Bajke i priče u psihoanalizi i psihoterapiji

Ružne nisu ni za falus, da ne kažem kur.ac. bar ne u bajkama. :lol: Čak ni rada, ni rintanja. Rasprsnu se u svojoj zlobi. Dakle, ružna žena = zla žena = neje.bičarka.
PS oprostite na izrazima, ja sam sa ljisa.

nema veze.
oprostite meni na mojim izrazima, ja sam sa filozofije. :zcepanje:

bajke su stvarno tragicne. sad neko ima troje dece i cita im bajku u kojoj je trece dete (pol nebitan) najlepse, najbolje, najpametnije, najsrecnije....taman da roditelji bace u bedak prvo dvoje i istripuju trece, narocito ako su istog pola deca.
 
Poslednja izmena:
ludopileglodjekosku:
Trnova ružica: Ona aždaha mi je ličila na razjarenog roditelja što čuva svoje siroto nevino dete od napasnika (muškaraca)..Mada sam čitala da neki psihoanalitičari ubod na vreteno tumače kao gubljenje nevinosti....

nije to gubljenje nevinosti. to je prva menstruacija i polno sazrevanje. nema logike da je u pitanju gubljenje nevinosti, jer nakon toga ona legne i zaspi dok po nju ne dodje princ. da je u pitanju gubljenej nevinosti ne bi zaspala tj. cekala pravog, prvog, jednog i jedinog. jos jedna bajka u cuvanju nevinosti. :lol:

olovni vojnik, poenat je da ako je neko defektan, ruzan, siromasan, na marginama ili u njihovoj blizini, nesavrsen, drugaciji i na razlicitom nivou, nema pravo na savrsenstvo i da bude voljen. narocito ne od nekoga ko je 'savrsen'. nedostatak noge je skracenje falusa (izvinjavam se na ponovnom pominjanju TE reci :lol:) ili je u pitanju nesavrsen (skraceni) falus, pa kao takav nema pravo na 'savrsenstvo'. na kraju olovni vojnik sagoreva u plamenu tj. u sopstvenoj strasti. a poruka moze biti i da bi nabrojani trebalo da se ubiju. jos jedna bajka za obavezno ne citati deci.
svaka ptica svome jatu treba da leti.

ruske bajke su lepse od grimovih i andersenovih zajedno, nisu toliko mracne. interesantno je da se glavni muski lik u skoro svim bajkama koje sam citala (koliko se secam) zvao ivan. osim sto je cesto ime, znaci i mio bogu, u bozijoj milosti.
 
Poslednja izmena:
Verovali ili ne, postoji "švedski akcioni" film o Snežani i sedam patuljaka. :confused: Eto koliko su odrasli u stanju da upropaste bajku.

Inače, broj 7 je najmističniji od svih: sedam planeta, sedam dana u nedelji, sedam smrtnih grehova, sedam svetih tajni, sedam svetskih čuda, sedam boja u spektru, sedam nota u muzičkoj lestvici ... a kod alhemičara – sedam metala.
Uča, Tupko, Ljutko, Pospanko, Kijavko, Srećko i Stidljivko bi mogli biti protumačeni kao simboli nečega: ljudskih arhetipova; napuštene dece, prepuštene same sebi, koja se, kao i mnoga deca starih vremena, održavaju u životu radom u rudniku; nakaza, izopštenih iz spoljnog sveta i nevidljivih za princeze sve dok i princeze ne budu izopštene. Snežana bi se, sigurna sam, sasvim fino uklopila i ostala živa, zdrava i lepa i da je bila i u koloniji leproznih. I kupanje jednog od patuljaka moglo bi se protumačiti kao čin krštenja,ogledalo kao princip samospoznaje i istine, ali i manifestnog sveta ...
Međutim, dete u bajci vidi samo borbu Dobra i Zla, lepu princezu koja ume da živi i sa aljkavim patuljcima, i pride da ih nauči urednosti, organizaciji,da ih oslobodi fatuma koji nose njihova imena, pa i da ih natera da je zavole. Dete ne razume dublji smisao Snežanine bele puti i simboliku veze belo – čedno;ono još uvek nema pojma šta je, u prenesenom, biblijskom smislu, jabuka, te da je pokušaj ubistva otrovnom jabukom sličan proterivanju iz (ovozemaljskog) Raja ... iz čiste pakosti; ne vidi ništa neobično i perverzno u nekrofilskom prinčevom poljupcu jer poljubac vaskrsava, a život je dragoceniji od svih iščašenih pojava u bajkama i van njih. S druge strane, kada bi deca bukvalno tumačila bajku, prvo što bi naučila bilo bi: ne jesti lepe, crvene, jabuke. Dečiji um se zato zadržava na ključnim osobinama, momentima i figurama – Snežaninoj dobroti, maćehinoj ljubomori, egzodusu,avanturi lutanja kroz šumu, pronalaženju skrovišta i utehe kod patuljaka, strašnoj kulminaciji u kojoj Snežana umire, i iščekivanju da se smrt ispostavi kao lažna, jer je dete naučeno da u bajkama dobri i lepi ne umiru, tj da bajka ima hepiend, po kome plemeniti i zaslužni žive dugo i srećno.
 
