Bajke i priče u psihoanalizi i psihoterapiji

Alo bre.Nisam pitao ko je napisao prekrasne redove o bajkama sa psihonalatičkog,kako si ga nazvao stanovišta,nego razrešavanje ove specifične bajke.:lol:
Rešavaj ili ćuti.

Glupi covjece, ne smaraj ovdje pitanjima, obrazuj se, otvori "Zaboravljena bozanstva" Vojina Matica i na 191. stranici imas detaljno (psihoanaliticko) objasnjenje zasto je Apolon za kaznu oderao kozu Marsiji.
 
Glupi covjece, ne smaraj ovdje pitanjima, obrazuj se, otvori "Zaboravljena bozanstva" Vojina Matica i na 191. stranici imas detaljno objasnjenje zasto je Apolon oderao kozu Marsiji za kaznu.

Gledaj Tadori.Pardon,Tandori .Odraz pravog uma je što misli svojom glavom, a ne oslanja se na neke autoritete koji su dali svoje tumačenje neke bajke,ko beše taj lik kojeg si spomenuo?
 
Gledaj Tadori.Pardon,Tandori .Odraz pravog uma je što misli svojom glavom, a ne oslanja se na neke autoritete koji su dali svoje tumačenje neke bajke,ko beše taj lik kojeg si spomenuo?

Odraz tvoga uma mi govori da si veoma tupav, kad mislis svojim glavom, daj neku svoju analizu. Za pretresanje, pogotovo, mitova treba ogromno predznanje iz ne samo jedne naucne discipline nego generalno jaka humanisticka naobrazba. Prema tome, str. 191. kod Matica ili napisi svoje objasnjenje. Do vidjenja.
 
Odraz tvoga uma mi govori da si veoma tupav, kad mislis svojim glavom, daj neku svoju analizu. Za pretresanje, pogotovo, mitova treba ogromno predznanje iz ne samo jedne naucne discipline nego generalno jaka humanisticka naobrazba. Prema tome, str. 191. kod Matica ili napisi svoje objasnjenje. Do vidjenja.

Jеbote ,ja samo pitao banalno pitanje za tumačenje jednog običnog mita,a ti mi navodiš nekog lika i njegovu knjigu sa brojem stranice na kojoj se to nalazi.Čoveče , baš me briga,ko je taj lik a još manje mi jеbe za njegovu knjigu.
 
Jеbote ,ja samo pitao banalno pitanje za tumačenje jednog običnog mita,a ti mi navodiš nekog lika i njegovu knjigu sa brojem stranice na kojoj se to nalazi.Čoveče , baš me briga,ko je taj lik a još manje mi jеbe za njegovu knjigu.

Na Psihologiji, tj. na jednoj temi o bajkama i pricama u psihoanalizi i psihoterapiji pitas ko je Vojin Matic. Dovoljno si se osramotio za danas.
 
Pored danas dominirajuće psihoanalize i bihevior-terapije, postoji i tzv. pozitivna terapija iranskog psihijatra Nosrata Peseškijana. Da ne bih sad naširoko ... On (i njegovi sledbenici) u psihoterapiji primenjuju priče i bajke, što prilično podseća na geštalt terapijsku upotrebu bajki, u kojoj bajka služi samo kao obrazac za neku drugu, novu pričicu ili lično igranje uloge iz bajke od strane pacijenta ili člana grupe u kojoj se odvija neka vrsta psiho-drame.

Ovu temu sam zamislila ne, naravno, kao psihoterapiju, već kao igru – što nikako ne umanjuje značaj onog što će ovde biti izrečeno.
Dakle: izabrati bajku ili priču, ukratko je prepričati, improvizovati je na svoj način, tumačiti likove onako kako ih VI vidite – potpuno neopterećeni oficijelnim tumačenjima i analizama.
Budite kreativni.
Zaboravite sve zaključke koje ste stekli dok ste bili deca.
Pokušajte da neku bajku ili priču za decu pročitate sad, kad ste odrasli, i sagledate nove slojeve skrivenih sadržaja i poruka.

