Amerika napala Iran

napad usa na iran ne resava stvar ako se iran ne bude potpuno unistio i dovelo do kapitulacije.

izrael ne moze da pobedi iran ako ga usa apsolutno ne unisti.

razlozi:

- koliko god pricao izrael da je nadmocniji u tehnologiji pvo , u obavestajnoj sluzbi...i izrael ne moze da ratuje sa iranom tj da ga pobedi jer IRAN IMAO MNOOOOGO raketa, MNOOOOGO dronova, mnogo toga sto izrael nema

-najvaznije imaju MNOGO RESURSA koje mogu da pretvore u bilo sta

- i ako nemaju neko narouzanje koje pozele, MOGU DA GA NABAVE ZA NEDELJU DANA ,dace nesto od SVOJIH RESURSA a za uzvrat dobice od zemalja sa kojima saradjuju ,RUSIJE, KINE , ono sto traze

- tako da je glupo ocekivati da izrael moze nesto veliko da uradi pa potpuno savlada iran ,ovde nema pobednika

Sta se krije iza mantre oko toboz sprecavanaja irana u nuklearnom programu , pokazace se ubrzo.

Da bi se pobedio iran , mora se ici nan jegovo apsolutno unistenje i kapitulaciju. Sta to sve moze prouzrokovati , ce se vidi...


Mislim da je ujka carli udario da ne ispadne kukavica. Ali da od apsolutne kapitulacije irana sigurno nema nista.
 
Иран је једина мухамеданска земља на свету која је некако претекла и још увек представљала какву-такву самосталну силу. зато се не треба чудити што је мета нахпада. за свет је добро да је ислам на коленима.

Jos cionizam da padne...i kabala...pa da prodisemo...


...
 
Prespavao si da je Izrael nekidan poslao Patriote Ukrajini...


...
Па и ти си преспавао иранску подршку Русији, шехед дронови, као и руску подршку Хамасу.
Израел не шаље оружје директно – опрема иде преко САД или трећих земаља, слично као и Вучић.
Још увек не испоручује нападно наоружање (нпр. дронове "Хароп").
 
FSB je teroristicki rezim, koji je resio da kazni ljude koji su se pobunili protiv visedecenijske KGB okupacije Ukrajine.

Ovde je napadnut teroristicki rezim koji je okupirao Iran i gradjane Irana.

To je bas isto.
Па добро, када ћете Кину да нападнете ? На тој скали окупационих режима, кинеска КП је гора од ФСБа.
 
Па и ти си преспавао иранску подршку Русији, шехед дронови, као и руску подршку Хамасу.
Израел не шаље оружје директно – опрема иде преко САД или трећих земаља, слично као и Вучић.
Још увек не испоручује нападно наоружање (нпр. дронове "Хароп").


Bolje da ne isporucuju jer i ovo americko se vec obrukalo...

...
 
Pa jeste licemerje uporedjivati neke tamo likove koji se sakupe u podrumu da se bore protiv FSB-a i Revolucionarne Garde, sa ozbiljnim FSB i Revolucionarna Garda teroristima, koji kontrolisu stotine i hiljade milijardi evra para.

Isto kada Ukrajinac ima 10000 dolara i ne kontrolise nista, i kada FSB-ovac ima 1000 milijardi evra i kontrolise celu Ukrajinu.

Kako je smeo da se pobudi protiv svojih FSB vladara!!!! :rtfm::rtfm::rtfm::rtfm:
Što se ti ne bi malo odmorio od foruma i od politike uopšte ?
 
Ode Frodou

The Lord Of The Rings Mueller Report GIF by reactionseditor

:cepanje:

 

Šta je Amerika bombardovala i koje je oružje upotrebljeno?​

Jedna od meta bila je Fordov, postrojenje za obogaćivanje uranijuma skriveno u zabačenom delu Irana, u planini.

Ovo postrojenje je od vitalnog značaja za iranske nuklearne ambicije.

Za sada nisu poznate pune razmere štete u tom postrojenju.