Igramo se dalje.

"Pepeljuga", jedna od najviše eksploatisanih bajki.
A možemo i o "Pinokiju".


Šta je sa Pepeljuginim tatom u cijeloj toj priči?

On je prezauzet poslom pa ne vidi da se te tri žene koje je doveo kući neprimjereno ponašaju prema njegovoj kćerki?
Ili vidi, a ne može ništa? ...:think:

Da li je on njima ikad išta prigovorio u vezi njihovog ponašanja?
Nešto se ne mogu sjetiti da jest....


Ovo je priča o djeci kojima roditelji (ako ih imaju) ne poklanjaju dovoljno vremena i pažnje, pa ljubav i pažnju traže u partnerima??? :)
(Pepeljuga je imala sreću da naiđe na finog princa, a nije izlazila svakog vikenda) :cool:

Kakva bi bajka bila kad bi Pepeljugu odgajao Pinokijev tata? :mrgreen:
 
Prave bajke imaju jedan uzvišeni cilj. Iako ih um ne razume, već dovoljno razvijena Duša prepoznaje njihovo značenje i njima formira tzv. "tačke ukotvljenja" ili "reperne tačke" koje će joj pomoći kod ubrzanog duhovnog razvitka.
Ono što je čoveku nedovoljno poznato je da Duša (mi) dodje u niži svet kao izuzetno sebično, lenjo i samoživo biće koje se kroz veliki broj života i iskustava lagano razvija i otvara ka plemenitijim i nesebičnijim delima.
Izuzetno je važno i nadasve plodonosno izlagati decu dobrim i poučnim bajkama u kojima će videti odgovarajuće zakonitosti ali i da dobro pobedjuje.

Za psihoanalizu odraslih nije neophodno da vam neko priča bajku - to može biti bilo koja priča pa makar i dogadjaj iz svakodnevnog života ili isečak iz nekog filma ili romana. Pa čak ni to. U zavisnosti od potreba može se odabrati obilje metoda, načina i detalja na osnovu kojih se može izvući valjan zaključak a da nije neophodo da se progovori ni jedna reč.
 