Poenta je otkriti:
a) različitost naših shvatanja tih priča i bajki SADA u odnosu na NEKAD
b) stereotipiju na kojoj smo odrastali (koliko je ona bila konstruktivna a koliko pridonela stvaranju naših predrasuda)


Za početak, "Trnova Ružica". Šta mislite o ovoj bajci? Šta je njena poruka?

Idea svake bajke je da izvuče moralnu pouku. Ružica, Crvenkapa i Pinokio su primeri dece koja ne slušaju roditelje i nadrlljaju zbog toga. Treće prase je primer osobe koja vredno radi da bi spasao život....

Imajte na umu vreme u kojem su nastale bajke. Ne znam koliko je narod u to vreme imao uvid u psihoanalizu.
 
Poslednja izmena:
... mislim da je greška mešati mitove i legende sa bajkama.
Bajke su dosta kompleksnije pošto se obraćaju deci i pričaju jezikom simbola. Kad su dobro ispričane, deca ih "razumeju", prihvate i zapamte.
Takođe mislim da su više od "moralnih i poučnih" pričica - prave bajke objašnjavaju i približavaju detetu stvari koje ga čekaju u životu, poput seksualnosti, smrti, traume, regeneracije...
Nisu nestale u potpunosti, mi imamo one koje je skupio Vuk, Švabe imaju braću, Rusi čuvaju svoje (npr. ameri ih nemaju - pa pokušavaju da ih prave, i po njihovoj (ne)uspešnosti se vidi koliko je to teško.)
Ulepšane i "politički-korektne" današnje verzije služe za zabavu, ali nemaju nikakve veze sa stvarnom namenom bajki.
 
Idea svake bajke je da izvuče moralnu pouku. Ružica, Crvenkapa i Pinokio su primeri dece koja ne slušaju roditelje i nadrlljaju zbog toga. Treće prase je primer osobe koja vredno radi da bi spasao život....

Imajte na umu vreme u kojem su nastale bajke. Ne znam koliko je narod u to vreme imao uvid u psihoanalizu.

+ Pinokio nije bajka, - relativno savremena priča za decu.
+ Psihoanaliza je savremen termin za nešto što je u različitim oblicima prisutno oduvek.
 
... mislim da je greška mešati mitove i legende sa bajkama.
Bajke su dosta kompleksnije pošto se obraćaju deci i pričaju jezikom simbola. Kad su dobro ispričane, deca ih "razumeju", prihvate i zapamte.
Takođe mislim da su više od "moralnih i poučnih" pričica - prave bajke objašnjavaju i približavaju detetu stvari koje ga čekaju u životu, poput seksualnosti, smrti, traume, regeneracije...
Nisu nestale u potpunosti, mi imamo one koje je skupio Vuk, Švabe imaju braću, Rusi čuvaju svoje (npr. ameri ih nemaju - pa pokušavaju da ih prave, i po njihovoj (ne)uspešnosti se vidi koliko je to teško.)
Ulepšane i "politički-korektne" današnje verzije služe za zabavu, ali nemaju nikakve veze sa stvarnom namenom bajki.


Većina starijih bajki i mitova su ostaci nekih religija.Kada su u pitanju hornološki starije priče, bajka je poslednji stadijum u nestajanju prvobitne ideje.Mit je relativno dobro očuvana ideja u svojoj prvoj formi,ali prekrivena nerazumljvim simbolima,kao Ovidijeve Metamorfoze na primer.Sam Ovidije iako je pripadao toj civilizaciji nije shvatao o čemu zapravo uopšte piše,jer da je shvatao ne bi grčke i rimske mitove pretvorio u lascivno štivo za zabavu dekadentih Rimljana tog doba.Neki Grk ili Rimljanin ,koji je živeo 5 vrekova pre njega bi znao o čemu se radi.Ipak njemu možemo da zahvalimo što je veliki deo tih priča sačuvan do danas.
To je bio način starih Grka .Oni su uživali da ideje svoje duhovnosti upakuju u oblik priče,to jest mita.
Bajka je do te mere rasplinuta i iskrivljena forma prve ideje da su u njoj ostali jedva fragmenti onog što je tvorac hteo da kaže,i bajku je moguće preoblikovati od priče za odrasle u priču za decu. Sa mitom to nije moguće.Uvek postoji pisani trag.Kompanija Walt Disney je pokušala da priču u Herkulesu pretvori u zabavnu priču.Ali budući da su priče o Herkulesu ostale u pisanoj formi,lako je utvrditi razliku između crtaća i originalne priče.Sa Pepeljugom,Snežanom i sedam patuljaka je to već teže.
Moderne bajke kao Pinokio ili Guliverova putovanja imaju sličnu svrhu,kao i u antičko doba,prenošenje ideje na zabavan način.Svako ko je pročitao Guliverova putovanja mogao je da se uveri da je u pitanju prilično gorka kritika vremena u kojem je živeo Džonatan Svift.
Na svu sreću posle odurnog Diznijevog crtaća izašao je odličan viskobudžetni tv film ,podeljen u delove. http://www.imdb.com/title/tt0115195/ koji vernije prenosi Sviftovu ideju.
 