SAD kažu da su pogođena i dva druga nuklearna objekta - u Natanzu i Isfahanu.


Skriven u planini južno od Teherana, veruje se da je Fordov dublje pod zemljom nego tunel ispod Lamanša koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku.

Izraelsko oružje teško da može da dosegne do dubina Fordova ispod površine Zemlje.

Smatra se da samo Amerika ima bombu za „razaranje bunkera", dovoljno snažnu i veliku da uništi Fordov.

Ta američka bomba se zove GBU-57 Masivna bombardovačka bomba (MOP).

Bomba teži 13.600 kilograma (13,6 tona) i može da prodre kroz oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje pre nego što eksplodira, prema rečima stručnjaka.

Zbog dubine Fordovih tunela, uspeh MOP-a nije zagarantovan, ali je to jedina bomba koja bi mogla da se približi.

Američki mediji izveštavaju da su obe bombe korišćene u napadima.


Kakva je šteta pričinjena?​

Još nije jasno kakvu je štetu američki napad naneo nuklearnim postrojenjima, niti da li ima ubijenih ili ranjenih.

Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da je bombardovanje tri nuklearna objekta „varvarsko kršenje međunarodnog prava".

Susedna Saudijska Arabija i nadzorna organizacija Ujedinjenih nacija kažu da nije došlo do povećanja nivoa radijacije posle napada.

Zamenik političkog direktora iranskog državnog emitera, Hasan Abedini, rekao je da je Iran evakuisao ova tri nuklearna objekta „pre nekog vremena".

Iran „nije pretrpeo veliki udarac jer su materijali već bili izneti", rekao je on na državnoj televiziji.


Tramp je rekao da su „postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno i totalno uništena".

Ali, Mark Kimit, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za političko-vojna pitanja, bio je mnogo oprezniji u izjavi za BBC.

„Nema načina da se utvrdi da li je neko postrojenje uništeno", rekao je. :lol:


Iranski ministar spoljnih poslova upozorio je SAD da će njihov napad na Fordov, Isfahan i Natanz imati „trajne posledice".

Iran zadržava „sve opcije" da odbrani svoj suverenitet, rekao je Abas Aragči.
 

Kakav bi mogao da bude odgovor Irana?​

Od iznenadnog napada Izraela na desetine iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva 13. juna, Iran je značajno oslabljen udarima, kažu stručnjaci.

Ipak, Iran je i dalje sposoban da nanese značajnu štetu.

Iranske rakete su prethodnih dana pogodile razne gradove, uništavajući objekte.

Ranije su iranski zvaničnici upozorili Ameriku da se ne meša, rekavši da bi pretrpele „nepopravljivu štetu" i da rizikuju „totalni rat" u regionu.

Frenk Gardner, BBC-jev stručnjak za bezbednosna pitanja, kaže da Iran sada mora da bira između tri strateška pravca delovanja kao odgovor na američki napad:

  • Da ne uradi ništa, što bi moglo, možda, da ga poštedi daljih američkih napada. Čak bi mogao da izabere diplomatski put i nastavi pregovore sa SAD o iranskom nuklearnom programu. Ali, nečinjenje bi koštalo iranski režim, jer bi izgledao slabo, posebno posle raznih upozorenja o „strašnim posledicama" u slučaju američkog napada. Možda će iranske vlasti odlučiti da je bolje da rizikuje i odgovori kako ne bi oslabio uticaj na stanovništvo.
  • Žestoka i brza odmazda. Iran i dalje ima značajan arsenal balističkih raketa nakon što ih je godinama proizvodio i skrivao. Ima listu ciljeva od oko 20 američkih baza koje može da bira na širem Bliskom istoku. Mogao bi da se odluči i na napade na ratne brodove američke mornarice koristeći dronove i brze torpedne čamce.
  • Da odloži odmazdu, odnosno odgovor za kasnije, kada proceni da je to najbolje vreme. To bi značilo čekanje dok se trenutne napetosti ne smire i pokretanje iznenadnog napada kada američke baze više ne budu u maksimalnoj pripravnosti.
 
