„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Možda bi bilo dobro da ponovo pređeš malo temu "Ko je izmislio Balkan". Eto pođi sa porukom #125:

Prodiskutovali smo već bili o tome. Mrkalj je u pravu što se tiče starogrčkog, ali griješi u slučaju novogrčkog imena za Balkan. On nije Emos, već Ajmos (samo je izgubljen početni glas h, baš kašto su Heleni - Eleni).

Mrkalj je znao prije par godina da se planinski masiv zvao Haimos, a ne Hemos, ali je izgleda to u međuvremenu zaboravio, što je evidentno i iz tog citata što si ga ovdje postavio.

No nadam se da smo sada više konačno raščistili, da se planina u izvorima zvala Haimos i da ne postoji nikakav Hem u to vrijeme.

Što se tiče Mrkaljevog komentara da se ne može isključiti da se iza grčkoga Hajma krije praslovenski *xŭlmŭ, on je isprazan sam po sebi - jer se to uopšte ne može ni uključiti na prvom mjestu.

Obrazovani program u školama, izbacuje se sve više srpka istorija a ubacuje se sve više anglosaksonska, hrvatska...itd.

Pa to uopšte nije tačno, hrvatska je od raspada Jugoslavije proskribovana. Ne da se ne ubacuje, nego su Hrvati praktično izbačeni skroz. Otvori bilo koji školski udžbenik ili silabus fakultetskog kursa.

P. S. Osim toga, školski udžbenici (ako govorimo o osnovnom i srednjem nivou obrazovanja) i nisu nauka, već politika. To je istorija koju vladajući režim propisuje, a nije posljedica naučno utvrđenih činjenica.
 
Pošto ne mogu da otvorim temu. Imam pitanje, kada se već bavite falsifikatima, teorijama zavere...
Jurim ovaj spis na koji se pozvao Nikola Jeremić, u knjizi "Srpska zemlja Bojka", nigde ga nema (u arhivi SANU, sigurno nije). :dontunderstand:
Otkrice S. Bojića, publikacija novina Politika, 6. septembar 1981. godine.
Zapis pominje tri plemena koja sebe nazivaju Drevljanima, koja su pristigla 641.godine u Debrec (oblast od Plava do Budimlja, pod Komovima, Crna Gora)...a primila hrišćanstvo 874. godine.
i1a6pf.jpg

2d77l6q.jpg
 
Prodiskutovali smo već bili o tome. Mrkalj je u pravu što se tiče starogrčkog, ali griješi u slučaju novogrčkog imena za Balkan. On nije Emos, već Ajmos (samo je izgubljen početni glas h, baš kašto su Heleni - Eleni).

Mrkalj je znao prije par godina da se planinski masiv zvao Haimos, a ne Hemos, ali je izgleda to u međuvremenu zaboravio, što je evidentno i iz tog citata što si ga ovdje postavio.

No nadam se da smo sada više konačno raščistili, da se planina u izvorima zvala Haimos i da ne postoji nikakav Hem u to vrijeme.

Što se tiče Mrkaljevog komentara da se ne može isključiti da se iza grčkoga Hajma krije praslovenski *xŭlmŭ, on je isprazan sam po sebi - jer se to uopšte ne može ni uključiti na prvom mjestu.



Pa to uopšte nije tačno, hrvatska je od raspada Jugoslavije proskribovana. Ne da se ne ubacuje, nego su Hrvati praktično izbačeni skroz. Otvori bilo koji školski udžbenik ili silabus fakultetskog kursa.

P. S. Osim toga, školski udžbenici (ako govorimo o osnovnom i srednjem nivou obrazovanja) i nisu nauka, već politika. To je istorija koju vladajući režim propisuje, a nije posljedica naučno utvrđenih činjenica.

Možda nisi shvatio. Počni od poruke #125 pa idi do kraja.



