„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Наравно Славен вероватно зна и за ово зна али ствари које не иду у прилог званичног наратива се или чудно тумаче или се гурају под тепих.

Naporni ste; doslovno kao pravi energetski vampiri stalno isisavate želju za životom. Sve mora biti teorija zavere; stalno se mora prosipati otrov...ti si još hajde i nešto umereniji u ovom konstantnom blaćenju, ali ovde ljudi (Lesandar i Mrkalj u prvom redu) svojim nekulturnim ponašanjem apsolutno isključuju mogućnost civilizovane diskusije.

Evo, neću više diskutovati, pa neka vam je sa srećom; pišite šta god poželite bez straha da vam Slaven od koga toliko kukate stalno upada ili negde ispravlja, a ovaj potforum može slobodno postati poligon za propagiranje pseudonauke. Nemojte samo posle natrag moliti Slavena zato što Srbi bivaju ovakvim pričama izvrgavani ruglu ili što radite na jačanju autošovinizma.

I ja imam svoje granice i uz ustručavanje da se ne spustim na Mrkaljev nivo: prijatno, ljudi!
 
Može li komentar na ovo:
1575485054870.png
Može. Slaven pokušava da relativizuje Lesandrov nalaz:
content

content

diverzijom, stavljajući u prvi plan novu temu. Na taj način pokušava da osujeti očigledan zaključak.
 
Može. Slaven pokušava da relativizuje Lesandrov nalaz diverzijom, stavljajući u prvi plan novu temu.

Вероватно и са овим.

@Slaven777
Како то да нема коментара на мултидисциплинарну студију која показуја да Јустинијанова куга није значајно променила демографску слику царства, то јест да никавог помора није било?

https://www.pnas.org/content/early/2019/11/26/1903797116
 
Ajde bre smirite se. Zašto celu priču doživljavate kao rat? Ponašate se kao navijači na utakmici. Ovde mora da ide akademska rasprava, bez vređanja, ma bez provociranja.....
Slavene odmori se, pa se vrati sutra.....
Slaven ne bira sredstva. Kad mu ne ide po planu uvek glumi žrtvu. Najčešće skrene temu u off topic u kojem izaziva provokaciju, pa onda smara moderatore da obrišu sve što je rečeno.

 
Slaven ne bira sredstva. Kad mu ne ide po planu uvek glumi žrtvu. Najčešće skrene temu u off topic u kojem izaziva provokaciju, pa onda smara moderatore da obrišu sve što je rečeno.

Osnova svakog prosperiteta je sukob misljenja. Shvati situacija je takva da je na tebi teret dokazivanja, moraš mnogo da se trudiš da bi ubedio onoga ko brani zvaničan stav. A većina iskopa neki dokument i misli to je to, promenio sam istoriju.....pa ne ide tako....Ja sam do pre 2 godine verovao u zvaničnu istoriju, više neverujem, ali opet neznam šta je istina i ko zna da li ću ikada znati.
Na kraju nije to pitanje života i smrti, šta bi se desilo u slučaju da Radić počne da predaje da je Vinča srpska. Da li bi vam bio bolji život?
 
Na kraju nije to pitanje života i smrti, šta bi se desilo u slučaju da Radić počne da predaje da je Vinča srpska. Da li bi vam bio bolji život?
Preusmeravanje resursa samo u istraživanje Vinče bilo bi dovoljno.

Ovako, tamo trenutno nalazište propada. Da ne govorim o crnom tržištu arheologije, koje bi upravo državne institucije tipa instituta SANU i odgovfarajućih katedara Filozofskog fakulteta trebalo da preusmere ka muzejima.

A šta bi se zaista desilo - imao bi sudbinu Đorđa Jankovića po ubrzanom postupku (proglašen ludim, izbačen sa fakulteta, indirektno ubijen).
 
Shvati situacija je takva da je na tebi teret dokazivanja, moraš mnogo da se trudiš da bi ubedio onoga ko brani zvaničan stav. A većina iskopa neki dokument i misli to je to, promenio sam istoriju.....pa ne ide tako....
Možeš da izgubiš zdravlje i tri života dokazujući onome ko je nedokazan. Neće se ništa desiti. Stvar je već dokazana, dokazi su na svakom koraku, ali da bi bili prihvaćeni, tamo negde na Filozofskom mora da stigne direktiva Odozgo, da se sada ne upuštam u elaboraciju značenja te reči.

