Arhitektura u slikarstvu Milića od Mačve

Gde pored drveta?[/QUOTE]

Desno od devojke koja drzi vreteno je drvo a ispod drveta neko ko lici na kaludjera.
Za njega sam pitao, po frizuri bih rekao da je franjevac i zato sto je stisnuo ruku.
Pogledaj.

Bi ! pazi se znas da je Milic sazivao sve Srpske vampire na celu sa Savom Savanovicem za vreme bombardovanja. ;)
Cao !
 
Bi2:
LJUPČE: Jesi li znao da se za sv. Dimitrija kaže da je - ubica Slovena? .Taj epitet mu stoji pored imena, objasni nam Pirke skoro i to baš na Brodu. Potraži negde taj njegov post. Šta misliš, da je to Milić znao?
Mlada plače???
P.S. A, šta je to šareno ispred mlade? Cveće - dan i noć?
Bi, u Kvizu je, a ne na Brodu:

http://forum.krstarica.com/showpost.php?p=3380020&postcount=873

Prilikom opsade Soluna od strane Slovena, u savezu s Avarima 586. godine, Solunci jednog trenutka nisu znali sta da rade, bilo je ocigledno da ce grad uskoro pasti ako se ne desi neko cudo. Molili su se svom zastitniku Sv. Dimitriju i vrlo brzo su se Sloveni iznenada povukli. Od tad su mu nadenuli nadimak Sv. Dimitrije Slavenoubica, a istog tog Slavenoubicu mi danas itekako slavimo...

Poganin je svašta znao... ali... Ne znam koje je cveće ispred mlade, a plače sigurno!

dadel:
Gde pored drveta?

Desno od devojke koja drzi vreteno je drvo a ispod drveta neko ko lici na kaludjera.
Za njega sam pitao, po frizuri bih rekao da je franjevac i zato sto je stisnuo ruku.
Misliš na ovaj detalj?
muzikanajlepsojdetalj27xz7.jpg


Ne znam, meni ne liči na kaludjera?

Šta Bi misli?
 
lj_950:
Bi, u Kvizu je, a ne na Brodu:

http://forum.krstarica.com/showpost.php?p=3380020&postcount=873

Prilikom opsade Soluna od strane Slovena, u savezu s Avarima 586. godine, Solunci jednog trenutka nisu znali sta da rade, bilo je ocigledno da ce grad uskoro pasti ako se ne desi neko cudo. Molili su se svom zastitniku Sv. Dimitriju i vrlo brzo su se Sloveni iznenada povukli. Od tad su mu nadenuli nadimak Sv. Dimitrije Slavenoubica, a istog tog Slavenoubicu mi danas itekako slavimo...

Poganin je svašta znao... ali... Ne znam koje je cveće ispred mlade, a plače sigurno!


Misliš na ovaj detalj?
muzikanajlepsojdetalj27xz7.jpg


Ne znam, meni ne liči na kaludjera?

Šta Bi misli?
Kaži ti meni samo jel to ispred mlade cveće? Ako jeste, to se cveće zove "dan i noć" i eto,ti priče: mlada plače, ili će plakati, i dan i noć..:wink:..E, sad, zašto , za kim, zbog čega...
 
dadel:
Ma ne moze bite Kastro, on ima izduzenije lice, u ruci bi drzao dugu cigaru a ne cigaretu i verovatniji bi bio kacket od beretke.Ali nije ni kaludjer, vise mi lici na nekog slikara. Ko ce ga znati.

Iako mi je opet nestala slika, ne možeš poreći da na prvi pogled ne liči na Kastra!
E, sad sam ja išla da tražim neki stari kalendar(...:wink: ..) i našla sliku pomenutog čike, i vidim da pravi Kastro ima crnu kosu i bradu, i čini mi se veće čelo.
Jest, majku mu i cigareta nije cigara..:roll:..
E, Dadel, kako ti meni pomažeš....:roll:...Mislim ja na onu venčanicu svakog utorka..:lol:
 
Bi2:
:lol: :lol: :lol:....Da, baš veštičarim u poslednje vreme..na Forumu, razume se..:wink:
E, baš mi je drago da smo se, bar na jednoj strani, odmorili Milićevog krvavog neba i letećih balvana!!!

Hajdemo, malo poezije! A i Jašinu i Simićevu pesmu Milić je ilustrovao i gradjevinama, tako da ćemo da se vratimo temi.

grobarovsimicov0.jpg


Duuuugo smo već off topic!!! Udariće nam Gazdarica katanac, gospodo Milićevci!
 
Bi2:
Otkud znaš da je krvavo?
Dobro, nije krvavo – vatreno je, crveno je... cinober!

Bi2:
I šta smo zaključili, šta predstavljaju balvani.?.. :roll:
Dobro, ajd da zaključimo! Ja se slažem da su balvani hrastovi, već sam u jednom ranijem postu pisao o balvanu (bovan, bavan) kao staroslovenskom idolu, a kad je hrast u pitanju, slažem se sa ovim tumačenjima:

To su „... hrastovi trupci koji paraju prostor, poput pretećih svedoka po uzoru na sveta drveta čije guste senke prikrivaju posvećivanje Perunovih vernika, boga davnih izčezlih vremena. Peruna više nema, ali i hrastovi nestaju, ti bajni nekadašnji ukrasi Praevrope. Ti kraljevi šuma, ta krošnjasta drveta svojim su granama činili stepenasta penjanja ka nebeskom svodu; ti antropogonični heroji čiji je plod srodan završetku muškog uda, pretrpeli su dejstvo razornog ludila i nasilja koji nisu znali za milost.“(Rolan Vilnev)