Kako objašnjavaš ovo:

Ne može se isključiti mogućnost da je kako haim tako i hem izvedeno od slovenskog hlm, pogotovo što hlm, za razliku od legendarnog naziva Haim, po imenu mitološkog tračkog kralja, ima opipljivo značenje - brda. Opipljivost se potvrđuje utoliko što Balkan, bilo u užem smislu, bilo u širem - čine brda. Balkan jesu brda.

S druge strane, ako gledamo na grčku legendu sa junacima tračkih imena (sic!) ...

In Greek mythology, King Haemus (or Haimos) of Thrace was the son of Boreas. He was vain and haughty and compared himself and his wife, Queen Rhodope, to Zeus and Hera. They changed him and his wife into mountains (Haemus Mons and Rhodope Mountains, respectively). In Greek, the Balkan Peninsula was thus known as the Peninsula of Haemus (Χερσόνησος του Αίμου). This naming of the Balkans has some basis amongst today Greeks as well. http://www.websters-dictionary-onlin...nitions/Haemus
 
... P. S. Osim toga, školski udžbenici (ako govorimo o osnovnom i srednjem nivou obrazovanja) i nisu nauka, već politika. To je istorija koju vladajući režim propisuje, a nije posljedica naučno utvrđenih činjenica.

Није такав случај само са уџбеницима из историје (мада је ту то вероватно најизразитије). О програмима других предмета, као и томе ко ће да пише уџбенике за те предмете у основним и средњим школама, одлучују неки уске групе блиске министарству просвете састављене од осредње квалификованих људи. Монопол на писање уџбеника често остварују преко стручних удружења која држе под својим. Тако су математичари прошле године основали потпуно ново удружење математичара научника, јер се до тада једино удружење, Друштво математичара Србије, није интересовало за проблеме научника, бавило једино питањима ко ће да пише уџбенике, ко ће такмичаре да води на такмичења у иностранство и тако узме коју инострану дневницу, и слично.
 
Možda nisi shvatio. Počni od poruke #125 pa idi do kraja.



Kako objašnjavaš ovo:

Ne može se isključiti mogućnost da je kako haim tako i hem izvedeno od slovenskog hlm, pogotovo što hlm, za razliku od legendarnog naziva Haim, po imenu mitološkog tračkog kralja, ima opipljivo značenje - brda. Opipljivost se potvrđuje utoliko što Balkan, bilo u užem smislu, bilo u širem - čine brda. Balkan jesu brda.

S druge strane, ako gledamo na grčku legendu sa junacima tračkih imena (sic!) ...

In Greek mythology, King Haemus (or Haimos) of Thrace was the son of Boreas. He was vain and haughty and compared himself and his wife, Queen Rhodope, to Zeus and Hera. They changed him and his wife into mountains (Haemus Mons and Rhodope Mountains, respectively). In Greek, the Balkan Peninsula was thus known as the Peninsula of Haemus (Χερσόνησος του Αίμου). This naming of the Balkans has some basis amongst today Greeks as well. http://www.websters-dictionary-onlin...nitions/Haemus

Pročitao sam. Ne vidim šta tu ima da se objasni..? Pogledaj posljednju rečenicu na ovoj stranici -

LvFPTo5.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European culture, 1997, 270.

Dakle govorimo o zajedničkoj indoevropskoj baštini. Ako je ovo opet ono pravilo pripadnost po naizgled sličnosti, nema nikakvih razloga da proglasimo Tračane Slovenima ništa manje nego da ih proglasimo Germanima ili recimo Balticima. Zapravo, ukoliko imamo na umu da je u pitanju pozajmljenica iz germanskog, i prije bi se to moglo kazati.
 
Poslednja izmena:
Tvoj argument na sve što je bilo izneseno?

Kako ne shvacas? Isidor Seviljski na osnovu ranijih izvora pise da je rijec "oliva" presla iz grckog jezika u latinski, znaci, biljezi to u isto doba kad se papa Grigorije Veliki zali u pismu solinskom biskupu o prodiranju Slovena u Istru, tako da otpada bilo kakva mogucnost da su je Latini preuzeli (olivu, u slucaju ako ti se poremeti taj inace zbunjen tok svijesti) od toboze autohtonih Slovena na navedenom podrucju. Sve ti treba crtati do krajnje tjelesne i dusevne iznemoglosti.
 
