Skiti do V st. jedna od najznačajnijih vojnih sila u Evropi???
Говоримо о Србима.
Да ли је могуће да су у време Римљана били мало племе.
По мени није, пошто су у 7. - 8. веку населили огроман простор и успешно ратовали са највећим војним силама тог времена. Францима, Аварима, Бугарима, Византијцима....
"Srbi (Serbloi) su potomci nekrštenih Srba, zvanih također bijeli, koji žive iza Turske na mjestu zvanom Boiki, gdje im je susjedna Franačka, kao i velika Hrvatska, nekrštena, također nazvana bijela, i u tom su mjestu, dakle, ovi Srbi živjeli
od početka."
...
Шта кажетре на ово?
"Poslije tih ratova u Jordanovu pričanju slijede okršaji s različitim germanskim
narodima što su ih Goti uglavnom vodili na sjevernim granicama
Panonije. Tu nam je zanimljiv prvi okršaj sa zapadnogermanskim Svevima ili
Svebima (srodnicima ranijih Kvada), o kojima Jordan kaže da žive između
Bavaraca na istoku, Franaka na zapadu, Burgunda na jugu i Tirinžana na sjeveru,
dakle otprilike ondje gdje će se od tog vremena dalje ustaliti po
Svevima nazvana zemlja Švapska, oko najgornjeg toka Dunava i Bodenskog
jezera. Jordan ime tog naroda piše u obliku Suavi, a njegovu zemlju zove
Suavia. Oni su pod kraljem Hunimundom pošli u pljačku Dalmacije. Na putu
onamo opljačkali su gotska stada (armenta) što su lutala poljima. Na povratku
s pljačke po Dalmaciji, Sveve je snašla gotska osveta. Got Thiudi
mir im
je postavio zasjedu kod Blatnog jezera te ih je dio poubijao, a dio, uključujući
i kralja Hunimunda, zarobio. Potonjima se ipak smilovao te je čak posinio
Hunimunda i pustio ga da se s preživjelima vrati u domovinu (remisit cum
suis in Suavia). Uz podatak o svevskom pohodu na Dalmaciju Jordan dodaje
ponešto zbunjujuće zemljopisno objašnjenje: “jer Dalmacija bijaše u susjedstvu
Suavije, a nije ležala daleko ni od panonskih međa, osobito gdje su
tada Goti boravili”.34 Za domovinu Sveva, koju Jordan zove Suavia, ne može
se, naravno, nikako reći da je susjedna Dalmaciji. Otud moderni izdavači
Jordanova teksta upozoravaju da je pisac tu pobrkao svevsku zemlju sa
Savijom, tj. Savskom Panonijom.35 Ta zbrka vjerojatno potječe otud što i
Kasiodor, glavni Jordanov predložak i izvor, Savsku Panoniju također zove
Suavia umjesto Savia, možda u skladu s ostrogotskim običajem. Isto se
iskrivljenje imena Savia otud javlja i kod Prokopija (potanje o tome dalje u
ovom odjeljku).
Ako dakle na navedenom mjestu treba stajati Saviae vicina umjesto
Suaviae vicina, što točno znači to Jordanovo objašnjenje? Teško je pomisliti
da Jordan nije bio na čistu glede položaja domovine Sveva pa da je povjerovao
da su Suavia i Savia zapravo jedno te isto. Uz takvu bi zabludu, doduše,
bilo shvatljivije navedeno Jordanovo zemljopisno tumačenje u kojem on kao
da tvrdi da su se Svevi zaputili u Dalmaciju zbog njezine blizine, a usput su
opljačkali i Gote u Panoniji, koja je također blizu Dalmacije. No, takva bi
zabluda značila da Jordan na tome mjestu ne zna ono što će znati samo par
desetaka redaka niže, gdje piše da Svevi borave na Gotima suprotnoj obali
Dunava, okruženi četirima navedenim germanskim narodima. Tu zagonetku
djelomice razrješavaju, a djelomice još više zamrsuju rekonstrukcije modernih
istraživača koji drže da su već u doba trojice amalskih vladara u Panoniji
uz Ostrogote živjeli i Svevi, koji su odatle krenuli u pohod na Dalmaciju.
Savska Panonija, Savia, bila bi po tom mišljenju zaista neko vrijeme svevska
zemlja, Suevia ili Suavia. Sličnost dvaju imena što se odnose na istu zemlju
bila bi slučajna podudarnost, ali njihova veza odgovarala bi činjenicama i ne
bi bila puki rezultat Jordanove zabune koju je olakšalo prethodno kvarenje
imena jugozapadne panonske provincije.36 Problem je u tome da nam sam
Jordanov tekst ne dopušta zaključak da su u vrijeme svog pohoda u
Dalmaciju Svevi zaista živjeli u Saviji: u tom slučaju oni vjerojatno ne bi
putem mogli naići na gotska stada, a još bi im manje na povratku Goti mogli
postaviti zasjedu kod Blatnog jezera. Kod Jordana je u najmanju ruku jasno
to da su se Goti nalazili između Dalmacije i svevskog polazišta ili “domovine”,
bila ova na sjeveru rimske Panonije, ili sjeverno od Dunava, ili pak već
na području Švapske. Otud je logički nemoguće stanište Hunimundovih
Sveva povezivati s Jordanovom Suavijom koja je “susjedna Dalmaciji” kao
da se oboje tiče iste zemlje. Naprotiv, riječ Suavia, koja se u dotičnom ulom-
ku i uopće u čitavoj Jordanovoj Gotskoj povijesti javlja samo dva puta, ima
u ta dva navrata posve različita značenja: u prvom je to na gotski način
iskrivljeno ime Savije (otud Dalmatia Suaviae vicina), bez ikakve veze sa
Svevima, a u drugom je doista posrijedi ‘Svevija, svevska zemlja’, naziv
izravno povezan s etnonimom Suavi ‘Svevi’, koji se u istom ulomku spominje
mnogo puta; drugim riječima, samo je u toj potonjoj upotrebi Suavia u
jezičnom smislu, ako ne sasvim i sadržajno, istovjetna onoj regio Suavorum
koju Jordan opisuje malo niže."
"Slično viđenje prostora između
Jadrana i Dunava nalazimo nešto kasnije i kod Prokopija iz Cezareje (oko
500 – oko 565), u petoj knjizi njegove velike Povijesti ratova u osam knjiga,
od kojih su posljednje četiri glavni izvor za povijest rata između Carstva i
Ostrogota.57 Ondje se poslije nabrajanja naroda i zemalja na istočnoj i sjevernoj
obali Jadrana (Dalmacija, Liburnija, Istra i Venecija) kaže ovo: “Iza tih
unutrašnjost zemlje drže Siscijci (G\F64@4) i Svabi (G@b"$@4),
ne oni koji su
potčinjeni Francima nego drugi. Iza tih stanuju Karni i Noričani, desno od tih
žive Dačani i Panonci (A"<<`<gH) koji, osim ostalih mjesta, drže Singidun i
Sirmij (G\D:4@<), dopirući sve do rijeke Istra (Dunava). Tim su narodima na
početku ovoga rata vladali Goti s onu stranu Jadrana”.58"
Чудно је и то да се готска имена завршавају словенским "мир"
Amal, Valamir, Thiudimir i Vidimir