To cak ispada da Princ moze biti jedan deo nas samih koji traga za delom koji spava.
Pa sledeci moze opet Trnovu Ruzicu ili "Ivica i Marica".
prvo borka hvala na putokazu ;)
ovo mi se svidja, trazenje usnulog dela sebe.
trenutnop citam sa detetom malog princa. jasno se vidi da je mali princ ono dete u nama koje umre od ujeda zmije (sto bas zmije?) kada odrastemo. kao mala kada sam citala ovu pricu vise su me privukle poruke skrivene iza dela o lisici, ruzi, vulkanu, ovci, a najvise o zmiji i slonu :lol: princ i pilot su z mene bile dve odvojene osobe.
ja vidim paralelu sa biblijskom pricom o adamu i evi. zmija predstvalja znanje koje se tice sveta koji nas okruzuje, saznanje o podelama koje vladaju u ovom svetu a kojih nismo svesni dok smo cisti, nevini, dok smo kao mala deca.
i u biblijskoj prici adam i eva su posle pojedene jabuke sa drveta znanja date od strane zmije "pali" iz raja na zemlju
mali princ je posle ujeda zmije umro i ostavio pilota na zemlji, a on sam se preselio na svoju planetu medju zvezdama.
rec je o podeli unutar coveka, gde ona nevina strqna otpada od nas a mi sami postajemo polovicni dok se ponovo ne vencamo u svetom braku gde dvoje postaju jedno telo, ili dok ponovo ne pronadjemo malog princa, tj dok ponovo on ne pronadje nas.
sta mislite?
 
evo ti jedna zanimljivost koja ce ovaj tvoj post malko da potopi u savu

vecina danasnjih bajki koje se prezentuju deci u originalu uopste nije tako izgleda

poenta bajki u vreme kada su nastale bila je bas ta koju ti negiras - da zaplasi decu i nauci ih da na svetu ima svega i svacega

u vreme kada nije bilo televizije, novina i drugih sredstava informisanja ...kada ni roditelji nisu kao danas histericno posvecivali preterano paznju svojoj deci...bajke su bile te koje su nosi poruku: "pazi svet oko tebe je surov, na svakom cosku vreba opasnost, misli svojom glavom..."

u tadasnjim bajkama (tj. to je vecina ovih sad, samo modifikovane) bilo je bukvalno brutalnih scena ( za danasnje poimanje)
:lol: treba li da stavim link ka bademovom drvetu brace grim?
 