Ovde se prabacujemo sa Deretića na ovu temu. Nije mi cilj da branim Deretića, svašta je čovek napričao, neverovatnih stvari. Ali on nije jedini koji je dodirnuo nešto što su još neki primetili. Konstantina Porfirogenita. Za istoričarre ikona istorije. Može li neko da da odgovor, kada je pronadjen spisp od Konstantina Porfirogenita u kojem se opisuju Srbi i Hrvati, u kom veku je pronadjen taj spisi, gde je pronadjen i ko ga je pronašao ???
У 11. веку урађен је препис тог документа у канцеларији Јована, брата цара Константина X. Почетком 16. века тај препис преко Крфа доспева у Француску, где касније и сам бива преписиван за потребе ватиканске библиотеке. Временом настају још два преписа - моденски, на основу крфског и париски, на основу ватиканског. Тако да данас постоје четири копије документа, од којих су две настале на основу грчког документа из 11. века, а једна на основу новијег преписа.

Укратко, најстарији сачувани препис настао је крајем 11. века, по жељи царевог брата. Додатно, језик документа одговара говору и начину изражавања који се користио на ромејском двору 10. века

Треба имати на уму да је ово документ који је настао у врло уском кругу људи око Константина VII, да је био намењен његовом наследнику као врста упутства, и да је био од изузетне важности за спољну политику царства - зато се инсистира и на његовој тајности. Упореди то са примером Начертанија - у доба штампе и аустријских шпијуна, за његову садржину се сазнало тек 62 године после коначне ревизије документа.

Један од детаља у DAI, којем је у новије време највише пажње посветио Тибор Живковић је и питање порекла Михајла Вишевића, захумског кнеза.
Племе проконзула и патриција Михајла, сина Вишетиног, архонта Захумљана потиче од некрштених који су становали на реци Висли и који су се звали Литцики, они су се населили на реци званој Захлума.
Патрициј/патрикије Ромејског царства је високо звање, које не може да добије свако и чијој додели претходи церемонијал. Да би постао патрициј, Михајло је морао да дође у Цариград, представи се цару и патријарху, као и другим великодостојницима, да би потом добио писану потврду о своме звању. Живковића је оцена да је овако прецизан опис Михајловог порекла могао да дође управо од самог кнеза, када се представљао цариградском двору што само потврђује наводе из претходних поглавља о северном пореклу Срба (и Хрвата).
 
Kako ne shvacas? Isidor Seviljski na osnovu ranijih izvora pise da je rijec "oliva" presla iz grckog jezika u latinski, znaci, biljezi to u isto doba kad se papa Grigorije Veliki zali u pismu solinskom biskupu o prodiranju Slovena u Istru, tako da otpada bilo kakva mogucnost da su je Latini preuzeli (olivu, u slucaju ako ti se poremeti taj inace zbunjen tok svijesti) od toboze autohtonih Slovena na navedenom podrucju.

Na osnovi mog zbunjenog toka svesti, ako sam te dobro shavtio, ti veruješ Isidoru Sevilijskom, a istovremeno nemaš nikakve primedbe na ono što sam izneo. Dakle tvoj jedini argument je taj što je Isidor Sevilijski na osnovu starijih zapisa napisao da je reč OLIVA, odnosno ULIVA prešla u latinski iz grčkog jezika?


Sve ti treba crtati do krajnje tjelesne i dusevne iznemoglosti.

Pa ako ne možeš da izdržiš, odustani. Šta ću ti ja.
 
Pročitao sam. Ne vidim šta tu ima da se objasni..? Pogledaj posljednju rečenicu na ovoj stranici -

LvFPTo5.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European culture, 1997, 270.

Dakle govorimo o zajedničkoj indoevropskoj baštini. Ako je ovo opet ono pravilo pripadnost po naizgled sličnosti, nema nikakvih razloga da proglasimo Tračane Slovenima ništa manje nego da ih proglasimo Germanima ili recimo Balticima. Zapravo, ukoliko imamo na umu da je u pitanju pozajmljenica iz germanskog, i prije bi se to moglo kazati.

