Arhitektura u slikarstvu Milića od Mačve

Bi2:
Znaš li možda koja je to pesma Vaska Pope u pitanju?
Evo je:

MILIĆ OD MAČVE

Dva vilinska oka u glavi ima
I po jedno isto takvo
Na svakome dlanu

Koliko dlanova ima
Niko ne zna

Zemljodelac bez premca
Odgajio je bundevu
Veću nego zemljin šar

Otisnuo se na toj planeti
Niz Kumovu slamu

Poveo je sa sobom na put
Ljubavnicu svoju Ognjenu Srbiju
Spasenu iz plamena donjeg sveta

Poleteli su za njim svi zmajevi
Sudjenicu da mu u preotmu

Lovi ih od jutra do sutra
Kože im razapinje na suncu
A ostalo sirotinji poklanja

1969, Vasko Popa

I još jedan lep crtež: NEBESNI LETEĆI BEOGRAD, 24. III 1970.

letecibeograd72pxgu7.jpg
 
dadel:
Mozda mi je slika nejasna ali nesto ne vidim: Zdrepca, zmiju cuvarkucu, i nejasno mi je da li je ono desno pored vukova jagnje ili ga nema. I da li su oni sanduci pored Vaska kupna vestica ?
Ljudi ne zanemarujte mi zemljaka ! :p
Pozdrav !
Daki,

Slika je jasna i nema ždrepca, ni zmije čuvarkuće, jer pesma ne ilustruje sliku, već slika pesmu.

Za vukove i jagnje, pogledaj sam, izdvojeno i uvećano:

vukovi72pxjk8.jpg


A ovo – ”one sanduke pored Vaska kupna vestica” – ne razumem.

I ne znam ko ti je zemljak? Milić ili Vasko? Ustvari, odakle si ti rodom?
 
Za
jasminovcvet2nj1.jpg
da se ne muči sa Milićevom ortografijom.

Učenikovanje Milića od Mačve

Prvi slikarski stalak
U kljunu mu donosi
Jedan slepi carski paun

Prve boje jezičkom mu mešaju
Vršnjaci vučići
I ždrepci i jaganjci

Prvim koracima kičice
Uči ga sveti Luka lično

Prve sipravke na platnu
Vrše mu stare kiše ćilimarke
Pred kolibom u vinogradu

Prve pohvale mu izriče
Učena zmija čuvarkuća

Prve njegove slike prodaju mećave
A kupuju veštice
I njima ukrašavaju svoje kule
Na oblacima iznad Mačve

1970, lepo vreme
Vasko Popa, rušno vreme

E, sad, pogledaj nešto zbog čega ima godinama da se bavim Milićevim likom i delom!

On nije upotrebljavao u potpunosti ortografiju onog Krilatog, i to ne samo po obliku pisma, već i po upotrebi pojedinih znakova.

Malo и
slovoisx7.jpg
... malo j
slovojcm4.jpg
... a koristio je i ю
slovojuha7.jpg
 
lj_950:
Daki,

Slika je jasna i nema ždrepca, ni zmije čuvarkuće, jer pesma ne ilustruje sliku, već slika pesmu.

Za vukove i jagnje, pogledaj sam, izdvojeno i uvećano:

vukovi72pxjk8.jpg


A ovo – ”one sanduke pored Vaska kupna vestica” – ne razumem.

I ne znam ko ti je zemljak? Milić ili Vasko? Ustvari, odakle si ti rodom?
Ljupče, računam na to da ćeš dreknuti na mene...al, majku mu, ni ja ne vidim jasnoj šta je sve na ovoj slici...Ajd, budi drug, pa nam malo razjasni...Ajde, molim te..:wink:
 
Bi2:
Ljupče, računam na to da ćeš dreknuti na mene...al, majku mu, ni ja ne vidim jasnoj šta je sve na ovoj slici... Ajd, budi drug, pa nam malo razjasni...Ajde, molim te..:wink:
Neću da drečim? Zbog avatara i cveta...

Prvo, jer sam vernik, a biće na tvom avataru zna se šta simbolizuje u hrišćanstvu, počev od 30. godine n.e.

Drugo, jer volim cveće, a posebno ovaj
jasminovcvet2ro1.jpg


Samo mi reci: na kojoj slici? Da li je u pitanju cela ilustracija ili ovaj detalj? Ipak, evo sada cele ilustracije, malo uvećane i sa malo većom rezolucijom.

popa2150pxaw6.jpg
 
dogadjajsatrorecjadetalyi6.jpg


Ako misliš na gornju polovinu slike, to nije crkvica, već neki enterijer, u kojem je, pri dnu zida prikucan triptih sa Raspećem, Bogorodicom u odeždi srpske seljanke, a na levom krilu, sv. ap. Jovan izgleda da je predstavljen u Milićevom liku.

U Raspeće je "zakucan" hrastov proštac koji, pretpostavljam, predstavlja Longinovo koplje, jer iz mesta gde je poboden vrh "curi krv".

U podnožju Raspeća su hrastove grančice sa lišćem i žirom, verovatno po njegovoj zamisli – proskomidija.

Hrastove grančice sa lišćem i žirom prvi put srećem na njegovim slikama, što upućuje na to da su balvani hrastovi.
 
Bi2:
Akhenaton će naći kad svrati ovamo..:wink:

.

The_411:
Hrast

Najsvetije stablo Starih Slovena bio je hrast. U šumama svetih hrastova ložili su vječnu vatru, bile su ograđene plotom, za zaštitu od stoke i zlih ljudi. Stablo hrasta bilo je posvećeno bogu gromovniku Perunu. U stara vremena su pod starim hrastovima vijećali starješine o potrebama svoga roda. Po drugim hrastom na humku prikazivao je starješina ili prinosio žrtvu bogu Perunu. Ogromna stabla hrasta ponekad stara i po više stotina godina, rasla su na humcima, a narod ih je osobito poštovao. Tih kultnih hrastova bilo je mnogo, te su ih i za hrišćanskog doba veoma poštovali. Pod hrastovima su se često nalazili ogromni kameni žrtvenici na kojima su ljudi u staro doba prinosili žrtve bogovima. Te žrtvenike su u slovenskim zemljama moglo vidjeti sve do kraja 15. stoljeća. U mnogim slovenskim zemljama, kako na istočnim tako i na zapadnim stranama, kao i uz priobalna područja Baltika, a takođe i na otoku Rujanu još i danas se nailazi na ogromna stabla hrastova koja su obilježavala grobove davnih predaka. I grane hrasta bile su svete, pa se hrastovo lišće prinosilo bolesnicima da bi prije ozdravili. Poštovanje hrasta postoji i danas u mnogim krajevima.
U pribaltičkim krajevima Sloveni su držali velika stabla svetima. Osobito su obožavali hrastove i breze, a poštovali su i staro trojstvo: Peruna gromovnika, Potrimbe boga žetve i Pokola zloduha podzemlja. Zanimljivo je svetiše u pribaltičkim krajevima, na Romowom Polju gdje se nalazi kompleks stare šume, svetiše Svantomesto tu se najznačanija bila tri hrasta koja su simbolizirala staroslavensko trojstvo Perun- Trebun- Pokola. Na srednjem hrastu bio je ucrtan lik Peruna.

Hrast rodovski zaštitnik nad slavenskom grobnicom
na otoku Rujanu, nedaleko mjesta Putbus

Našao...:wink:
 

Back
Top