Priča pred spavanje je neka vrsta veze koju roditelj uspostavlja sa detetom,pričaju se priče,bajke.Zar posle sve te težine koju u toku dana dete pokupi,treba da se pred spavanje suoči sa istinom kako je Snežana u stvari glupača koja nije znala da se suoči sa maćehom ili da je Zver,diler koji vaćari klinke ili da je Pinokio trgovac belim robljem.
Ja nisam nikakav psiholog ni psihijatar ni terapeut,obočna osoba i opet ponavljam,neka sam naivna,
bajkama treba ostaviti funkciju koju imaju,da pruže malo lepote u šugavom danu.
prica pred spavanje...mislim da tu ne bi trebalo da se seceri bas u tolikoj meri kakoje sve bajno, sjajno, divno...naravno ne mislim da bi im trebali pricati npr bademovo drvo i slicne bajke pred spavanje :lol: ali je jako bitno da poentu price roditelj prenese detetu pravilno. zbog previse usecerenih verzija gde je akcenat na bajnom, sjajnom konju i princu na njemu, na orelepoj princezi i blistavosti njene krune poenta se cesto primi od strane dece u transformisanom obliku.
tako umesto dadeca nauce da kako seju takoce i znjeti ona nauce da je osveta sladja ako nekome vise napakostis. sto je princeza bajnija, vestica je podlija, a osveta nad takvom vesicom je sladja. tiu je akcenat na vestici a ne na njenim delima.
mislim da bi o ovome trebao svaki roditelj da razmisli. prica pred spavanje kada im um polako tone u posvesno je idealno vreme da se deci usade neki ispravni stavovi. zbog toga bi trebalo povesti racuna kakokoristimo to vreme.
 
Bacili smo se na analizu bajki koje i ne donose toliko zlo kao na primer,moderni crtaći.
Gledam pre neki dan crtać..dečak i devojčica u šumi i odjednom sa neba pada vatrena kometa
i tresne dečaka po glavi i on dobije nadljudsku snagu i povrh svega biva sav ko od vatre stvoren,
gori...Devojčica mu prilazi i mrtva ladna ga pita..a šta se tebi desilo?(sa osmehom na licu)
onda dolazi njegov deda koji ga isto to pita,kao da se ništa posebno nije desilo..
...izvinte za off topik...:mrgreen:
podseca na ben tena :lol:
bilo mi je važno samo da stignem do kraja bajke i vidim kako
su sredili zlu vilu..;)
e o tome sam pricala u prethodnom postu :)
 
To sto neko ne vidi skriveno znacenje u bajci ne znaci da ono nije tu i da se nece preneti na nekog kome tu bajku cita ;)

A sto se tice modernih crtaca - ja kao neko ko je odrastao na Dusku,Patku Daci,brzom Gonzalesu i ostaloj druzini,vec se godinama zgrazavam na navalu azijskih bljuvotina i teletabisa koji se serviraju danasnjoj deci.

Da se razumemo,volim ja mangu ali ne ovu no brain verziju koja se servira kod nas :evil:
patak daca, tom i dzeri, nindza kornjace ( ja sam ta generacija) nisu nevinascad u odnosu na moderne crtace ;)
 
Dobre su i kineske, i japanske bajke; imaju neku "zen" crtu.

Grimove su surove, Andersenove duboko religiozne (i takođe ponekad surove). Recimo, "Devojčica sa šibicama" i jeste i nije bajka, zavisno od čitaoca. Ako bajka podrazumeva obavezan hepiend, onda je vrlo diskutabilno da li je "Devojčica sa šibicama" bajka. Jeste, ukoliko je čita vernik; u suprotnom - ako je čita ateista - to je tužna priča sa užasnim krajem i naglašenom socijalnom notom.
Bajke Oskara Vajlda su nešto posebno.

uvek sam volela devojcicu sa sibicama. da li bih mogla da cujem tvoje vidjenje ove bajke?
 
Inače,što se tiče stručne dečje psihologije...Teletabisi su recimo "stručno" obrađeni
tako da odgovaraju dečjim afinitetima i pomažu im pri učenju...tako da,definitivno
je to diskutabilna tema s obzirom da su Teletabisi toliko demonizovani..
teletabisi su diskutabilni pre svega sto su prilagodjni,navodno uzrastu 1,2 godine. sto kda pogledas konscept i jeste za taj uzrast. medjutim pitanje je da li je zdravo za dete od godinu, dve dana da gleda bilo kakv crtac a pogotovo onaj gde glavni likovi imaju televizore na stomacima sto im podsvesno, mozda, stvara zavisnost od te sprave?