Znači, one slavenske reči koje nisu pozajmljenice iz grčkog, pozajmljenice su iz germanskog? :D

1 hólm -a m (ọ̄) star. brdo; nizak, sa šumom izpunjen holm ♦ geogr. usamljena više brdo na ravnini; osamelec ♪
2 holmóvje -a s (ọ̑) star. brdovito područje: sunce je zalazilo za holmovjem ♪
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=holm&hs=1


Kajkavski je HOLM, a štokavski je HULM, pa onda iz toga novokajkavsko HOM, a novoštokavsko HUM. To ti je primer i sa ostalim rečima: naprimer kajkavsko SONCE, štokavsko SUNCE,...

Staroslavenski *xŭlmŭ ti je po svemu sudeči staroštokavski, a holm starokajkavski.
 
Poslednja izmena:
Na osnovi mog zbunjenog toka svesti, ako sam te dobro shavtio, ti veruješ Isidoru Sevilijskom, a istovremeno nemaš nikakve primedbe na ono što sam izneo. Dakle tvoj jedini argument je taj što je Isidor Sevilijski na osnovu starijih zapisa napisao da je reč OLIVA, odnosno ULIVA prešla u latinski iz grčkog jezika?

Probacu opet da objasnim. Kad Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" (kako dolazi iz grckog u latinski jezik, pozivajuci se na ranija saznanja, tj. rimske izvore), papa panici u pismu solinskom biskupu kako Sloveni u isto vrijeme (kad se kaze "u isto vrijeme", misli se kada Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" na jugu Spanije) upadaju u Istru, sto znaci da otpada bilo kakva mogucnost da su Latini preuzeli toboznju slovensku rijec "oliva" od 'autohtonih' istarskih Slovena. Jesi li napokon shvatio?
 
Probacu opet da objasnim. Kad Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" (kako dolazi iz grckog u latinski jezik, pozivajuci se na ranija saznanja, tj. rimske izvore), papa panici u pismu solinskom biskupu kako Sloveni u isto vrijeme (kad se kaze "u isto vrijeme", misli se kada Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" na jugu Spanije) upadaju u Istru, sto znaci da otpada bilo kakva mogucnost da su Latini preuzeli toboznju slovensku rijec "oliva" od 'autohtonih' istarskih Slovena. Jesi li napokon shvatio?

Jesam. Napokon sam shvatio. Hvala.
 
Pošto ne mogu da otvorim temu. Imam pitanje, kada se već bavite falsifikatima, teorijama zavere...
Jurim ovaj spis na koji se pozvao Nikola Jeremić, u knjizi "Srpska zemlja Bojka", nigde ga nema (u arhivi SANU, sigurno nije). :dontunderstand:
Otkrice S. Bojića, publikacija novina Politika, 6. septembar 1981. godine.
Zapis pominje tri plemena koja sebe nazivaju Drevljanima, koja su pristigla 641.godine u Debrec (oblast od Plava do Budimlja, pod Komovima, Crna Gora)...a primila hrišćanstvo 874. godine.
i1a6pf.jpg

2d77l6q.jpg

ako je na ruševinama crkve onda nije zapis nego natpis
 
Poslednja izmena od moderatora:
Mrkaljev citat:

Не постоји никакво словенско *liv, постоји корен lěv, а у речима о којим говорите није било гласа јат.

xVrvk9y.png


yN1p5uj.png


Rick Derksen - Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon, 2008

Тако да...

0UrtGQJ.jpg


Jovan Vuković - Istorija srpskohrvatskoga jezika: I dio - uvod i fonetika, Naučna knjiga, Beograd, 1974, 218.

Igore, neverovatno je koliko se blamiraš pred etimološkom naukom.