По тој логици, онда Кина и Русија нису суверене државе, јер тамо нема слободних, демократских и фер избора. Мислим у Кини нема уопште, а у Русији само привидно.

Ирански исламисти који владају том државом јесу окупаторски режим, јер за разлику од Кине и Русије, они су свој народ гурнули у изолацију и беду.
Међутим то не значи да Иран није суверена држава.
Шта је битно за суверенитет неке државе.
Да држава има пуну контролу над својом територијом, границама, војском и законима.
Да ниједна спољна сила не управља уместо ње.
Да је међународно призната као самосталан политички ентитет (нпр. чланица УН).
Zagovaraš rasprodaju srbije u bescenje? 🤔
 
окупација је појам из међународног јавног права и подразумева околност (стање) кад једну државу или њен део запоседне оружана сила друге државе. у том смислу, Иран није под окупацијом. то што су им мозгове “окупирале” хоџе, то је проблем друге врсте,
У правном смислу то није окупација, али јесте диктаторски теократски режим, дакле недемократски, кључна власт је у рукама врховног верског вође, који стоји изнад председника и парламента.
Стање у којем становништво прихвата ауторитарну власт као нормалну или чак пожељну. Контролу мишљења кроз идеологију, религију, пропаганду, страх или образовање. Потискивање алтернативног мишљења, уз немогућност слободне јавне расправе.
 

Šta je Amerika bombardovala i koje je oružje upotrebljeno?​

Jedna od meta bila je Fordov, postrojenje za obogaćivanje uranijuma skriveno u zabačenom delu Irana, u planini.

Ovo postrojenje je od vitalnog značaja za iranske nuklearne ambicije.

Za sada nisu poznate pune razmere štete u tom postrojenju.

SAD kažu da su pogođena i dva druga nuklearna objekta - u Natanzu i Isfahanu.


Skriven u planini južno od Teherana, veruje se da je Fordov dublje pod zemljom nego tunel ispod Lamanša koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku.

Izraelsko oružje teško da može da dosegne do dubina Fordova ispod površine Zemlje.

Smatra se da samo Amerika ima bombu za „razaranje bunkera", dovoljno snažnu i veliku da uništi Fordov.

Ta američka bomba se zove GBU-57 Masivna bombardovačka bomba (MOP).

Bomba teži 13.600 kilograma (13,6 tona) i može da prodre kroz oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje pre nego što eksplodira, prema rečima stručnjaka.

Zbog dubine Fordovih tunela, uspeh MOP-a nije zagarantovan, ali je to jedina bomba koja bi mogla da se približi.

Američki mediji izveštavaju da su obe bombe korišćene u napadima.


Kakva je šteta pričinjena?​

Još nije jasno kakvu je štetu američki napad naneo nuklearnim postrojenjima, niti da li ima ubijenih ili ranjenih.

Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da je bombardovanje tri nuklearna objekta „varvarsko kršenje međunarodnog prava".

Susedna Saudijska Arabija i nadzorna organizacija Ujedinjenih nacija kažu da nije došlo do povećanja nivoa radijacije posle napada.

Zamenik političkog direktora iranskog državnog emitera, Hasan Abedini, rekao je da je Iran evakuisao ova tri nuklearna objekta „pre nekog vremena".

Iran „nije pretrpeo veliki udarac jer su materijali već bili izneti", rekao je on na državnoj televiziji.


Tramp je rekao da su „postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno i totalno uništena".

Ali, Mark Kimit, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za političko-vojna pitanja, bio je mnogo oprezniji u izjavi za BBC.

„Nema načina da se utvrdi da li je neko postrojenje uništeno", rekao je. :lol:


Iranski ministar spoljnih poslova upozorio je SAD da će njihov napad na Fordov, Isfahan i Natanz imati „trajne posledice".

Iran zadržava „sve opcije" da odbrani svoj suverenitet, rekao je Abas Aragči.

