- Poruka
- 73.034
Priča Franka Hofmana, Dojče vele
Tokom Hladnog rata, Bundesver Savezne Republike Nemačke (Zapadne Nemačke), koji je pristupio NATO-u 1955, bio je prvenstveno odgovoran za odbranu od mogućeg napada zemalja Varšavskog pakta, koje su bile u sovjetskoj zoni uticaja i uključivale socijalistička Nemačka Demokratska Republika (Istočna Nemačka).
U Istočnoj Nemačkoj je bilo pola miliona sovjetskih vojnika. A Nacionalna narodna armija DDR-a (NVA) se pohvalila sa preko 150.000 dodatnih vojnika.
Svake godine u NATO manevrima i vežbama koji su se odvijali na ravnici u severnoj Nemačkoj, pre svega tenkovima, izvođeni su scenariji napada.
Od 1958. do 1972. godine vojska Zapadne Nemačke je porasla sa 249.000 na 493.000 vojnika.
Do pada Berlinskog zida, broj vojnika se kretao oko 480.000. Kada je Bundesver integrisao Nacionalnu narodnu armiju, sa primarnim ciljem postepenog ukidanja njenih struktura, broj se ponovo nakratko povećao.
Nekih 20 godina kasnije, u Bundesveru je ostalo samo oko 200.000 vojnika. Do 2023. imala je samo 181.000 članova, prema nemačkom Ministarstvu odbrane.
Samo mali deo ovih vojnika je obučen za angažovanje u borbi kao deo NATO misija
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus je od tada rekao da Bundesver mora postati „spreman za rat“. Neki analitičari predviđaju da bi Rusija, koja je prešla na ratnu ekonomiju, mogla da izvrši napad na teritoriju NATO-a za manje od pet godina.
Posle tri decenije operacija „van zone“, Bundesver bi trenutno imao dovoljno municije da se odbrani od takvog napada nekoliko dana.
Stoga je sada ideja da se NATO unapredi do te mere da može da bude snažno odvraćanje Rusije od napada na teritoriju NATO. Baš kao što je bilo tokom četiri decenije Hladnog rata.
prevedeno sa engleskog
Dakle, Tramp je u pravu kad im je rekao da počnu da troše pare na vosku jer neće ameri da ih štite o svom trošku.
Da vidimo kako će ovo sve da radi kada je ekonomija ionako utučena u Evropi.
Tokom Hladnog rata, Bundesver Savezne Republike Nemačke (Zapadne Nemačke), koji je pristupio NATO-u 1955, bio je prvenstveno odgovoran za odbranu od mogućeg napada zemalja Varšavskog pakta, koje su bile u sovjetskoj zoni uticaja i uključivale socijalistička Nemačka Demokratska Republika (Istočna Nemačka).
U Istočnoj Nemačkoj je bilo pola miliona sovjetskih vojnika. A Nacionalna narodna armija DDR-a (NVA) se pohvalila sa preko 150.000 dodatnih vojnika.
Svake godine u NATO manevrima i vežbama koji su se odvijali na ravnici u severnoj Nemačkoj, pre svega tenkovima, izvođeni su scenariji napada.
Od 1958. do 1972. godine vojska Zapadne Nemačke je porasla sa 249.000 na 493.000 vojnika.
Do pada Berlinskog zida, broj vojnika se kretao oko 480.000. Kada je Bundesver integrisao Nacionalnu narodnu armiju, sa primarnim ciljem postepenog ukidanja njenih struktura, broj se ponovo nakratko povećao.
Nekih 20 godina kasnije, u Bundesveru je ostalo samo oko 200.000 vojnika. Do 2023. imala je samo 181.000 članova, prema nemačkom Ministarstvu odbrane.
Samo mali deo ovih vojnika je obučen za angažovanje u borbi kao deo NATO misija
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus je od tada rekao da Bundesver mora postati „spreman za rat“. Neki analitičari predviđaju da bi Rusija, koja je prešla na ratnu ekonomiju, mogla da izvrši napad na teritoriju NATO-a za manje od pet godina.
Posle tri decenije operacija „van zone“, Bundesver bi trenutno imao dovoljno municije da se odbrani od takvog napada nekoliko dana.
Stoga je sada ideja da se NATO unapredi do te mere da može da bude snažno odvraćanje Rusije od napada na teritoriju NATO. Baš kao što je bilo tokom četiri decenije Hladnog rata.
prevedeno sa engleskog
Dakle, Tramp je u pravu kad im je rekao da počnu da troše pare na vosku jer neće ameri da ih štite o svom trošku.
Da vidimo kako će ovo sve da radi kada je ekonomija ionako utučena u Evropi.