, te se mora zaključiti da se ti Vlasi ne mogu pribrojati ni Hrvatima, ni Srbima. Starešine tih Vlaha, katunari, nazivani su i ‘dobrim mužima’ i ‘dobrim vlasima’. Ti cetinski Vlasi imali su i svoga kneza za celu cetinsku župu (Mikluša Dehojevića). Gotovo u isto doba kad Vlasi na Cetini, i Vlasi u Lici dobili su svoj status (1433). Ti Vlasi na severnim ograncima Velebita imali su svoju opštinu. U jednom aktu koji su izdali franjevačkom samostanu više današnjeg Metka nalazimo imena članova tamošnjeg vlaškog “stola”: knezovi Antun Tukvić i Ivan Herendić, vojvoda Paval i sudije: Dian (Dejan) Mišković, Juraj Ružić, Matijaš Vlković i Mataš Jelčić; ostali Vlasi koji se javljaju svojim imenima su: Matul Rubanović, Mikula Mulgašić, Ivan Sopković, Milota Plavišić, Lukač Milutinović, Tomaš Aladinović, Franko Danilović, Šimun Bilković, Grgur Bekošević i Bartul Čeprnić. Prezime Čeprnić ukazuje na hercegovačko poreklo člana te porodice. V. Klaić je raspolagao i dokumentima o Vlasima oko Zrmanje 1486– 87, za koje je prema imenima sudio da su već bili pohrvaćeni. Zvali su se: Radič Guljević, Mozgota Guljević, Radmil Babić, Radovan Skalić, Matija Terehimčić, Toma Kalčić. Za razliku od ovih, Čići oko Pazina u Istri (1463) bili bi mu nepohrvaćeni.

i gde ti ovde vidiš zaključak da su vlasi neki drugi etnikum. samo druge zajednice. nešto kao gospoda i slobodni seljaci. koji imaju neke svoje sukobljene interese pa se razdvajaju.

dok se iz zakona hansa frankapana i povelje bana mateja vide i odnos jednih prema drugima. vlasi su ona zajednica stanovništva koja je u jurizdikciji kneza. a serbli ona grupacija kojoj ban ima pravo suditi.

ban je jedan a knezova ima više. pa iz toga možemo zaključiti da serbla ima manje nego vlaha, jer šta bi nesritni ban radio od silnog posla kada bi morao suditi mnogobrojnim serblima. serbli bi, tom analitikom posmatrano, bili neko više plemstvo a vlaji nešto kao raja u turaka. običan narod - slobodni seljaci, a zbog prirode tog krajolika većma stočari. dok na teritoriji bana mateja nema hrvatskog plemstva pa se zato i ne spominju hrvati u onoj povelji. za razliku od zakonika hansa frankapana iz kojeg već u prvoj rečenici uočavamo da je sam ban istovremeno plemić - i to hrvat.

da bi videli koje je strukture ondašnje niže i srednje plemstvo treba nam kvisko. a to znači pomoć poznavaoca. i to u par nepristrasno probranih citata.

dakle, kako se postajalo plemićem u ondašnjim državama?

 

[Лекизан]

Čapljina nije u Zahumlju, već Paganiji.

Свеједно пријатељу Франци никада нису владали Захумљем, Паганијом или Босном, проналазак франачких мачева у тим областима је доказ о трговинској и робној повезаности тог простора са франачким земљама.

Znači Ljudevit od Franaka bježi Francima. Baš kreativno. Ljudska mašta je nepresušan izvor ideja no biti udan za takvu "istoću" je zbilja dosadno. Nadao sam se da ćeš biti kreativniji u pokušaju negiranja Hrvatsva u BiH. Kao npr. da su mogli biti predmet trgovine. Upravo zato nisam spominjao druge nađene karolinške artifakte. Kao ni oružja npr. nađena koplja. Jer je u Franačkoj bila zabrana trgovine karolinškim mačevima. Oni nisu mogli biti predmet trgovine niti su se smjeli izvoziti. Također najveći broj pronađenih karolinških mačeva je u Dalmaciji čak 16. Dok je u Slavoniji nešto više nego u današnjoj Bosni. Mislim 6.
edit: zanimljivo 1 u CG.