* * *
Hrast je kultno drvo, simbol čvrstine, snage, moći i dugovečnosti, posebno mudrosti. O hrast je obešeno zlatno runo. Hrast je paganski hram, ispod njega su prinošene žrtve, pevane molitve za kišu i vršen je lapot, ubijanje onemoćalih, senilnih staraca. (Mihajlo Pantić, Događaj u botaničkoj bašti, *ttp://www.rastko.org.yu)

* * *
Protosloveni su verovali u šumske demone, a posebno mesto u tome imao je kult hrastovog drveta. "Hrast je kod paganskih Slovena sveto drvo, povezano s kultom predaka, sa ovaploćenjem duša umrlih, a takođe i sa idejom svemirskog drveta" (Velec., 1996: 37). Njegov je osobit značaj u badnjidanskom kultu, koji je unutrašnje povezan sa kultom ognjišta i ognja, koji se - nikako slučajno - mitološki i etimološki dovode u vezu sa arijskim božanstvom "Agni" = oganj. "Uopšte, kult vatre je karakteristični element indoevropskih religija; ime značajnog vedskog boga Agnjija nalazi se u latinskom ignis, litvanskom ugnis, staroslovenskom ogni. Možemo pretpostaviti da je bog sunca zadržao vrlo uticajno mesto još od protoistorije", primećuje Mirča Elijade. U nastavku dodaje kako je "u Iranu, ime božanstva vatre Atar ali ima pokazatelja da se u "starijoj terminologiji kulta, vatra nazivala agni a ne atar (Elijade, I, 1991: 163). Kod Srba su postojala i karakteristična lična imena: Agna i Ognjan, od kojih je drugo i danas još prisutno.

U ritualnom loženju "badnjaka" - mladog hrastovog drveta, "badnjak" možemo posmatrati kao zamenu ili kao supstituciju Mladoga boga, boga Sunca. Reč je o ideji koja je, izgleda, pod uticajem hrišćanstva zamenila raniju lunarnu simboliku. Jer, manipulacija badnjakom pada ili pre izlaska sunca - kada se on mahom seče u šumi, ili posle zalaska sunca, kada se unosi u kuću i stavlja na oganj. Svi slovenski narodi pripisuju hrastu mitski i sveti karakter. Nema nikakve sumnje da je u starim indoevropskim religijama hrast bio poznato drvo boga gromovnika. Pojedini primerci hrasta, u liku zavetnih "zapisa", vršili su kod Srba ulogu prvobitnih narodnih hramova. Hrast u funkciji "zapisa" je tabuisano drvo. "Ne valja seći drvo "zapis", peti se na nj, niti grane njegove goreti, ma i same pale, jer ćeš umreti - svetinja je to i ne treba je ništiti" (Vasiljević, 1996: 59).(Sreten Petrović, Srpska mitologija, *ttp://www.svevlad.org.yu)

* * *
„No, pomislite, šta bi bilo na kraju krajeva od takvoga svetskoga carstva, stvorenoga na brzu ruku, silom i genijem jednoga čoveka? Bilo bi isto što i sa svima ostalim svetskim carstvima pre i posle Hrista. Zajedno sa svojim osnivačem i ono bi leglo na samrtni odar, i svet bi se našao opet na početku, sa koga je i pošao. Ili, još jasnije, bilo bi što i sa jednim gorostasnim hrastom, koga jedan div iščupa u planini i presadi u dolini. Dokle div stoji uz presađeni hrast i drži ga svojom snažnom rukom, dotle hrast i stoji; čim se div ukloni od hrasta, vetrovi dunu i obore hrast na zemlju. I ljudi bi se skupili oko palog hrasta i začudili se, kako tako moćan hrast podleže vetrovima, dok niska leskova drveta oko hrasta odoleše i ostadoše uspravno? I ljudi bi odmahnuli glavom i rekli: zaista, sigurnije stoji i lakše vetrovima odoleva nisko leskovo drvo kad lagano iz semena raste, nego i najveći hrast, kad ga divovska ruka presadi pa se od njega ukloni. Što god se koren jednoga drveta niže spušta u podzemnu tamu, to je drvo jače, otpornije i dugotrajnije.“(Vladika Nikolaj, Omilije, Svetosavlje.org)

Ajd, sad, ti! Ali ne u jednoj rečenici!!!
 
AKHENATON:
loto-nikad se ne zna :lol:
Aaaa, tooo! Veruj mi, poslednji put sam igrao tombolu u Vrnjačkoj banji, pre petnaestak godina...

Izašli mi brojevi, drugari mi šapuću da viknem: Dosta!

A ja pitam: Šta, dosta...

Onda jedan uze moj listić, viknu, ode i uze pare, pa mi ih dade:

– Evo ti, jbmte ludog!!!

Popili smo sve... ali, oda tada ništa nisam igrao... Tako i loto... Neka, po volji!!!
 
lj_950:
Aaaa, tooo! Veruj mi, poslednji put sam igrao tombolu u Vrnjačkoj banji, pre petnaestak godina...

Izašli mi brojevi, drugari mi šapuću da viknem: Dosta!

A ja pitam: Šta, dosta...

Onda jedan uze moj listić, viknu, ode i uze pare, pa mi ih dade:

– Evo ti, jbmte ludog!!!

Popili smo sve... ali, oda tada ništa nisam igrao... Tako i loto... Neka, po volji!!!

:lol::lol::lol:

E biser si.....
 

Back
Top