Dr Josip Smodlak. U "Naučnom Zborniku" Matice Srpske ( Serija društvenih nauka 1. – Novi Sad, 1950. ) nalazi se zapis: "Bunjevci i njihovo ime". Dr Smodlak dokazuje, da je naziv "Bunjevac-ci", nastao od naziva "buniovci", jer veli: da su Bunjevci podigli, ni više, ni manje, nego
sedam buna.
Đorđe Brkić 1839. godine u svom opisu nošnje i običaja kod Bunjevaca oko Budima i u pet sela peštanske i stonobeogradske županije: u Erdu, Perkatu, Balintu, Čepelu i Tukulji, rekao da njih zovu imenom
"Rac - Bunjevac".
Đorđe Popović – Munjatović U brošuri "SUBOTICA" na strani 3. navodi:
"… predanje, pa čak i stari zapisi dovode bačke Bunjevce u vezu sa dalmatinskim Bunjevcima. Ime je to grčkog porekla, znači humnjaka, kako se i danas nazivaju Hercegovci, stanovnici nekadašnje državice Huma, Zahumlje (Zahlmlja) …" On smatra da su grad Buna i Hum u oblasti današnje Hercegovine u stvari isti grad sa dva imena, jedno grčko i jedno slovensko. Narod koji potiče iz grada ili predela Bune dobio je po njemu naziv "Bunjevac" (od Bune sa grčkim nastavkom – evs), što znači, na srpskom i hrvatskom –
Humnjak, Humnjanin. Ime Bunjevac je, veli, postojalo još za vreme Rimljana u obliku "Bulinji".
Lajčo Budanović je koristio pseudonim "Veco Labudović". U kalendaru "Subotička Danica" za godinu 1938. Pod naslovom: "Sa putovanja po hrvatskom Gorskom Kotaru", nalazi se napis u kojem se sledeći deo, odnosi na grčki naziv Hum, Zahumlje i narod iz te zemlje: "
Kada je grčki car Konstantin Porfirogenet pisao povijest ovih zemalja, nazvao je "Hum" kao brdo "BOUNOS" (izgovara se; Bunos), pridjev od ove riječi "bunios" (čita se: bunios) znači – brđanin. Za vrijeme Bizanta, Grci su nazivali Humljane "bunioi" – brđani. Ovaj naziv se službeno zadržao i ostao na narodu sa slavenskim nastavkom – vac. U govoru bačkih Bunjevaca nalaze se mnoge reči grčkog porekla, napisaćemo ih latinicom, onako kako se izgovaraju: dromos – drum, perkijon – prćija, sarksma – sarma. Isto tako je i sa imenom "Bunjevac", bunos znači brdo, bunios – brđanin, gorski, bunemo – stoku napasati, pastirovati. Otud dolazi korijen riječi "bun", a dalje se izvodi po nastavku – vac, kao Franciskus, Fran, pa Franjevac, tako Bunos, Bun – dalje Bunjevac i to znači:
pastiri iz brda, brđani, gorani, pastiri. Osim Bačkih Bunjevaca i sada stanuju Bunjevci po gorama i pastiri su, tako je grčki naziv ostao na cijelom narodu po njihovom glavnom zanimanju, pastirovanju.
"Brdo Hum leži na 5 km od Mostara, oko njega izvire Buna, Babuna, otud dolaze nazivi Bunica,
Bunići kao Gorani – Brđani. Ovi tragovi vode nas u Hercegovinu i do Bune rijeke i Blagaja."
pastirska koliba "BUNJA" , iz udžbenika "ISTORIJA ARHITEKTURE"– stari vijek, autora profesora Husrefa Redžića.
Bunja ili Racki (Rasin) stan, tzv "Srbistan"
U Jutarnjem listu od petka 5.9.2008 ima kratki tekst sa naslovom "Bunje novi zasticeni spomenik"
VODICE-Rjesenjem Ministarstva kulture bunje na predjelu Okita u vodickom zaledju, poznatije kao RASIN STAN, proglasene su kulturnim dobrom i uvrstene na Listu zasticenih kulturnih spomenika. Rijec je o kompleksu gospodarskih poljskih kucica koji se sastoji od cetiri BUNJE, dvije vece i dvije manje.
............... u radovima biskupa Ivana Antunovića. On je izdao delo „ Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih“... piše: ". .imena "RAC" ni u privatnom ni u javnom životu nikada se nisam zastidio. . .