Namerno nisam sada navodio nijedan neupitan dokaz jer kada to uradim, dolazi relativizacija jednim vrednosnim stavom iz više stotina godina duge bebejske tradicije. Koliko dugo možemo tako? - Očigledno više od 11 godina.
 
Možeš da izgubiš zdravlje i tri života dokazujući onome ko je nedokazan. Neće se ništa desiti. Stvar je već dokazana, dokazi su na svakom koraku, ali da bi bili prihvaćeni, tamo negde na filozofskom mora da stigne direktiva Odozgo, da se sada ne upuštam u elaboraciju značenja te reči.
Nikada vise nije bilo simbolike u tvom avataru nego kad covek ovo cita
 
Otkud reč zemlja u rečniku Tračana?
Сада и поједини тзв. "мејнстрим" западни научници сматрају да је трачки језик припадао групи балтословенских језика.
Додуше стављају га, наравно, ближе балтичким него словенским језицима.

Још само да објасне епентентско Љ у речи земља, јер на Балкану само у српском П, Б, М, В и Ф + Ј дају Љ, примери :

Сноп + је > Снопље
Риба + ја > рибља
Зем + ја > Земља
Крава + ја > кравља

Код македонаца и бугара (а мислим и словенаца) остаје ја. је, пример срп. Скопље, мак. Скопје, буг. Скопие
 
Сада и поједини тзв. "мејнстрим" западни научници сматрају да је трачки језик припадао групи балтословенских језика.
Додуше стављају га, наравно, ближе балтичким него словенским језицима.

Samo što ni ti baltički jezici nisu ništa srugo nego slovenski jezici starije grane. U tom smislu je i logično da trački jezik, koji je stariji od (standardizovanog) staroslovenskog nekih 700-1000 godina, bude srodan sa jezikom starije slovenske grane.
 
Још само да објасне епентентско Љ у речи земља, јер на Балкану само у српском П, Б, М, В и Ф + Ј дају Љ, примери :

Сноп + је > Снопље
Риба + ја > рибља
Зем + ја > Земља
Крава + ја > кравља

Код македонаца и бугара (а мислим и словенаца) остаје ја. је, пример срп. Скопље, мак. Скопје, буг. Скопие
Odlično! (Mislio si na epentezno L.)
 
Reči iz "tračanskog rečnika"
https://www.scribd.com/document/637...e-Sprache-Der-Thraker-German-Extended-Edition
1. haimos, haimon, ·saimas (-ап) ,КатП1, Bergkette': Haimon, Haimos (Berg) - idg. *siJimo-, vgl. aind. sJman- т. ,Scheitel, Grenze', ir. Slm ,Kette'. ida ,Ваит; Wald': ON Ide, Idakos, vgl. air./id ,Ваит, Holz, Wald' - idg.

Šta se odavde vidi?

i. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -os ili -on.

ii. Vidi se da je u pitanju srpska reč hum od hlm, koja je u "tračko" vreme glasila hъm, gde su Grci debelo jer zapisivali diftongom ai uz dodatak grčkog sufiksa.

iii. Reč znači isto što i srpska reč hum - planinu, "planinski lanac".


2. Još jedna "tračka" reč koja neodoljivo liči na srpsko svobodan (danas slobodan) kad ga čuje uho stranca koji u svom jeziku niti ima svih srpskih glasova, nit ima smisla za melodiju srpskog govora:


sabazias, sabadias ,frei': GN Sabazios, Sabadios, vgl. abulg. svobodb ,frei'; idg. *s1j.obhodhio-s.

Dakle,

i. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -as.

ii. Vidi se da je u pitanju srpska reč svobodan (danas slobodan).

iii. Reč znači isto što i srpska reč slobodan

3. vairas, vairus ,sich drehend, sich windend': ON Btiiros (= Vtiiros), vgl. lit.
vairUs, vairas ,sich drehend, sich windend', schwed. vJrr ,Spirale'.

Okretati se, uvijati se - vair(as/us). Kaže nemački genije: uporedi sa švedskim virr - spirala.