Poslednja izmena:
Priča o Lepotici i Zveri.
Otac lepotice je otišao na put. U povratku kući ubrao je ružu iz magične bašte čiji je vlasnik bio odvratna i strašna zver. Ruža je namenjena za njegovu ćerku Lepoticu koja je zatražila istu u skladu sa zahtevima za materijalnim poklonima koje su zatražile njene sestre.
Zbog narušavanja zakona gostoljublja, uzimanjem onoga što nije ponudjeno, otac lepotice mora umreti osim ako njegova ćerka ne dodje da živi sa Zveri. Zbog velike ljubavi prema ocu, Lepotica odlazi Zveru. Zver se zaljubljuje u Lepoticu i pita je da se uda za njega. Lepotica je uvek iznova odbijala. Iako je razvila duboku privlačnost prema Zveri zbog njegove nežnosti ona se nije mogla pomiriti sa pomisli da se uda za takvo stvorenje.
Najzad, Lepotica dobija dozvolu da otputuje kući u posetu svojoj porodici. Zver je upozorila Lepoticu da ako se ne vrati do odredjenog vremena, on će umreti. Lepotica se zadržala, zaboravljajući svoje obećanje, onda se pokajnički setila svog prekršenog obećanja. Ona trči Zveri i nalazi ga gde umire. Ona mazi njegovu odvratnu glavu nežno u svojim rukama i suze žalosti padaju na njegovo lice. Ona izjavljuje svoju ljubav prema njemu, tražeći oproštaj.
Iznenada Zver oživljava transformišući se u zgodnog mladog muškarca. On objašnjava Lepotici da je veštica bacila čini njemu – čini koje jedino mogu biti raščinjene preko ljubavi lepe žene koja bi ga prihvatila u njegovom Zverinjem izgledu. Posle svega Lepotica se udala za Zver koji je sada princ, otkriveno njegovo pravo biće (self).
Sada je Lepotica prošla veliku transformaciju kao što je Zver ove priče ali njena promena je manje vidljiva.
U početku Lepotica je zainteresovana samo za emocionalnu ljubav, koju simbolizuje ruža koju je zatražila kao poklon. Takodje, na početku priče, najveća veza Lepotice je za njenog oca, što pokazuje njeno stanje nedozrelosti, što je zavisnička uloga u vezi prema muškarcu.
Kasnije, zbog ubrane ruže, Lepotica je izazvana da se pokrene dalje od njenog površnog razumevanja ljubavi i nadje nju u dubljem značaju u sebi samoj. Ponudjena joj je prilika da bude duhovno jednaka sa muškim partnerom umesto da nastavi u zavisničkoj poziciji.
Na isti način mnogi ljudi počnu svoju vezu sa idealom emocionalne ljubavi. Onda iskušenja braka ih guraju da idu dalje od toga. Kada se Lepotica vratila kući ocu to je bio duhovni test. Da li će se pokrenuti napred ka višoj ljubavi ili će pasti nazad u njeno prethodno, udobno i nezrelo stanje – oblast emocija i zavisnosti? Ovo je test svakog braka.
Zver je uvek bila princ a njegove akcije su demonstrirale njegovu unutarnju otmenost. Uprkos njegovih seksualnih želja i duhovnih potreba za njenom ljubavi on ništa nije učinio nasilno. Ovo pokazuje važnost samodiscipline u ljubavi, i poželjnosti da se čeka da dar prave ljubavi ne bude uzet pre nego je ponudjen. To je bio test solarnog centra Zveri – da tretira Lepoticu pravedno kao što bi tretirao sebe, Dušu.
Lepotica najpre nije mogla dati svoju ljubav zato što je bila duhovno nedozrela. Da bi nadmašila spoljašni izgled i videla unutrašnju otmenost Zveri, Lepotica je morala proći test otvaranja Duhovnog Oka. Kada je najzad otišla dalje od svog limitiranog vidjenja Zver je pred njom stajala transformisanom u princa. Sada su oba delova srela svoje izazove i božanstveni brak je kompletiran.
Otuda, ljubav je kreativna i transformišuća alhemija univerzuma. Ona otkriva prinčevsku Dušu iza bestijalnih spoljašnosti. Ljubav nas izvlači iz zavisničke kreature koja se ježi pred negativnom snagom u sjajno biće i saradnika sa Božnstvenim. Ako želimo da neko bude ljubazan moramo ga tretirati kao da već jeste ljubazan. A ako želiš biti voljen prvo moraš verovati i videti sjajnu Dušu u sebi samom. Ogledalo odslikava ono što je pred njim a mi smo ogledalo jedni drugima i ogledalo našim verovanjima o nama samima.

 
Poslednja izmena:
olovni vojnik, poenat je da ako je neko defektan, ruzan, siromasan, na marginama ili u njihovoj blizini, nesavrsen, drugaciji i na razlicitom nivou, nema pravo na savrsenstvo i da bude voljen. narocito ne od nekoga ko je 'savrsen'. nedostatak noge je skracenje falusa (izvinjavam se na ponovnom pominjanju TE reci :lol:) ili je u pitanju nesavrsen (skraceni) falus, pa kao takav nema pravo na 'savrsenstvo'. na kraju olovni vojnik sagoreva u plamenu tj. u sopstvenoj strasti. a poruka moze biti i da bi nabrojani trebalo da se ubiju. jos jedna bajka za obavezno ne citati deci.
svaka ptica svome jatu treba da leti.

spomenula si bajku koju uvek isto dozivljavam- Olovni vojnik
obozavala sam je kao dete, volim je i sada kada upoznah i realnu paralelu :heart:

ali, ti je se ne secas tacno:
naime, olovni vojnik ( koji osta bez noge zbog nedostatka olova ;) ) je primetio ljupku balerinu koja stoji na jednoj nozi i pomisli da bi nju smeo zavoleti posto dele hendikep ... medjutim, nju je vec voleo zli trol ( onaj pajac sto iskace iz kutije cini mi se), pa videvsi njihovu ljubavnu srecu u zacetku otera vojnika, pokusavsi ih onemuguciti na svaki nacin ... ne secam se tacno fabule, ali se zavrsava tako sto ih decak ( nezadovoljan nedostatkom O.V.), zajedno baca u vatru gde oni formiraju olovno srce :heart:


divna bajka, koja pokazuje lepotu i u surovom svetu ... realisticna
trazi- dobices



ruske bajke su lepse od grimovih i andersenovih zajedno, nisu toliko mracne. interesantno je da se glavni muski lik u skoro svim bajkama koje sam citala (koliko se secam) zvao ivan. osim sto je cesto ime, znaci i mio bogu, u bozijoj milosti.