То си управо ти изјавио јер ако су Босном владали Франци као што тврдиш онда он од Франака бежи опет код њих, машта може свашта.
А како проналазак франачких мачева и осталих артефаката у Босни поткрепљује неко хрватство тамо?
Не знам одакле ти информација о забрани извоза франачких мачева ван франачке територије али готово сам сигуран да је погрешна јер су франачке спате проналажене од Британије до Волге а немогуће је да су Франци владали свом том територијом.
http://www.politikin-zabavnik.rs/2008/2946/03.php

 

[Čuljak]

vlasi... samo druge zajednice. nešto kao gospoda i slobodni seljaci. koji imaju neke svoje sukobljene interese pa se razdvajaju.

Primjeri u srednjovjekovnom hrvatskom društvu na području današnje Dalmacije gdje Vlasi posjeduju različite socijalne statuse, također navodim iz spomenute Hrabakove literature:

Šibenik

Iz godine 1402. treba navesti povelju Šibeniku koju je izdao Ladislav Napuljac 17. juna, posle smrti Ostoje, Ladislavljevog privrženika; u listini je zabranjeno da se Vlasi, bez obzira na socijalni status, mogu spuštati ka Šibeniku i da na šibenskoj teritoriji mogu napasati stoku; kazna za prekršaj iznosila je sto dukata.

Hrvatska općenito

Nesumnjivo je da su postojali stari Vlasi još u hrvatskoj državi pre 1102, da su bili ne samo slobodni stočari nego i zavisni, na primer od splitske crkve, da su se etnički i po načinu svog zanimanja, ali ne i po veri razlikovali od hrvatskog stanovnišva.

pa se zato i ne spominju hrvati u onoj povelji. ( za razliku od zakonika hansa frankapana).

Ovo i jest spomenuta povelja.

 

[Čuljak]

Evo ga, napokon je i Hrvatski jezični portal ponovno proradio, pa da krenemo redom

vláka ž 〈D L vláci〉


1. srušeno stablo koje se vuče, povlači
2. koritasta staza u šumi kojom se povlače, spuštaju drva; točilo
3. mjesto gdje se čamci i lađe izvlače na suho

✧ vidi vẉći

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vXRV0&keyword=vlaka

vlȁka ž 〈D L vlȁci, G mn vlȃkā〉


navoz, dok

✧ vidi vẉći

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vXRV1&keyword=vlaka

✧ prasl. *volkti (rus. volóč', češ. vléci), lit. vilkti

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWhB1&keyword=vući

 

[snouden]

Primjeri u srednjovjekovnom hrvatskom društvu na području današnje Dalmacije gdje Vlasi posjeduju različite socijalne statuse, također navodim iz spomenute Hrabakove literature:

Iz godine 1402. treba navesti povelju Šibeniku koju je izdao Ladislav Napuljac 17. juna, posle smrti Ostoje, Ladislavljevog privrženika; u listini je zabranjeno da se Vlasi, bez obzira na socijalni status, mogu spuštati ka Šibeniku i da na šibenskoj teritoriji mogu napasati stoku; kazna za prekršaj iznosila je sto dukata.

pa šta. predji ilegalno granicu bosne s hrvastkom i ponesi 20 litara rakije... ili koliku bi kaznu platio u normalnoj državi ako tvoje ovce pasu moje?

ako imaš nešto ćime hrabak omedjuje hrvate, srbe i vlahe kao etnos to daj.

- - - - - - - - - -

Evo ga, napokon je i Hrvatski jezični portal ponovno proradio, pa da krenemo redom

1. srušeno stablo koje se vuče, povlači
2. koritasta staza u šumi kojom se povlače, spuštaju drva; točilo
3. mjesto gdje se čamci i lađe izvlače na suho

aaaaaaaa...to mora da su oni što su napisali gramatiku čakavskog.