Mi kažemo trački vair je srpski vir.


4. kalas ,Ende, Gegend; Grenzgebiet': ON Kalindoia, vgl. lit. galas ,Ende, (Acker-, Wiesen-, Wald-)grenze', lеН. gals ,Gegend'; idg. *glJolo-s.

Kaže "kraj" i ne pade mu na um srpsko konac.


5. ketri-, ketre- ,vier, vierter': PN Ketri-poris, Kedre-polis, Cetrilas, idg. *klJetr- in griech. tetra- ,vier' (in Kompositen), kymr. pedry- ,vierfach', lit. keturi ,vier', lett. cetri, abulg. cetyre ,vier'.

Ovo ketri, ketre u značenju 4 (četiri) mora da je "iz litvanskog"došlo u trački. :hahaha:

Pa kako Grk da zapiše glas Č?


6. perkon ,Donner': Perkon ,Donnergott', belegt als Beiname des Heros, vgl. lit. perkunas ,Donner, Blitzschlag' und ,Donnergott'.

Perkon - grom, bog groma. Gde sam to već čuo? Ah, da, slovenski bog groma.

7. рора ,Bohne' oder ,Hugel' (1): ON Pupe(n)sis vicus, vgl. lit. рирд ,Bohne'
oder alb. рирё ,Hugel' .

Popa - "grašak", verovatno bobъ pogrešno zapisano kao popa.


1568978807511.png




8. Interesantna reč za pšenicu - pura:

pura- ,Weizen, Dinkel': GN Pyru-merulas, vgl. griech. pyros ,Weizen', lit. рига;,Winterweizen', kslaw. руго ,Spelz, Dinkel'.

Kaže da je reč označavala pšenicu ili pir (travu srodnu pšenici od koje se takođe pravi hlebno brašno). Verovatno odavde izraz pura za palentu u našim krajevima jer se pre predtavljanja kukuruza kod nas bršno pira/pure spremao kuvanjem (up. purenjak).
purenjak, pečenjak – pečeni kukuruz
purenjak, purenje – ima li već kukuruza za purenje; Vuk, Rečnik
U osnovi je praslovenski i starosrpski glagol puriti – peći, tretirati vatrom
...baciti po žeravi da se ispeče (riba, meso, krompir, kukuruz), vidi P.Skok puriti se, češ. pyriti
izvedena rečpurnjati
puriti
– starosrpski, zaboravljeni glagol koji se povezuje sa starogrčkom reči πυρ pyr – vatra link
(up. furiti, prim. Mrkalj)
izvedena reč – pirit, Pyrit ruda gvožđa, tzv. lažno zlato, jedna od najstarijh poznatih ruda, koja se obrađuje tako što se puri, tretira vatrom.
https://en.wikipedia.org/wiki/Spelt
HJP: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dl1jUBM=&keyword=pura
Stara reč pir, zamenjena je u moderno doba engleskom:
"Danas žitarica spelta ili krupnik ima široku primenu, između ostalog i zato što mnogi ljudi koji su alergični na pšenicu nisu alergični na speltu (napominjemo da ... "


9. raka(s) ,ausgegrabene Stelle, Grube': ON Rhaku/e, vgl. lit. rdkti (ra(n)ku, rak(i)au) ,stochern, aufstechen, ausgraben'.

"Raka - jama, otkop."

HJP:

Etimologija: raka ✧ prasl. *orka (stsl. raka, rus. ráka, bug. raka) ← lat. arca: sanduk


10. seina(s) ,Dorf, Weiler': ON *Seinu-/aza(s), idg. *k/Jeino-, vgl. arm. sen, Оеп. sini ,Dorf', griech. (Rhodos) kt6ina ,Wohnsitz' aus idg. *k/Joina.

Seina - "selo". Up. selna. Promenu uporedi sa hlm : haim.


11. sem(e)la (st. zeт(e)/a) ,Erde': GN Seтe/e, vgl. abulg. zeт/'a ,Erde', russ. zeт/'a, lit. zeтe, lett. zeтe.

Semla - zemlja.

Baš je, onako, tračanski... :hahaha:

Ko nama piše istoriju...


