Adventisti sedmog dana

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
SVETO PISMO O OTPADU CRKVE POSLE APOSTOLA:

Sveto pismo prorice da će hrišćanska crkva uskoro posle apostola krenuti putem kojim su pre nje krenuli i Jevreji, putem otpadnistva, te da će ona sama velika zla da čini pa i u ime Hrista da ubija druge, a na kraju će ta otpala crkva da docega laznog Hrista, koji će ciniti natprirodna cuda zato što će zapravo biti Antihrist (Lucifer).

Evo biblijski citata koji to kazuju:

VREME OTPADNISTVA CRKVE UPRAVO POSLE APOSTOLA

„Jer ja ovo znam da će po odlasku mome ući među vas teški vuci koji neće štedeti stada; I između vas samih postaće ljudi koji će govoriti izvrnutu nauku da odvraćaju učenike za sobom.” (Dela 20,29-31)

AUTORITETI OTPALE CRKVE CE SE GRADITI DA SU JEDNAKI AUTORITETU HRISTOVIH APOSTOLA

„Jer su takvi lažni apostoli, lukavi poslenici, koji se pretvaraju da su apostoli Hristovi. I nikakvo čudo; jer se sam satana pretvara u anđela svetlosti. Nije, dakle, ništa veliko ako se i sluge njegove pretvaraju da su sluge pravednosti, kojima će svršetak biti po delima njihovim” (2.Korinćanima 16,13-15)

ZATO APOSTOL PAVLE TVRDI DA AUTORITET ISTINE NISU NI SAMI APOSTOLI NI ANDJELI SA NEBA, NEGO SVETO PISMO IZNAD NJIHOVOG AUTORITETA

„Ali, ako i mi, ili anđeo s neba vam javi Jevanđelje drukčije nego što vam javismo, proklet da bude.” (Galatima 1,8)

OTPALA CRKVA CE DOZIVETI SVOJ POTPUN PAD POD UTICAJEM LAZNIH NAUKA


„Pade, pade Vavilon veliki, i posta stan đavolima, i tamnica svakome duhu nečistome, i tamnica sviju ptica nečistih i mrskih, jer otrovnim vinom kurvarstva svojega napoji sve narode.” (Otkrivenje 18,2)

ZATO STO LAžNA NAUKA LJUDE TRUJE I NAVODI NA ZLO, BOG POZIVA VERNE DA NAPUSTE OTPALU CRKVU


„Izađite iz nje narode moj, da se ne pomešate u grehe njezine, i da vam ne naude zla njezina. Jer gresi njezini dopreše do neba, i Bog se opomenu nepravde njezine.” (Otkrivenje 18,4-5.)

OTPADNICI CE U IME HRISTA CINITI NAJVECE ZločinE PROGONECI UPRAVO ONE KOJI SU ZAISTA VERNI BOGU

„Ovo vam kazah da se ne sablaznite. Izgonice vas iz zbornica; a doći će vreme kad će svaki koji vas ubije misliti da Bogu sluzbu čini. I ovo će ciniti, jer ne poznase Oca ni mene. Nego vam ovo kazah kad dodje vreme da se opomenete ovog da vam ja kazah; a isprva ne kazah vam ovo, jer bijah s vama.” (Jovan 16,1-4)

DOK CE PRED KRAJ SVETA SVETOVNI LJUDI IMATI RELIGIOZNO OBLICJE, PRAVI HrišćaNI CE OD NJIH BITI PROGONJENI


„Ali ovo znaj da će u poslednje dane nastati vremena teška. Jer će ljudi postati samoživi, srebroljupci, hvališe, ponositi, hulnici, nepokorni roditeljima, neblagodarni, nepravedni, neljubavni, neprimirljivi, opadači, neuzdržnici, besni, nedobroljubivi, izdajnici, nagli, naduveni, koji više mare za slasti nego za Boga, koji imaju obličje pobožnosti, a sile su se njezine odrekli. I ovih se kloni.” (2.Timotiju 3,1-5)