- - - - - - - - - -

http://forum.krstarica.com/showthread.php/700160-Ti-meni-„Vlasi”-ja-tebi-„Muži”/page15

 

[Čuljak]

ako imaš nešto ćime hrabak omedjuje hrvate, srbe i vlahe kao etnos to daj.

Društvene skupine sigurno ne mogu biti, s obzirom na izričito navođenje različitih zanimanja te socijalnog statusa spomenutih Vlaha.

aaaaaaaa...to mora da su oni što su napisali gramatiku čakavskog.

 

[snouden]

Društvene skupine sigurno ne mogu biti, s obzirom na izričito navođenje različitih zanimanja te socijalnog statusa spomenutih Vlaha.

uh rezona... a šta su seljaci i grajadni no društvene skupine. plemstvo i narod su takodje društvene skupine.

da bi narod i plemstvo bili etnički različiti potrebno je da plemstvo ne potiče iz tog naroda. naprimer avarsko ili germansko da je a da vlada srbima. što može biti slučaj u hrvatskoj. ali može i sto tako poticati iz naroda dobivši privilegovan staus nekom zaslugom.

dao sam ti link. tamo smo vodili raspravu o vlaki i vlahu. u slovenaca je takodje to njiva. ove mudrace koje si kvotao da učlaniš u SANU pa svima tuto kompleto daš motike i pošalješ na moju vlaku.

vlaka; njiva je bila posejana in zavlečena;

 

[Čuljak]

a šta su seljaci i grajadni no društvene skupine. plemstvo i narod su takodje društvene skupine.

Koji su onda od ovih triju skupina unutar Hrvatske isključivo gradsko stanovništvo, odnosno plemstvo?

dao sam ti link. tamo smo vodili raspravu o vlaki.

Time hoćeš reći da je vaša rasparava relevantnija od Hrvatskog jezičnog portala?

 

[snouden]

Time hoćeš reći da je vaša rasparava relevantnija od Hrvatskog jezičnog portala?

kada je reč o narodnom jeziku onda je narodni umotvorac ispred svakog portala. a posebno trutova u služibi nacionalistečke politike.

- - - - - - - - - -

Koji su onda od ovih triju skupina unutar Hrvatske isključivo gradsko stanovništvo, odnosno plemstvo?

moje mišljenje je da bi hrvati najpre trebali biti visoki i srednji stalež tamo. zato sam i predložio da se piše o plemstvu ondašnjih država. da bi videli njegovo poreklo. najpre da vidimo je li bilo fiksno ili se moglo sticati i u kom obimu.

 

[Čuljak]

kada je reč o narodnom jeziku onda je narodni umotvorac ispred svakog portala. a posebno trutova u služibi nacionalne politike.

hrvati bi najpre trebali biti visoki i srednji stalež.

Jesu li spomenuti zaključci tvoja osobna zapažanja, ili se pak baziraju na nekim autoritetima jezikoslovlja, povijesti, sociologije, etnologije i kulturne antropologije? Posebno me zanima koji to autoritet u jezikoslovlju prednost daje narodnim umotvorcima

 

[snouden]

Posebno me zanima koji to autoritet u jezikoslovlju prednost daje narodnim umotvorcima

pa ko je dao ime mojoj i ostalim vlakama. ti trutovi ili sam narod?

 

[Čuljak]

pa ko je dao ime mojoj i ostalim vlakama. ti trutovi ili sam narod?