12. struna ,Stromung, FluB': ON Struneilon, vgl. lit. sгUti (smvu, smnu) ,sich (mit Wasser, Blut) fiillen, iiberstromen', FIN Stmnd.

Struna - "struja, reka".

Očigledno oblik reči (rečna) struja. Najverovatnije u kontaminaciji sa pridevom, strujna.

HJP: struja ✧ prasl. i stsl. struja (rus. strujá, slov. struja), lit. srauja ← ie. *srew-: teći (grč. rheȋn, skr. sravati: teče)


13. zbel- (aus alterem *zibel-) ,blitzend; Blitz': GN Zbel-thurdos, vgl. lett. zibele ,blitzend', zibelft ,blitzen, schimmern, glanzen'.

zbel - munja.

"Zabel", kad ti se pred očima zabeli kao našim bebejcima.

14. berza(s) ,Birke': ON Bersaтae, vgl. lit. berzas, lett. bfrZS, dial. bfrza, apreuf3. berse, russ. ber'6za, bulg. breza ,Birke' - idg. *bher(a)-g'a.

berza - breza
 
Postavio sam citat od Priska bukvalno stranicu-dve unatrag. I to nije jedini put da ih pominje.

Vrlo je jasno da ih Romeji opisuju kao kuriozitet. To je tehnološki uslovno govoreći primitivna pojava, tipičn za prvobitnu zajednicu, koja je Romejima jedno veliko iznenađenje, posebno u takvoj (očigledno masovnoj) upotrebi. Da podvučem, Sloveni koriste monoksile u bojnoj mornarici.

Nisam rekao samo Sloveni su znali za monoksil, ali slučajnost jeste vrlo interesantna.


Na dva mesta. se spominju. Ovo je prvi, vezano za put Priskov iz Carigrada u hunske zemlje; nakon što su se pogubili svi u Šumadiji jer je to toliko divlji i gusto pošumljen kraj da su malo lutali pre nego što su se snašli i izbili na Dunav, 448. godine; Barišićev prevod:

Из овог тешко проходног краја спустисмо се у равницу, и то сасвим пошумљену. Одавде нас преузму варвари скелеџије на чамце-моноксиле, које они праве од посеченог и издубљеног стабла, и превезоше нас преко реке. Нису они били спремљени због нас већ су превозили варварски свет који смо на путу сретали, као да тобоже Атила хоће да пређе на ромејско земљиште лова ради.

Хвала, промакло ми је да си овај цитат већ поставио јер сам очекивао неки текст на латинском или грчком. Ипак из тог цитата ја не бих рекао да је Приск био изненађен, ондносно да се раније на тим рекама није користио моноксил. Он је једноставно описао чамац непријатеља јер је њим прешао преко Дунава.

Приписивање моноксила Словенима је јако проблематично. Ко год живи крај реке а ниво технологије му није превисок користи моноксил.

Узгред, зашто Приска називаш Ромејом? У петом веку били су Римљани.
 
Reči iz "tračanskog rečnika"
https://www.scribd.com/document/637...e-Sprache-Der-Thraker-German-Extended-Edition

1. haimos, haimon, ·saimas (-ап) ,КатП1, Bergkette': Haimon, Haimos (Berg) - idg. *siJimo-, vgl. aind. sJman- т. ,Scheitel, Grenze', ir. Slm ,Kette'. ida ,Ваит; Wald': ON Ide, Idakos, vgl. air./id ,Ваит, Holz, Wald' - idg.

Šta se odavde vidi?

i. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -os ili -on.

ii. Vidi se da je u pitanju srpska reč hum od hlm, koja je u "tračko" vreme glasila hъm, gde su Grci debelo jer zapisivali diftongom ai uz dodatak grčkog sufiksa.

iii. Reč znači isto što i srpska reč hum - planinu, "planinski lanac".


2. Još jedna "tračka" reč koja neodoljivo liči na srpsko svobodan (danas slobodan) kad ga čuje uho stranca koji u svom jeziku niti ima svih srpskih glasova, nit ima smisla za melodiju srpskog govora:


sabazias, sabadias ,frei': GN Sabazios, Sabadios, vgl. abulg. svobodb ,frei'; idg. *s1j.obhodhio-s.