Prvo. Nisam znao da ne znaš ni engleski jezik, pa kao predstavu apsolutne istine postavljaš citat koji počinje sa "Za koren, možda možemo uporediti latinsko livere...". Ovo MOŽDA MOŽEMO znači da MOŽDA I NE MOŽEMO - za autora, ali ne i za našeg Igora. Za nešeg Igora engleske reči WE MAY PERHAPS znače da je u pitanju Božje slovo.

Drugi logički propust napravio si ustvrdivši da "Не постоји никакво словенско *liv,". Da zanemarimo to što si, dok pišeš ćirilicom, liv napisao na latinici kao da je to neko pravilo, a nije već se radi o posledici tvoje grube i brzopotezne priučenosti, ali to što odvali epsku glupaštinu k'o maksim, to je za kraću elaboraciju: Znaš li ti, Igore, šta znači reč "slovenski"? Reč slovenski uključuje sve slovenske jezike u čitavom periodu njihovog postojanja. Shavataš li da je to mnogo bitnije od sledeće tvoje greške da ne postoji praslovensko *liv jer psotoji prasovensko *liv. prasl. i stsl. liti (rus. lit', polj. lić). Vidi pod particip perfekta (tzv. glagolski pridev trpni) glagola liti. Da li uviđaš koliko si nekompetentan da nekome sudiš, pa da se još pritom i bahatiš?

Treće. Objasni glasovne promene u Vukovićevom citatu narodne etimologije i objasni zašto do takvih promena nije moglo doći u dobu pre novovekovnog, tj. zašto je dozvoljeno etimološko kretanje isključivo unutar indogermanistikom utvrđenih zakonitosti, kao što tvrdiš?

Baš bih voleo da vidim tvoj rezultat na testu inteligencije, jer ovo što ovde pokazuješ stvara utisak nebeznačajnih sistematskih logičkih propusta.

Naravno, kao i do sada, ni na jedno od postavljenih pitanja nećemo videti odgovor, je Igor nema sopstvenu svest o onome što radi, već se mehanički upravlja isključivo prema citatima koje, kako vidimo, nekritički traži po literaturi, da bi tuđim autoritetom mogao nadojiti svoj, trenutno osujećeni, ego. Mislio sam da nam je jedan (Tandoori) fotokopir-meštar bez sposobnosti artikulacije sopstvenih misli dovoljan, ajde tu i njegov sančo (Krinka5), ali se baš razočarah da si se i ti učlanio u klub bukvalista.

Ja se izvinjavam, ali na Igorovu bahatost i osionost, morao sam odgovoriti terapeutski.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Probacu opet da objasnim. Kad Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" (kako dolazi iz grckog u latinski jezik, pozivajuci se na ranija saznanja, tj. rimske izvore), papa panici u pismu solinskom biskupu kako Sloveni u isto vrijeme (kad se kaze "u isto vrijeme", misli se kada Isidor Seviljski pise o etimologiji "olive" na jugu Spanije) upadaju u Istru, sto znaci da otpada bilo kakva mogucnost da su Latini preuzeli toboznju slovensku rijec "oliva" od 'autohtonih' istarskih Slovena. Jesi li napokon shvatio?


Pravila služe da se krše?

У циљу подизања културе писмености на форуму, Правилником потфорума Историја прописује се ново правило:

Члан 12.

Корисници који пишу латиничким писмом обавезни су да користе свих тридесет слова српске абецеде.

 
Pošto ne mogu da otvorim temu. Imam pitanje, kada se već bavite falsifikatima, teorijama zavere...
Jurim ovaj spis na koji se pozvao Nikola Jeremić, u knjizi "Srpska zemlja Bojka", nigde ga nema (u arhivi SANU, sigurno nije). :dontunderstand:
Otkrice S. Bojića, publikacija novina Politika, 6. septembar 1981. godine.
Zapis pominje tri plemena koja sebe nazivaju Drevljanima, koja su pristigla 641.godine u Debrec (oblast od Plava do Budimlja, pod Komovima, Crna Gora)...a primila hrišćanstvo 874. godine.
i1a6pf.jpg

2d77l6q.jpg

Imaš li još neke informacije o tom rukopisu ?
 