I prema toj logici ti narodni umotvorci na neku čudnu foru moraju točno poznavati govor svojih prethodnih predaka od prije nekoliko stotina, pa i tisuća godina? Drugačije ne vidim kako bi ti isti umotvorci trebali poznavati podrijetlo, semantički i formalni razvoj pojma vlaka, za razliku od jezikoslovaca, s obzirom na njihovo obrazovanje i usavršavanje koje ih dovodi do što pravilnijeg uvida vezu s riječima istoga podrijetla u dr. jezicima, odnosno do poznavanja postojanja glasovnih i značenjskih zakonitosti u razvoju jezika

 

[snouden]

I prema toj logici ti narodni umotvorci na neku čudnu foru moraju točno poznavati govor svojih prethodnih predaka od prije nekoliko stotina, pa i tisuća godina? Drugačije ne vidim kako bi ti isti umotvorci trebali poznavati podrijetlo, semantički i formalni razvoj pojma vlaka, za razliku od jezikoslovaca, s obzirom na njihovo obrazovanje i usavršavanje koje ih dovodi do što pravilnijeg uvida vezu s riječima istoga podrijetla u dr. jezicima, odnosno do poznavanja postojanja glasovnih i značenjskih zakonitosti u razvoju jezika

ta vlaka isprid moje jare se zove tako najmanje 306 godina. to što tvoji "jezikoslovci" u službi nacionalne indoktrinacije pojma nemaju nema veze ni sa ovom s temom.
evo ti za potvrdu drugi hrvatski izvor, pa molim da se vratimo bunjevcima, vlahima, odakle su došli maovički bunjevci i sl.

pdf (511 KB), Hrvatski

stana 13:
5.3.3.1.1. toponimi u svezi s uzgojem kulture i tipovima obradivoga zemljišta

Dȋljke (< dȋljka ‘ono što se od velike ili neravne, nejednake, vrletne njive u jedanmah zahvati, te se ore; obrazdak’ [ARj, II, 397]; Ka), Grȉblje (< griblja ‘brazda’;Ka), Njȉvice (Ka), Ȍgreda (Ka), Ȍgredice (Ka), Pòdvōrnica (Ka, Klj), Pòdvōrnice(Ka), Pȍlja (Klj), Ràsodnīk (Klj), Vláka (Klj), Vȑtā (< dalm. hortulu; Klj), Vȑtlina(Klj), Vlàčine (< vlaka ‘zavučena duga njiva’; Ka), Vláka (Ka), Vláke (Ka), Vȑtline(Ka)

 

[Čuljak]

odakle su došli maovički bunjevci i sl.

Ovisi koji rodovi Režići su iz Zagvozda u Zabiokovlju, Blaževići i Grizelji iz današnje grudske općine (postoji čak i naseljeno mjesto "Blaževići"), Kojundžići iz Livna, za Biuke koji su nekada bili tamošnji glavari se ne zna starina, itd.

 

[snouden]

Ovisi koji rodovi Režići su iz Zagvozda u Zabiokovlju, Blaževići i Grizelji iz današnje grudske općine (postoji čak i naseljeno mjesto "Blaževići"), Kojundžići iz Livna, za Biuke koji su nekada bili tamošnji glavari se ne zna starina, itd.

Bijuci su promenili prezime. oni su bili harambaše mavičkih uskoka. i otac i sin. Steff i Nikola. izvorno kapetan banderije, se zvao Steff Biukovich ( Stevan Biuković). Režići nisu došli kao uskoci već kasnije. Prvi Kujndžić je upisan kao Zivane Cogiungia pa je iz toga izvedeno današnje prezime. Blaževića su došla dva, a jedan je bio sin suca. Grizelj je takodjer uskok istog prezimena.)

 

[Čuljak]

Bijuci su promenili prezime. oni su bili harambaše mavičkih uskoka. i otac i sin. Steff i Nikola. izvorno kapetan banderije, se zvao Steff Biukovich ( Stevan Biuković). Režići nisu došli kao uskoci već kasnije. Prvi Kujndžić je upisan kao Zivane Cogiungia pa je iz toga izvedeno današnje prezime. Blaževića su došla dva, a jedan je bio sin suca. Grizelj je takodjer uskok istog prezimena.)

Nisam ni spominjao kada su došli, a kamoli da su bili uskoci.

I otkud "Stevan", a ne primjerice "Stipan" Biuković? Nikola je 1692. zapisan kao "Nicola Biocouich". Uostalome, odakle ti da se radi o ocu i sinu?