Dakle,

i. Vidi se da tzv. tračka reč ima grčke sufikse -as.

ii. Vidi se da je u pitanju srpska reč svobodan (danas slobodan).

iii. Reč znači isto što i srpska reč slobodan

3. vairas, vairus ,sich drehend, sich windend': ON Btiiros (= Vtiiros), vgl. lit.
vairUs, vairas ,sich drehend, sich windend', schwed. vJrr ,Spirale'.

Okretati se, uvijati se - vair(as/us). Kaže nemački genije: uporedi sa švedskim virr - spirala.

Mi kažemo trački vair je srpski vir.


4. kalas ,Ende, Gegend; Grenzgebiet': ON Kalindoia, vgl. lit. galas ,Ende, (Acker-, Wiesen-, Wald-)grenze', lеН. gals ,Gegend'; idg. *glJolo-s.

Kaže "kraj" i ne pade mu na um srpsko konac.


5. ketri-, ketre- ,vier, vierter': PN Ketri-poris, Kedre-polis, Cetrilas, idg. *klJetr- in griech. tetra- ,vier' (in Kompositen), kymr. pedry- ,vierfach', lit. keturi ,vier', lett. cetri, abulg. cetyre ,vier'.

Ovo ketri, ketre u značenju 4 (četiri) mora da je "iz litvanskog"došlo u trački. :hahaha:

Pa kako Grk da zapiše glas Č?


6. perkon ,Donner': Perkon ,Donnergott', belegt als Beiname des Heros, vgl. lit. perkunas ,Donner, Blitzschlag' und ,Donnergott'.

Perkon - grom, bog groma. Gde sam to već čuo? Ah, da, slovenski bog groma.

7. рора ,Bohne' oder ,Hugel' (1): ON Pupe(n)sis vicus, vgl. lit. рирд ,Bohne'
oder alb. рирё ,Hugel' .

Popa - "grašak", verovatno bobъ pogrešno zapisano kao popa.


1568978807511.png




8. Interesantna reč za pšenicu - pura:

pura- ,Weizen, Dinkel': GN Pyru-merulas, vgl. griech. pyros ,Weizen', lit. рига;,Winterweizen', kslaw. руго ,Spelz, Dinkel'.

Kaže da je reč označavala pšenicu ili pir (travu srodnu pšenici od koje se takođe pravi hlebno brašno). Verovatno odavde izraz pura za palentu u našim krajevima jer se pre predtavljanja kukuruza kod nas bršno pira/pure spremao kuvanjem (up. purenjak).
purenjak, pečenjak – pečeni kukuruz
purenjak, purenje – ima li već kukuruza za purenje; Vuk, Rečnik
U osnovi je praslovenski i starosrpski glagol puriti – peći, tretirati vatrom
...baciti po žeravi da se ispeče (riba, meso, krompir, kukuruz), vidi P.Skok puriti se, češ. pyriti
izvedena rečpurnjati
puriti
– starosrpski, zaboravljeni glagol koji se povezuje sa starogrčkom reči πυρ pyr – vatra link
(up. furiti, prim. Mrkalj)
izvedena reč – pirit, Pyrit ruda gvožđa, tzv. lažno zlato, jedna od najstarijh poznatih ruda, koja se obrađuje tako što se puri, tretira vatrom.
https://en.wikipedia.org/wiki/Spelt
HJP: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dl1jUBM=&keyword=pura
Stara reč pir, zamenjena je u moderno doba engleskom:
"Danas žitarica spelta ili krupnik ima široku primenu, između ostalog i zato što mnogi ljudi koji su alergični na pšenicu nisu alergični na speltu (napominjemo da ... "


9. raka(s) ,ausgegrabene Stelle, Grube': ON Rhaku/e, vgl. lit. rdkti (ra(n)ku, rak(i)au) ,stochern, aufstechen, ausgraben'.

"Raka - jama, otkop."

HJP:

Etimologija: raka ✧ prasl. *orka (stsl. raka, rus. ráka, bug. raka) ← lat. arca: sanduk


10. seina(s) ,Dorf, Weiler': ON *Seinu-/aza(s), idg. *k/Jeino-, vgl. arm. sen, Оеп. sini ,Dorf', griech. (Rhodos) kt6ina ,Wohnsitz' aus idg. *k/Joina.

