Докази за ликвидну метатезу спроведену у прасловенском језику крајем осмога века су на пример:
1) когнати словенских речи у дословно свим осталим индоевропским језицима који показују стање супротно словенскоме
2) словенски корени који чувају старије непреметнуто стање у једном гласовном окружењу а показују новије метатезирано у другом
3) словенски говори који чувају старије непреметнуто стање
4) старословенске речи посведочене и са затвореним и отвореним слогом, од којих прве показују старије непреметнуто стање
5) дијалектални облици у савременим говора који чувају старије непреметнуто стање
6) инојезичке речи у словенским језицима које су потом преметнуте
7) словенске речи у другим језицима преузете у старијем непреметнутом стању
8) свих записи словенских речи у инојезичним изворима до друге половине осмога столећа, који показују старије непреметнуто стање
9) словенски топоними сачувани у непреметнутом облику у страним језицима
10) инојезички топоними у словенским језицима који су касније прошли кроз ликвидну метатезу
11) односи превојних ступњева у словенским речима
Ovih tvojih 11 tačaka svode se na 3 argumenta koja razrešavam u tri moje teze date pod 1, 2 i 3+4:
1) kognati slovenskih reči u doslovno svim ostalim indoevropskim jezicima koji pokazuju stanje suprotno slovenskome jer postoji mugućnost da Sloveni izgovaraju drugačije od (svih) ostalih, a kao što vidimo i izgovaraju, kao što i svi ostali izgovaraju drugačije od Slovena;
2) slovenski koreni koji čuvaju starije nepremetnuto stanje u jednom glasovnom okruženju a pokazuju novije metatezirano u drugom nema veze sa etimologijom reči nego sa prevojem korena u funkciji gramatičkih promena (brati-berem, kleti-kunem, str(e)ti-sterem, tr(et)i-tarem, zvati-zovem, drati-derem, ždrati-žderem, slati-šaljem, žeti-žanjem; posvedočeni su oblici ždrem koje je dalo žderem i šljem koje je dalo šaljem potvrđuju ispravnost tvrdnje, a ne npr. da je ždrelo nastalo od **žderlo);
3) slovenski govori koji "čuvaju starije nepremetnuto" stanje rezultat su periferne (Litvanija, Pomeranija, južna Makedonija) interakcije sa neslovenskim narodima i njihovim fonološkim navikama;
4) staroslovenske reči posvedočene i sa zatvorenim i otvorenim slogom, od kojih prve pokazuju "starije nepremetnuto stanje" rezultat su periferne interakcije sa helenskim govorom
5) dijalektalni oblici u savremenim govora koji čuvaju starije nepremetnuto stanje rezultat su procesa objašnjenih pod 3 i 4
6) inojezičke reči u slovenskim jezicima koje su potom premetnute odlika je slovenskih fonoloških navika opisanih pod 1
7) slovenske reči u drugim jezicima preuzete u "starijem nepremetnutom" stanju rezultat su procesa potpuno analognog procesu objašnjenom pod 1
8) svi zapisi slovenskih reči u inojezičnim izvorima do druge polovine osmoga stoleća, koji pokazuju starije nepremetnuto stanje rezaltat su činjenice da su u pitanju zapisi neslovenskih pisara, a proces je objašnjen pod 1
9) slovenski toponimi "sačuvani u nepremetnutom" obliku u stranim jezicima rezultat su fonoloških navika stranih jezika je objašnjeno pod 1
10) inojezički toponimi u slovenskim jezicima koji su kasnije prošli kroz likvidnu metatezu mogu se objasniti upravo procesom pod 1 koji govori o sonološkim navikama-svojstvima slovenskih govorilaca-jezika
11) odnosi prevojnih stupnjeva u slovenskim rečima objašnjeni su pod 2.
Činjenica da 3 odgovora odgovaraju na 11 pitanja dodatno ukazuje da je moja teza ispravna.