Pa da, kako reče Broz pre x godina, "majku mu Božju, ne moramo se držati zakona kao pijan plota..."
Zato Srbija i jeste tu gde jeste sad, na žalost...
Postoji više vrsta poreza u D, CH (a i Srbiji). O kom tačno "porezu" ti pričaš? Ako pričaš o Porezu na Dodatnu Vrednost (PDV, MWSt), onda su stope sledeće:
- Švajcarska MWSt 8% na sve proizvode i usluge, osim za životne namirnice, novine, vodu, lekove, semenje za poljoprivredu i hranu za stoku i živinu gde je 2.5%
- Nemačka MWSt 19% na sve proizvode i usluge, osim za životne namirnice, novine, knjige, kulturne priredbe i tome slično gde je 7%
Dalje, plaća se i porez na prihod (Einkommenssteuer), koji je u Nemačkoj varira od 0% (primanja ispod oko 8500 evra), pa počinje od 14% do čak 45%, zavisno od visine i tipa primanja, broja dece, i hiljadu drugih faktora. U Švajcarskoj porez na prihod varira jako od visine prihoda, a zatim i od kantona do kantona, a bogami i u okviru kantona, zavisno od mesta u kojem živite, od 0% ili skoro 0% (recimo, Kantoni Zug i Schwyz) do više od 20% (Lausanne, Genf, Neuenburg, itd). U obe zemlje postoje i mnoge druge vrste poreza (komunalni, savezni, kantonalni/republički, itd itd), koje se isto plaćaju, bilo mesečno, kvartalno ili jednom-dvaput godišnje.
Dakle, reći da je tamo neki "porez" u CH 8% a u D 16-19% je, blago rečeno, neprecizno, i ne govori zapravo ništa - ima puno vrsta poreza, i, osim MWSt, ostali porezi su zavisni od porodične situacije, visine prihoda, tipa prihoda, itd itd..
Ako je MWSt u pitanju, to ima i Srbija (PDV). Ako je u pitanju D/CH Einkommenssteuer/Quellensteuer, i to ima i Srbija (porez na prihod). I tako dalje, za većinu poreza u D i CH se može naći srpski ekvivalent. Razlika je u tome da li se, i u kom obimu, ti porezi plaćaju. Naravno, niko ne voli plaćanje poreza, i ljudi na Zapadu gledaju da plate što je manje moguće. Postoji i čitava grana knjigovodstva, Steuerberatung (poreski savetnici), koji se specijalizuju ne samo za vođenje knjiga, nego organizovanje celokupnog poslovanja firme tako da se zarada maksimira, a dažbine minimalizuju (u zakonskim okvirima).
Naravno, u D i CH i drugde na Zapadu se ne radi o grubim prevarama tipa "minimalac na račun, ostalo na crno" kako se to praktikuje u Srbiji, nego o iskorišćavanju manje poznatih zakonskih mogućnosti, optimizovanju mesta proizvodnje, isporuke i transporta, carinjenja, uključivanja eventualnih subvencija, itd. a ponekad i rupa u zakonu (mada je to škakljivo, može se desiti da finansijska kontrola i kasnije sudija ne gledaju blago na takve manipulacije).
Ima i na Zapadu poreskih prevara, naravno, i privatno i u firmama, bude to i gomila para - ali se i pored toga dobar deo poreza zaista i ubere od strane države, a to i jeste najbitnije. Jer, od tih para se grade, održavaju i finansiraju putevi, pruge, aerodromi, škole, bolnice, univerziteti, itd.