Seina - "selo". Up. selna. Promenu uporedi sa hlm : haim.


11. sem(e)la (st. zeт(e)/a) ,Erde': GN Seтe/e, vgl. abulg. zeт/'a ,Erde', russ. zeт/'a, lit. zeтe, lett. zeтe.

Semla - zemlja.

Baš je, onako, tračanski... :hahaha:

Ko nama piše istoriju...


12. struna ,Stromung, FluB': ON Struneilon, vgl. lit. sгUti (smvu, smnu) ,sich (mit Wasser, Blut) fiillen, iiberstromen', FIN Stmnd.

Struna - "struja, reka".

Očigledno oblik reči (rečna) struja. Najverovatnije u kontaminaciji sa pridevom, strujna.

HJP: struja ✧ prasl. i stsl. struja (rus. strujá, slov. struja), lit. srauja ← ie. *srew-: teći (grč. rheȋn, skr. sravati: teče)


13. zbel- (aus alterem *zibel-) ,blitzend; Blitz': GN Zbel-thurdos, vgl. lett. zibele ,blitzend', zibelft ,blitzen, schimmern, glanzen'.

zbel - munja.

"Zabel", kad ti se pred očima zabeli kao našim bebejcima.

14. berza(s) ,Birke': ON Bersaтae, vgl. lit. berzas, lett. bfrZS, dial. bfrza, apreuf3. berse, russ. ber'6za, bulg. breza ,Birke' - idg. *bher(a)-g'a.

berza - breza
Ovo su sve natpisi nastali pre prelaska tračana na službeni grčki jezik oko 350. BCE. Zato sa sigurnošću možemo reći da su pisani tračkim jezikom. Natpisi iz V veka su pisani grčkim alfabetom (Ezerovo i Duvanli) a ovaj iz VI veka je pisan frigijskim pismom i neki autori ga svrstavaju u frgijski jezik.
Još jedan primer nemara naših istraživača predstavlja natpis iz Sitova, dokazano frigijski, ali se autori ne slažu oko datiranja. Raspon se kreće od 4500 BCE do 100 BCE, što je neverovatno. Neki autori navode da je iz 1200 BCE, što je meni najlogičnije ali nema saglasnosti. Ukoliko bi se utvrdilo da je stariji od 800 BCE to bi bio dokaz da frigijski alfabet prethogi grčkom a možda čak i feničkom
 
Ovo su sve natpisi nastali pre prelaska tračana na službeni grčki jezik oko 350. BCE. Zato sa sigurnošću možemo reći da su pisani tračkim jezikom. Natpisi iz V veka su pisani grčkim alfabetom (Ezerovo i Duvanli) a ovaj iz VI veka je pisan frigijskim pismom i neki autori ga svrstavaju u frgijski jezik.
Još jedan primer nemara naših istraživača predstavlja natpis iz Sitova, dokazano frigijski, ali se autori ne slažu oko datiranja. Raspon se kreće od 4500 BCE do 100 BCE, što je neverovatno. Neki autori navode da je iz 1200 BCE, što je meni najlogičnije ali nema saglasnosti. Ukoliko bi se utvrdilo da je stariji od 800 BCE to bi bio dokaz da frigijski alfabet prethogi grčkom a možda čak i feničkom
Welcome home, Neo! ;)
 
Poslednja izmena:
str. 69
Eine weitere fiir Thraker und Phrygier gemeinsame Gottheit war Sеmеlё (mehrfach belegt), die als Еrdgбttiп, Mutter des Dionysos von "Zeus" galt. Ihr Name wird mit phryg. zemelo ,Mutter Erde' verbunden, verwandt mit abulg. zeml'a ,Erde', russ. zeml'ti ,dass.', lit. zeme, lett. zeme и.а., somit wird er *zeml'a О.а. mit epenthetischem -1- wie im slawischen Wort gelautet haben, aus idg. *g'h(d)em[a. Der Einschub von -е- zwischen m und l in der griechischen Uberlieferung des Namens erklart sich durch das Fehlen der Lautverbindung ml im Griechischen.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top