primetila si mozda i da je najmladji sin uvek u pitanju- onaj koji je imao najvise sanse u zivotu ;)
deca ne dozivljavaju bajke kao odrasle osobe ...
 
Poslednja izmena:
spomenula si bajku koju uvek isto dozivljavam- Olovni vojnik
obozavala sam je kao dete, volim je i sada kada upoznah i realnu paralelu :heart:

ali, ti je se ne secas tacno:
naime, olovni vojnik ( koji osta bez noge zbog nedostatka olova ;) ) je primetio ljupku balerinu koja stoji na jednoj nozi i pomisli da bi nju smeo zavoleti posto dele hendikep ... medjutim, nju je vec voleo zli trol ( onaj pajac sto iskace iz kutije cini mi se), pa videvsi njihovu ljubavnu srecu u zacetku otera vojnika, pokusavsi ih onemuguciti na svaki nacin ... ne secam se tacno fabule, ali se zavrsava tako sto ih decak ( nezadovoljan nedostatkom O.V.), zajedno baca u vatru gde oni formiraju olovno srce :heart:


divna bajka, koja pokazuje lepotu i u surovom svetu ... realisticna
trazi- dobices





primetila si mozda i da je najmladji sin uvek u pitanju- onaj koji je imao najvise sanse u zivotu ;)
deca ne dozivljavaju bajke kao odrasle osobe ...

da, vidis ja se te bajke ne secam dobro (olovni vojnik). mozda zato sto tu bajku i nisam volela i izbegavala je.
 
Pored danas dominirajuće psihoanalize i bihevior-terapije, postoji i tzv. pozitivna terapija iranskog psihijatra Nosrata Peseškijana. Da ne bih sad naširoko ... On (i njegovi sledbenici) u psihoterapiji primenjuju priče i bajke, što prilično podseća na geštalt terapijsku upotrebu bajki, u kojoj bajka služi samo kao obrazac za neku drugu, novu pričicu ili lično igranje uloge iz bajke od strane pacijenta ili člana grupe u kojoj se odvija neka vrsta psiho-drame.

Ovu temu sam zamislila ne, naravno, kao psihoterapiju, već kao igru – što nikako ne umanjuje značaj onog što će ovde biti izrečeno.
Dakle: izabrati bajku ili priču, ukratko je prepričati, improvizovati je na svoj način, tumačiti likove onako kako ih VI vidite – potpuno neopterećeni oficijelnim tumačenjima i analizama.
Budite kreativni.
Zaboravite sve zaključke koje ste stekli dok ste bili deca.
Pokušajte da neku bajku ili priču za decu pročitate sad, kad ste odrasli, i sagledate nove slojeve skrivenih sadržaja i poruka.

Poenta je otkriti:
a) različitost naših shvatanja tih priča i bajki SADA u odnosu na NEKAD
b) stereotipiju na kojoj smo odrastali (koliko je ona bila konstruktivna a koliko pridonela stvaranju naših predrasuda)


Za početak, "Trnova Ružica". Šta mislite o ovoj bajci? Šta je njena poruka?

Teške li teme Borkice.
Posebno za mene koji ne vjeruje u Frojdovu psihoanalizu u stvari u
u dobar dio onoga što je Frojd dao.
Bajke možda otkrivaju nešto ali dešifrovati stvar je više za zabavu na forumu.
Zbog toga jako malo ću napisat o temi koja je obilato napisana.
Možda. :(
 
Jel neko analizirao Princezu na zrnu graska?

Nikad mi nije bila jasna poenta te bajke ma koliko se trudio :lol:

To je vrlo "nobles" bajka. Aristokratska. Mada i nije u pravom smislu bajka. Na osnovu veličine dušeka i zrna (graška, pasulja ili, recimo, bibera), a u direktnoj proporciji sa težinom princeze, određivali su se verodostojnost i kvalitet plave krvi. :lol:
Nema tu mnogo mudrosti: nekada su žene plemenitog porekla svoje poreklo, osim spoljnim glamurom, dokazivale stavom. Što razmaženije i arogantnije, to na višem hijerarhijskom stepeniku. Za razliku od njih, prinčevi su mogli biti izgnanici svake vrste, i svoje poreklo morali su dokazivati herojskim delom ili posedovanjem ključa za neku važnu tajnu, kao, npr, u slučaju "Kraljevića i prosjaka" (koji nije bajka ali na fin i satiričan način opisuje važnost i relativnost kraljevskog prinčevskog pedigrea).
 