Znači, one slavenske reči koje nisu pozajmljenice iz grčkog, pozajmljenice su iz germanskog? :D

1 hólm -a m (ọ̄) star. brdo; nizak, sa šumom izpunjen holm ♦ geogr. usamljena više brdo na ravnini; osamelec ♪
2 holmóvje -a s (ọ̑) star. brdovito područje: sunce je zalazilo za holmovjem ♪
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=holm&hs=1


Kajkavski je HOLM, a štokavski je HULM, pa onda iz toga novokajkavsko HOM, a novoštokavsko HUM. To ti je primer i sa ostalim rečima: naprimer kajkavsko SONCE, štokavsko SUNCE,...

Staroslavenski *xŭlmŭ ti je po svemu sudeči staroštokavski, a holm starokajkavski.

Pa ne sve riječi, već samo one za koje se upravo može ustanoviti da su germanske pozajmljenice. Upravo to bi trebalo da bude slučaj sa humskom riječi kod Slovena.

No da ne širimo previše temu i skoncentrišemo se na ono što je relevantno - ne može se uspostaviti takva veza između Hajma i te praslovenske riječi da se može tvrditi da su Tračini bili pra-Sloveni. To je neutemeljeno a možda čak i manje vjerovatno nego da kažemo recimo da su Tračani bili Germani.
 
Pa ne sve riječi, već samo one za koje se upravo može ustanoviti da su germanske pozajmljenice. Upravo to bi trebalo da bude slučaj sa humskom riječi kod Slovena.

Meni i dalje nije jasno, na osnovu kojih dokaza je staroštokavska reč *xŭlmŭ, odnosno starokajkavska reč holm pozajmljenica iz germanskog?

ROKA (slovenač.), RUKA (srp.) je germanska pozajmljenica?
 
Poslednja izmena:
Meni i dalje nije jasno, na osnovu kojih dokaza je staroštokavska reč *xŭlmŭ, odnosno starokajkavska reč holm pozajmljenica iz germanskog?

ROKA (slovenač.), RUKA (srp.) je germanska pozajmljenica?

Ja sam trenutno u haosu sa vremenom, tako da ćeš morati da pronađeš nekog drugog da ti prevede te stranice sa engleskog. Možda Igor bude bio voljan, barem da ti prepriča relevantne dijelove.

No kao što rekoh, da ne gušimo temu, to je od sekundarnog značaja, jer poenta je da se ne može za Haimos (a ne Hem, da to još jednom jasno ponovimo) reći da je slovenski toponim.
 
@HanibalBarka666 U pitanju je spis ispisan ugljenom (69.strana) koji je nadjen na rusevinama Namastira, ali ispod stene... Nije mi jasno kako je opstao, mozda je bio obmotan.
@Krinka5 Naslovljen je kao prepis od popa Vasilija iz 1344.godine.
Tri plemena koja su 641. godine dosla u kraj, koji su imenovali sa Debrec, koje je vladika (na drugom mestu i vojvoda) ujedinio u jedno pleme 835. godine; 845. godine su primili greceski obraz - hriscanstvo.
Da, na guglu ima par rezultata koji vode do pisca "Vandalije", koji je preuzeo od mene par recenica i objavio u svojim pisanijima... Nema nista u bibliografiji. :eek:
Ovakav neki tekst iz 1981. godine, i jos da bude falsifikat, nema sanse.
Ehej, istovremeno je tacka susreta i kompromisa izmedju dve zaracene strane na ovoj temi. :pop:
Drvenarevici, kako ih je krstio Milojevic (po Porfiju, jel') se u nemackim izvorima nazivaju i Drevljanima, a ako je sudeci po toponimiji i ostalim tragovima, ovo je njihov pravi naziv.
Takodje, bila bi ovo konacna potvrda nalaza Srejovic - Jankovic, vezana za tzv. "drugu seobu", kolonizaciju, kako god.. u 7. veku.
Tjah, vidim da cu opet da putujem do Bg-a, kako bih video izdanje "Politike" iz 1981. godine, i okrenuo se potrazi po Crnoj Gori.. :(
 