Tramp pucao nocas ⬇️


...
 

Kakav bi mogao da bude odgovor Irana?​

Od iznenadnog napada Izraela na desetine iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva 13. juna, Iran je značajno oslabljen udarima, kažu stručnjaci.

Ipak, Iran je i dalje sposoban da nanese značajnu štetu.

Iranske rakete su prethodnih dana pogodile razne gradove, uništavajući objekte.

Ranije su iranski zvaničnici upozorili Ameriku da se ne meša, rekavši da bi pretrpele „nepopravljivu štetu" i da rizikuju „totalni rat" u regionu.

Frenk Gardner, BBC-jev stručnjak za bezbednosna pitanja, kaže da Iran sada mora da bira između tri strateška pravca delovanja kao odgovor na američki napad:

  • Da ne uradi ništa, što bi moglo, možda, da ga poštedi daljih američkih napada. Čak bi mogao da izabere diplomatski put i nastavi pregovore sa SAD o iranskom nuklearnom programu. Ali, nečinjenje bi koštalo iranski režim, jer bi izgledao slabo, posebno posle raznih upozorenja o „strašnim posledicama" u slučaju američkog napada. Možda će iranske vlasti odlučiti da je bolje da rizikuje i odgovori kako ne bi oslabio uticaj na stanovništvo.
  • Žestoka i brza odmazda. Iran i dalje ima značajan arsenal balističkih raketa nakon što ih je godinama proizvodio i skrivao. Ima listu ciljeva od oko 20 američkih baza koje može da bira na širem Bliskom istoku. Mogao bi da se odluči i na napade na ratne brodove američke mornarice koristeći dronove i brze torpedne čamce.
  • Da odloži odmazdu, odnosno odgovor za kasnije, kada proceni da je to najbolje vreme. To bi značilo čekanje dok se trenutne napetosti ne smire i pokretanje iznenadnog napada kada američke baze više ne budu u maksimalnoj pripravnosti.
Ovo si pitao AI pošto vidim da se ne pominje hipersonično oružje koje je zabranjeno da se pomene u algoritmu :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Od iznenadnog napada Izraela na desetine iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva 13. juna, Iran je značajno oslabljen udarima, kažu stručnjaci.

Ipak, Iran je i dalje sposoban da nanese značajnu štetu.

Iranske rakete su prethodnih dana pogodile razne gradove, uništavajući objekte.

Ranije su iranski zvaničnici upozorili Ameriku da se ne meša, rekavši da bi pretrpele „nepopravljivu štetu" i da rizikuju „totalni rat" u regionu.

Frenk Gardner, BBC-jev stručnjak za bezbednosna pitanja, kaže da Iran sada mora da bira između tri strateška pravca delovanja kao odgovor na američki napad:

  • Da ne uradi ništa, što bi moglo, možda, da ga poštedi daljih američkih napada. Čak bi mogao da izabere diplomatski put i nastavi pregovore sa SAD o iranskom nuklearnom programu. Ali, nečinjenje bi koštalo iranski režim, jer bi izgledao slabo, posebno posle raznih upozorenja o „strašnim posledicama" u slučaju američkog napada. Možda će iranske vlasti odlučiti da je bolje da rizikuje i odgovori kako ne bi oslabio uticaj na stanovništvo.
  • Žestoka i brza odmazda. Iran i dalje ima značajan arsenal balističkih raketa nakon što ih je godinama proizvodio i skrivao. Ima listu ciljeva od oko 20 američkih baza koje može da bira na širem Bliskom istoku. Mogao bi da se odluči i na napade na ratne brodove američke mornarice koristeći dronove i brze torpedne čamce.
  • Da odloži odmazdu, odnosno odgovor za kasnije, kada proceni da je to najbolje vreme. To bi značilo čekanje dok se trenutne napetosti ne smire i pokretanje iznenadnog napada kada američke baze više ne budu u maksimalnoj pripravnosti.


Sta lose moze da bude kad pokrenes napad na PETAK 13.


...
 

Back
Top