Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Budisticka TEHNIKA gledanja TV-a

Postoje tri budistička načina da se gleda televizor. U suštini, to je isti način,
ali u raznim fazama treninga izgleda drugačije.

Najpre gledaš televiziju sa isključenim tonom. Otprilike pola sata dnevno,
svoje omiljene emisije. Kada se pojavila misao da na televiziji govore nešto
važno i zanimljivo, ti postaješ svestan u trenutku kada se ta misao pojavi, i
samim tim je neutralizuješ. Prvo ćes popuštati i uključivati ton, ali ćeš se
postepeno navići. Najvažnije je da nema osećaja krivice kada ne možeš da
se obuzdaš. Na početku je tako svima, čak i sa lamama.

Zatim počinješ da gledaš televiziju sa uključenim tonom ali isključenom slikom.
I na kraju počinješ da gledaš isključen televizor.

To je zapravo glavna tehnika, a ostale dve su pripremne. Gledaš sve vesti, ali
televizor ne uključuješ. Veoma je važno da su ti za to vreme ledja ispravljena,
a ruke je najbolje držati na stomaku - desni dlan odozdo, levi odozgo. To je za
muškarce, a za žene obrnuto. I ni na trenutak ne skreći pažnju. Ako tako gledaš
televiziju deset godina, barem jedan sat dnevno, možeš da shvatiš prirodu
televizije. A isto tako i svega ostalog.

:heart:
 
Zašto je sve pravedno i apsolutno pravedno. Zato jer život nije objektivan fenomen.
Ne dolazi "od spolja" ka meni. Život "izlazi" iz mene ka vani. Živim u svom "matriksu"
koji sam stvarao, i stvaram - mislima, rečima i postupcima. Sve što vidim, čujem,...
osećam... je rezultat mojih prethodnih dela, reči, misli. Stoga sve što mi se dešava,
dešava se s razlogom. U relativnom smislu možda je nepravedno, u apsolutnom
- pravedno i zasluženo. U isto vreme nije realno, kao san je, iluzija je, pokretne
slike na platnu uma. Nema se gde ni pobeći. I prostor, i bekstvo, su iluzija. Ali se
može izaći iz matriksa - kroz mudrost, prihvatanje, svesnost i posebnu formu ljubavi
- put je izvan matriksa, ne kroz njega. Izaći je - napuštanje grabljenja, mržnje i
zablude. Izaći iz matriksa kroz svesnost i ne-delanje (Wu Wei, ne pravljenje novih karmi)

Ovo je bazirano na učenju Cittamatre, škole Mahajana budizma, mada je i moja slobodna
interpretacija. Ima li dobre vesti
😊
jevanđelja u budizmu)? Izgleda da ima Rizikujući
da me proglase čudakom koji priča bajku, napisah ove reči. Ni meni samom nije uvek
lako da ih prihvatim i živim. Potrebna je doza vere, ali ako ovde napravimo "skok vere",
možda jedini skok u budizmu, ostalo je sve lakše


Okwang Sunim
 
Razumem.

U budističkom učenju postoji nekoliko nivoa prosvetljenja.
Za razliku od hinduističkog i nju ejdž gledišta, gde svi idemo samo uzlaznom
linijom, šta god radili, budistički pogled je malo stroži i kaže da čovek može
da pada i uspinje se u nedogled, do jedne tačke.
A to je ulazak u tok. Tu i dalje ima povremenih padova ali se nakon nekog
vremena ''setiš''. Ne postoji opasnost da padneš načisto.
To je nešto što mogu da potvrdim.
Za dalje iz ličnog iskustva ne znam.
 
Razumem.

U budističkom učenju postoji nekoliko nivoa prosvetljenja.
Za razliku od hinduističkog i nju ejdž gledišta, gde svi idemo samo uzlaznom
linijom, šta god radili, budistički pogled je malo stroži i kaže da čovek može
da pada i uspinje se u nedogled, do jedne tačke.
A to je ulazak u tok. Tu i dalje ima povremenih padova ali se nakon nekog
vremena ''setiš''. Ne postoji opasnost da padneš načisto.
To je nešto što mogu da potvrdim.
Za dalje iz ličnog iskustva ne znam.
Dilgo Ćence je na to mislio!
 
E pa možda ja malo šturo pišem.
Nakon ulaska u tok, u ponovnom rođenju možeš i da se ne rodiš
kao čovek, ali ćeš se ''setiti'' i možeš da doživiš potpuno prosvetljenje.

Zato, hajde svi u tok. To i nije baš tako teško.
 
7 budističkih načela

Bol je neophodan, a patnja je samo opcija


Uzimajući u obzir da ljudi mogu biti povređeni samo od onoga kome su dali značaj, izbegavanje nepotrebne patnje se sastoji u tome da jednostavno napravimo jedan korak u nazad, emotivno se razdvojimo i posmatramo stvari iz drugog ugla.