To je vrlo "nobles" bajka. Aristokratska. Mada i nije u pravom smislu bajka. Na osnovu veličine dušeka i zrna (graška, pasulja ili, recimo, bibera), a u direktnoj proporciji sa težinom princeze, određivali su se verodostojnost i kvalitet plave krvi. :lol:
Nema tu mnogo mudrosti: nekada su žene plemenitog porekla svoje poreklo, osim spoljnim glamurom, dokazivale stavom. Što razmaženije i arogantnije, to na višem hijerarhijskom stepeniku. Za razliku od njih, prinčevi su mogli biti izgnanici svake vrste, i svoje poreklo morali su dokazivati herojskim delom ili posedovanjem ključa za neku važnu tajnu, kao, npr, u slučaju "Kraljevića i prosjaka" (koji nije bajka ali na fin i satiričan način opisuje važnost i relativnost kraljevskog prinčevskog pedigrea).

Моја ћера је по овоме плаве крви да плавље не може бити. Једино сам ја непропорционалан кад би се ко сенка илити авет шуњао мрачним дворцем јер ми пропорционална тежина није нека. Ал’ ћем да је надокнадим.
 
gledao neki dan snežanu i zapao mi je za oko jedan industrijski detalj
kako se menjao ideal lepote
recimo snežana je (1937) bila punašna, jedra, rumena, crnokosa... onada je već pepeljuga (1950) bila plava, porculanskog tena sa strukićem kao i uspavana lepotica (1959) a da ne pričamo posle kako su došle erotizovane i egzotične junakinje poput male sirene, džasmin iz aladina itd
e to mi je palo na um
a inače bajke kao bajke imale su valjda ideju da stvore iluziju tj magiju pelepog života, princeza i prinčeva, čudesa, udobnosti i hepi endova... na neki način popaganda za uljuljkavanje klinaca i udaljavanje od surovosti realnog sveta
 
A mogu li na ovoj temi i mitovi?

Mit o Herkulu koji nije mogao postati bog dok nije ispunio dvanaest zadataka. Priča ispod je samo podsetnik o Herkulu, tj. o njegovoj sudbini. Poenta je u poruci koju je Herkul dobio.

Herkul je bio sin Zevsa i Alkamene, prelepe žene kralja Amfitriona koji je često bio u ratovima, tako da je Zevs iskoristio priliku, uzeo njegov lik i začeo sa Alkamenom Herkula. Iste noći kralj Amfitrion se vratio kući i začeo joj sina, Herkulovog brata blizanca, Ifikla.
Plašeći se Herine ljubomore, Alkamena je tek rođenog Herkula ostavila na poljani izvan gradskih zidina, a Zevs, koji je želeo da dečak bude besmrtan, naložio je Ateni da njegovog sina podmetne Heri koja ga je podojila davši mu tako nadljudsku snagu.
Kada je odrastao, kao uslov da kroči na Olimp morao je da izvrši dvanaest zadataka koje mu je postavljao kralj Euristej, miljenik boginje Here.

Da li prepoznajete sudbinu Herkula u svakodnevnom životu nekih ljudi oko sebe ili u svom životu?

Danas sam cula da je jedna prijateljica uzela bebu kao hraniteljka. Majka je ostavila dete koje je dobila sa ozenjenim covekom i nije dozvolila da ga usvoji njen stric koji je to zeleo, niti bilo ko iz njene familije. Nema mnogo dodirnih tacaka ali ovo ostavljanje sina izvan gradskih zidina mi je na ovom primeru jasnije.

gledao neki dan snežanu i zapao mi je za oko jedan industrijski detalj
kako se menjao ideal lepote
recimo snežana je (1937) bila punašna, jedra, rumena, crnokosa... onada je već pepeljuga (1950) bila plava, porculanskog tena sa strukićem kao i uspavana lepotica (1959) a da ne pričamo posle kako su došle erotizovane i egzotične junakinje poput male sirene, džasmin iz aladina itd
e to mi je palo na um
a inače bajke kao bajke imale su valjda ideju da stvore iluziju tj magiju pelepog života, princeza i prinčeva, čudesa, udobnosti i hepi endova... na neki način popaganda za uljuljkavanje klinaca i udaljavanje od surovosti realnog sveta

Primecujem da su glavne junakinje sve razgolicenije i seksipilnije, negativni likovi izuzetno lose obradjeni i uglavnom sluze da istaknu pozitivca.