@HanibalBarka666 U pitanju je spis ispisan ugljenom (69.strana) koji je nadjen na rusevinama Namastira, ali ispod stene... Nije mi jasno kako je opstao, mozda je bio obmotan.
@Krinka5 Naslovljen je kao prepis od popa Vasilija iz 1344.godine.
Tri plemena koja su 641. godine dosla u kraj, koji su imenovali sa Debrec, koje je vladika (na drugom mestu i vojvoda) ujedinio u jedno pleme 835. godine; 845. godine su primili greceski obraz - hriscanstvo.
Da, na guglu ima par rezultata koji vode do pisca "Vandalije", koji je preuzeo od mene par recenica i objavio u svojim pisanijima... Nema nista u bibliografiji. :eek:
Ovakav neki tekst iz 1981. godine, i jos da bude falsifikat, nema sanse.
Ehej, istovremeno je tacka susreta i kompromisa izmedju dve zaracene strane na ovoj temi. :pop:
Drvenarevici, kako ih je krstio Milojevic (po Porfiju, jel') se u nemackim izvorima nazivaju i Drevljanima, a ako je sudeci po toponimiji i ostalim tragovima, ovo je njihov pravi naziv.
Takodje, bila bi ovo konacna potvrda nalaza Srejovic - Jankovic, vezana za tzv. "drugu seobu", kolonizaciju, kako god.. u 7. veku.
Tjah, vidim da cu opet da putujem do Bg-a, kako bih video izdanje "Politike" iz 1981. godine, i okrenuo se potrazi po Crnoj Gori.. :(

Mada mi s početka nije delovalo ozbiljno jer je Politikina rubrika pisma čitalaca puna neozbiljnosti cela priča možda može biti interesantna. Prvi korak bi bio da se ode u arhiv Politike i pronađe Bojovićev tekst pa se vidi da tamo nema više podataka o poreklu rukopisa. No pre toga ovako na prvu loptu.

Na osnovu šturih informacija koje dobijamo od Jeremića, S. Bojović je publikovao ovaj zapis 1981. godine u Politici. Zatim, saznajemo da je zapis pronađen u ruševinama manastira Čečevu ispod Konjuhe. Ko je pronašao i kad je pronađen nije dat odgovor. Ništa manje nam ne daje ni Relja Novaković u Svojoj knjizi ; " Božanstvo Dagon kod Srba" (st.64) koji se takođe poziva na Bojovića :
"Да у помену града Древеса (Древа?) по свој прилици има историјске истине можда може да потврди и један запис у јеванђељу нађеном у рушевинама једног манастира у Чечеву, у подножју Коњуха. У доста нечитком и нејасном запису, колико се могло прочитати, стоји, између осталог, и ово: Родитељи наши дођоше "из Древес и Дразгь, Како је протумачено, у запису се помињу још и Ком и Дебрц и три словенска племена која су, наводно, 641.године дошла у Де6рц и њих је 835.владика (Војвода) Радослав ујединио у једно племе, а 874.године примили су хришћанство.Овај запис је, колико се зна, остао до сада неистражен, а требало 6и га свакако проучити, јер се чини да се односи на време кад су једии Срби пристизали на подручје које се овде помиње. Ако би се утврдило да је запис аутентичан био би то драгоцени докуменат. По свој прилици иије случајно што се Древесех (Древа?) помиње и у запису и у родослову, и то баш у вези са Немањиним прецима.То што у запису стоји да су из Древа дошли родитељи можда се не односи само на оца и мајку одређене личности, већ по свој прилици на претке уопште, па би и због тога овај запис могао да буде изузетно значајан, јер, колико знамо, то је једини писани домаћи траг места из којих је нека група пошла идући на ново подручје.Чак и ако би се успешним читањем и тумачењем овог записа. установило да је реч о неком локалном пресељењу ипак би и то сазнање било драгоцено. Упадљиво је да се у запису помиње Радослав који је, наводно 835. ујединио три племена, а ми Радослава помињемо у историји, поред Вишеслава и Просигоја, као једног од кнежева баш из IX века. .Требало би подробно проверити да ли можда овде у обзир долазе пре свега називи као што су Древеш, Драже, Дренско и друга бројна слична имена на подручју Лабе и Одре, Можда би се тим путем дошло до потврде Порфирогенитовог казивања о ранијој постојбини оних Срба који су се населили у некадашњој римској провинцији Далмацији, а то би могло бити веома значајно. Запис је штампан у "Политици" од 6.IХ 1981.,године. Покушај писца ове књиге да од потписаног објављеног чланка добије нека обавештења није успео,а не бисмо смели да овај запис предамо забораву. "