To zahteva napor i vreme, ali vredi zbog postizanja tog učenja. Kao vodič ka tom učenju, još jedna budistička fraza nam daje podstrek za početak: „Sve ono što jesmo je rezultat toga šta mislimo.“ - sve se zasniva na našim mislima i proizvod je naših misli.

Budi srećan jer svako mesto je ovde i svaki momenat je sada

Mi obično mislimo o prošlosti ili smo neizmerno zabrinuti za budućnost. Ovo dovodi do toga da ne živimo u sadašnjem trenutku dok naši životi teku, a da toga nismo ni svesni. Budizam nas uči „ovde“ i „sada“. Dakle, moramo da naučimo da budemo potpuno prisutni i da uživamo u svakom trenutku kao da je jedini.


Brini o svom telu i umu, jer te to sačinjava

Da bismo postigli dobro stanje bića neophono je da um i telo budu u ravnoteži. Previše se fokusiramo na fizički izgled, ali unutrašnji izgled će nam pomoći da se osećamo zadovoljnije i postanemo svesniji sadašnjeg mesta i trenutka, obezbeđujući nam veću emocionalu ispunjenost.

Mnogo je bolje obuti papuče nego pokrivati čitav svet tepisima

Da bismo pronašli unutrašnji mir, moramo biti svesni naših ličnih potencijala i naučiti kako da ih doziramo, kao da se oslanjamo na naša sredstva. Na ovaj način ćemo doživeti autentičan rast i razvoj.


Ne nanosi bol drugima sa onim što i tebi nanosi bol

Radi se o budističkoj frazi koja nam omogućava da eliminišemo sve zakone i moralne principe ovog društva. Sa značenjem sličnim frazi: „ Ne radi drugima ona što ne želiš da tebi neko uradi.“, ova peta misao ima mnogo dublje značenje jer se odnosi na doboko razumevanje nas samih i veliku empatiju prema drugima i sa drugima.


Nije bogatiji onaj koji ima više, nego onaj kome manje treba

Naša želja da posedujemo više, kako na materijanom tako i na emotivnom planu, je glavni izvor svih naših problema i očaja. Ova fraza se zasniva na tome da naučimo da živimo sa malo i da naučimo da prihvatimo sve što nam život nudi u određenom trenutku.

To će nam omogućiti da živimo uravnoteženo, smanjimo stres i mnoge unutrašnje tenzije.

Činjenica da želimo više često ukazuje na nedostatak samopouzdanja, osećaj usamljenosti i potrebe da se popuni ta praznina. Kada se dobro osećamo sa nama samima to nam dozvoljava da ostavimo po strani potrebu za dokazivanjem


Da biste sve razumeli neophodno je da sve zaboravite

Od detinjstva neprestano učimo. Naš mentalni sklop tada još uvek nije dizajniran, što nas čini otvorenijim za „sve“ i da možemo sve da razumemo. Mi ne znamo da sudimo.

Međutim, kako rastemo, naš um se puni ograničenjima i socijalnim normama koje nam govore kakvi treba da budemo, kako treba da stoje stvari, kako treba da se ponašamo, pa čak i šta treba da mislimo. Postajemo nesvesni nas samih i gubimo smisao našeg života.

Da bismo promenili viđenje stvari, iz mnogo zdravije perspektive po nas, moramo da naučimo da se distanciramo od verovanja, navika i ideja koje ne proizilaze iz našeg srca.
3333.jpg
 
Meditacija i atomska bomba

Supruga američkog ambasadora u Južnoj Koreji jednom je posetila čuvenog
tamošnjeg učitelja meditacije. Ovu sam priču čuo još sedamdesetih. Navodno
je žena zamolila učitelja da joj objasni suštinu učenja, a on je odgovorio da je
ključ budističke meditacije da postanemo jedno sa svime. To je baš nije mnogo
impresioniralo i pitala ga je kakva korist ljudima od takvog učenja ako bi, recimo,
bila bačena atomska bomba. Učitelj odgovori da, ako bi bomba bila bačena,
ona bi svakako postala jedno sa svime, tako da u međuvremenu može početi
da se priprema za to.

Ovo nije trebalo da bude grub odgovor. Meditacija i jeste pripremanje. Kada
meditiramo sedeći ili u hodu, mi vežbamo svoje duhovne kvalitete. Izoštravamo
alate poverenja, energije, svesnosti, koncentracije i uvida, tako da smo u stanju
da budemo fokusirani kada pravo učenje stigne do nas. I naravno, to pravo
učenje dolazi sa razbuktavanjem naših najsnažnijih emocija. Tokom formalne
meditacije sebe pripremamo za sopstveni život. To je kao što jedemo da bismo
mogli da živimo – ne živimo da bismo mogli da jedemo. Slično tome, meditiramo
da bismo mogli da živimo; ne živimo da bismo mogli da meditiramo.

Ađahn Munindo: Unexpected Freedom
 

Back
Top