Snezana i sedam patuljaka
Dozivela sam je kao pricu o usamljenosti, o detetu koje su roditelji zapostavili pa biva prepustena surovom svetu.
Lovca sam dozivela kao kraljicinog ljubavnika, a kraljicu macehu kao majku. Lovac koji je kao ljubavnik veliki udarac za njeno srce ali on je ne ubija (emotivno, psihicki), ipak ona vise ne zivi u toplom domu vec joj se razbija iluzija o porodici. Mozda noz koji vadi ima neku dublju simboliku od ove koja se cini na prvi pogled.
Patuljci, neki prijatelji ili vrsnjaci iz kraja... ona je veca od njih jer vise zna, iskusnija je, oni su kao deca u odnosu na nju.
Majka/maceha je na razlicite nacine pokusavala da dopre do nje, moguce da su ti nacini sasvim normalni. Zena oseca kako njena cerka postaje seksualno sposobna pa se oseca na neki nacin ugrozeno ili u drugom planu, zbog toga kosa kao simbol seksualnosti i struk kao jedan od prvih znakova polnog sazrevanja u pubertetu...jabuka koja zastaje u grlu-konacan razdor izmedju Snezane i oca koji ju je dotukao.
Celu bajku se mi pitamo gde je njen otac, gde je taj muski lik i na kraju se on pojavljuje - ona ozivljava. Na princa kao dete nisam obracala paznju ali sad bih rekla da je to povratak ocinske figure u njen zivot, mirenje sa nerazjasnjenim emocijama, odbacivanje razdora i prekretnica za nastavak zivota u nekom normalnom pravcu sa nekim princem na belom konju...
Da dodam, detalj ogladala.
Zasto joj nisu smetale druge lepotice? Sebe je smatrala najlepsom, jedina lepsa od nje moze biti njena mladja verzija. Kad Snezana nastavlja svoj zivot, mozda formira svoju porodicu, odlazi od kuce...majka je vise ne dozivljava kao suparnicu i ljubomora prestaje, ogledalo se razbija.
 
Poslednja izmena:
Bajka ‚‚Trnova ružica‚‚
iz današnjeg ugla;
Arhetip neminovnosti,
nemogućnost sačuvati se od usuda.
a, zatim
Ništa nije večno, trajno pa ni proročanstv-kob.

Postojanje trenutka, osoba/e, hrabrosti, srčanosti, želje
spasenje.

Život se iskustvom nastavlja tamo gde je zastao...

Postoje višeslojnih poruka...

* * * * *

Kada sam bila dete,
nekako mi je bajka bila šupljikava, tj.
motala su se pitanja:
Zašto je uvređena vila bebu-princezu osudila na ...
Usnui dvorc, pa sto godina je bilo čudo...
A, zatim pokušaji momaka da savladaju ogradu od ruža puzavica,
koje su obavile usnuli dvorac.
A jednom, hrabar, odvažan momak uspe da savlada trnje i prepreke
i dođe do prelepe princeze, poljupcem je probudi....
Ostala je u pitanjima...
Sad bolje razumem poruke su ‚‚u šifram‚‚:per:
 
Vidim da ova tema nije dugo otvarana,a zapazih je na nekoj drugoj temi,pa reko....

Dakle ,pretpostavljam da se pod bajke može svrstati i mitologija,na izvestan način.Budući da su filmovi koji se bave grčkom mitologijom trenutno vrlo popularni ,( nažalost nisu reciprotetnog kvaliteta svojoj popularnosti) evo jedne poznate priče.

Boginja Atina stvara sviralu od trske.Primećuje da joj sviranje na toj fruli škodi lepoti lica i odbacuje je, proklinjući svakog ko je bude koristio.
Nalazi je satir Marsija,kojije dobro naučio da svira na njoj .Ponosan na svoje umeće izaziva boga Apolona na dvoboj u muziciranju.Apolon prihvata,pojavljuje se sa lovorovim vencem na glavi i zlatnom lirom.
Apolon pobeđuje.Odrao je kožu Marsiji za kaznu.

Šta ovaj mit govori ?
 

Back
Top