Jedine novine su da Novaković pominje jevanđelje i što je pokušao od " potpisanog objavljenog članka" da dobije neka obaveštenja, no ovde ne znamo da li je Novaković uspeo da uspostavi kontakt sa Bojovićem pa se s pravom postavlja pitanje da li taj Bojović uopšte postoji i da li je zapis autentičan ?

U vezi tobožnjeg natpisa na kamenu u podnožju držim da je ovo zanimljivo;

napomena-iz-vasilijevog--1.jpg



Ovo je napomena ispod faksimila rukopisa ili samog rukopisa (autografa ili prepisa ?) gde piše ; " Napomena; Ovaj zapis sam našao na ......(stoji reč koju ne mogu da protumačim)........ jevanđelju u arhivi Protića ......(valjda datum i godina, da li 1913. ili neka druga - možda 1979.- nisam siguran) .(tačka) " Dalje ne mogu da rastumačim sem da se pominje neki pop Jova ?, ako sam i to dobro pročitao . Na kraju napomene stoji potpis koga ne mogu da rastumačim a koliko vidim nije od Bojovića ?

E sad, ne bi bilo loše ubaciti ovu napomenu u fotošop, u razne filtere, menjati prikaze veličine i pokušati da se rastumači još koja reč (sam nisam uspeo). Uglavnom, na osnovu ove napomene dobili smo još dva podatka . Prvi da se ovaj zapis nalazi u nekom jevanđelju (koga je i Novaković pomenuo) a drugi da se to jevanđelje nalazi ili se nalazilo u arhivi Protića . Ovim je problem pronalaženja rukopisa sužen na dva pitanja ; prvo o kom Protiću se radi ?, a drugo (logično) gde se nalazi njegova arhiva .
 
Poslednja izmena:
@Krinka5 Odlicno si ovo nasao kod Relje. Svaka cast! :klap:
Ja ga pasionirano citam, sa izuzetkom par radova (gde spada i ovaj), koje sam klasifikovao kao.. :eek:
U vezi napomene, ne usudjujem se da je komentarisem jer mi i dalje nije najjasnije ko stoji iza nje. Ni ja nisam imao vise srece u fotosopu.
Mene su neki izvori ubedjivali da je ovaj spis predat nekoj od institucija u Srbiji. Moje iskustvo kaze da nije. :dash:
Ako me posluzi vreme, krajem nedelje sam u Bg-u. :bye:
 
Poslednja izmena:
ovo je cist falsifikat sto se vidi letimicnom leksicko-paleografskom analizom bez potrebe unutrasnje analize besmislenog sadrzaja, u 14. veku odavno se u srpskom pismu se ne koriste slova jus i mali jus koja se ovde koriste obilno, ne koriste se dva poluglasa vec samo jedan i konacno u 14. veku se ni u jednom srpskom tekstu ne moze naci cisto ruski oblik c'ж'мет'сја koji nikad nije postojao u srpskom ili srpsko-slovenskom jeziku ( povratna zamenica se nikad ne lepi na rec i nema jus vec obicno e ) vec je cisto ruska inovacija iz mnogo poznijeg perioda, kao i oblik plemja. dakle ovo je pisao neko ko nije poznavao srpski srednjovekovni jezik vec doreformni ruski i rusko-slovenski pa je na njega kalemio srpske izraze.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top