Da ne bi zabrazdila u neku drugu sveru..setih se bajke "Vuk i sedam jarića":lol:
opet 7 :)
 
Dobre su i kineske, i japanske bajke; imaju neku "zen" crtu.
.. e da .. imala sam zbirku .. kineskih narodnih bajki .. kad sam bila mala ..
.. zelene korice ..
.. i brazilske .. ista edicija ..

.. te su mi se dopadale više od ovih grimovih .. ili andersenovih ..
.. od brazilskih sam najviše volela .. ćelavka ..
.. a od kineskih .. bogme .. tu bih se već teško mogla odlučiti ..
 
uvek sam volela devojcicu sa sibicama. da li bih mogla da cujem tvoje vidjenje ove bajke?

I ja je volim.

Navešću ono što sam napisala na jednom drugom mestu:

Andersenova priča o maloj prodavačici šibica, laganom umiranju nadomak neostvarenih ideala i prelasku na onostrano, gde su svi ideali ostvarivi. Kucanje na rajska vrsta i zaslužen spokoj u ravni su sa bajkovitom hepiendom hrišćanskih propovedi. Ali, iz psihološkog i socijalnog ugla: kritika otuđenog, nehumanog društva i apoteoza čistoti dečije duše, iznikle na dikensovskom bunjištu ružnih, prljavih, zlih.
Iz medicinskog: smrt usled gladi, iznemoglosti i hipotermije.

Jedino što devojčica ima, to su šibice. Šibice nose određenu simboliku, sličnu onoj koju imaju sveće u nemačkoj folkornoj priči o mladiću i njegovom kumu – Smrti. One su sredstvo pomoću kojeg se nakratko mogu zagrejati promrzle ručice ali i iskre života koje brzo izgore na vetrometini; šibice su, ujedno, i način da se stigne do prosvetljenja. Kako se troše poslednja palidrvca, tako su ređe realne slike svega onog što je devojčica želela da ima a nikad nije, i učestalije vizije jedine osobe koja je devojčicu volela – njene pokojne bake.
Surova priča, i u Andersenovom i u našem vremenu.

Ako se poigramo i razgrnemo njene slojeve, doći ćemo do psihološke analize nekog ko ne mora biti bukvalno umiruća devojčica sa šibicama ... bilo kada, i bilo gde: život je katkad težak, ideali su katkad predaleko, u odraslom ljudskom biću često čuči ljubavi gladno dete, a prelazak ponekad ne mora značiti smrt već samo pronalaženje ishodišta sreće. Za neke ćemo biti mrtvi onog trenutka kada im izađemo iz vidokruga, dok će za nas izlazak iz njihovog vidokruga značiti upravo suprotno – nov početak, novi život.
 
zasto bas 7? i to uca, tupko, glupavko, stidljivko, ljutko, pospanko, kijavko, srecko?

Broj 7 je, u numerologiji, najmističniji broj od svih:
sedam planeta, sedam dana u nedelji, sedam smrtnih grehova, sedam svetih tajni, sedam svetskih čuda, sedam boja u spektru, sedam nota u muzičkoj lestvici ...a kod alhemičara – sedam metala.
Patuljci bi mogli biti simbolika, samo je pitanje koja.

U bajkama se, pored broja 7, najčešće koristi i broj 3 (označava rođenje, život, ali i smrt; takođe, simbol manifestacije Boga u Sv. Trojstvu, kao i ljudsko trojstvo: telo, um i duša).

Retko ima parnih brojeva, ili ih uopšte nema. Mada zapravo koncepcija svih bajki počiva na broju 2, simbolu dualizma i različitosti: Zlo i Dobro, Ružno i Lepo, duhovno i telesno, teorija i praksa, muško i žensko.
 
  • Podržavam
Reactions: Nez
Iz medicinskog: smrt usled gladi, iznemoglosti i hipotermije.
.
trovanja belim foforom? :mrgreen:
ova prica je tuznija (ako zanemarmo simbolizam i sagledamo je samo kao pricu) utolio sto smo zaista svedoci ovakvh potresnih sudbina.
s simbolicke strane mene bi interesovalo da li je uloga osobe od ljubavi i poverenja u vidu bake izabrana slucajno ili sa nemrom i koja bi ta namera bila.
 

Back
Top