„Jer će ustati narod na narod i carstvo na carstvo; i biće gladi i pomori, i zemlja će se tresti po svetu. A to je sve početak stradanja. Tada će vas predati na muke, i pobice vas, i svi će narodi omrznuti na vas imena mog radi. I tada će se mnogi sablazniti, i drug druga izdace, i omrznuce drug na druga. I izici će mnogi lažni proroci i prevarice mnoge. I sto će se bezakonje umnoziti, ohladnece ljubav mnogih. Ali koji pretrpi do kraja blago njemu.” (Matej 24,7-13)

OTPALA CRKVA CE DOCEKATI ANTIHRISTA KAO HRISTA

„Da vas niko ne prevari nikakvim nacinom; jer neće doći (Isus) dok ne dodje najpre otpad, i ne pokaze se covek bezakonja, sin pogibli, koji se protivi i podize vise svega što se zove Bog ili se postuje, tako da će on sesti u crkvi Bozjoj kao Bog pokazujuci sebe da je Bog. Ne pamtite li da sam vam ovo kazivao još kad sam kod vas bio? I sad znate šta zadržava da se ne javi u svoje vreme. Jer se već radi tajna bezakonja, samo dok se ukloni onaj koji sad zadržava. Pa će se onda javiti bezakonik, kog će Gospod Isus ubiti duhom usta svojih, i iskoreniti svetloscu dolaska svog;” (2.Solunjanima 2,3-8)

HRISTOV DRUGI DOLAZAK CE BITI SPASENJE ZA VERNE, A PROPAST ZA BEZBOZNIKE

„Obuzeše me smrtne bolesti, i potoci nevaljalih ljudi uplašiše me. Opkoliše me bolesti paklene, stegoše me zamke smrtne. U svojoj teskobi prizvah Gospoda, i k Bogu svojemu povikah; On ču iz dvora svojega glas moj, i vika moja dođe mu do ušiju. Zatrese se i pokoleba se zemlja, zadrmaše se i pomeriše se iz temelja gore, jer se on razljuti. ”Slava Njegova pokri nebesa, i zemlja se napuni hvale Njegove. Svetlost mu beše kao sunce. „I carevi zemaljski, ... i svaki rob, i svaki slobodnjak sakriše se po pećinama i po kamenjacima gorskim; I govoraše gorama i kamenju: Padnite na nas, i sakrijte nas od lica Onoga što sedi na prestolu, i od gneva Jagnjetova. Jer dođe veliki dan gneva Njegova, i ko može opstati?” (Psalam 18,4-7. Avakum 3,3.4. Otkrivenje 6,15-17.)
 
Pravoslavni kalendar nam najbolje pokazuje koji je dan sedmi.
Pogledajte i sami KOJI JE SEDMI DAN u pravoslavnom kalendaru!!!

Uvek pocinje sa nedeljom kao prvim danom kao sto kaze i samo Sveto pismo,

http://hrampreobrazenjabeocin.org/wp-content/uploads/dec-jan2012orig.jpg



Mesto i datum kada je katolicki papa uveo nedelju?

Pa o tome je jako opsirno pisnao na ovoj temi:

http://forum.krstarica.com/showthread.php/475693-Zasto-svetkujemo-nedjelju

daj ti nama tvoj subotarski kalendar po kojem je vasa bajna prorocica omanula za 29 dana:hahaha: koga ti branis ovde tragikomedija....:rotf:
 
„Jer su takvi lažni apostoli, lukavi poslenici, koji se pretvaraju da su apostoli Hristovi. I nikakvo čudo; jer se sam satana pretvara u anđela svetlosti. Nije, dakle, ništa veliko ako se i sluge njegove pretvaraju da su sluge pravednosti, kojima će svršetak biti po delima njihovim” (2.Korinćanima 16,13-15)


Ovde vas je Bog bas lepo opisao...:mrgreen:
 
DOKLE CES TAKO SVOJIM LAZNIM KARAKTEROM I LAZIMA DA SVEDOCIS NEGATIVNO ZA PRAVOSLAVLJE?

IMA LI JEDAN OD PRAVOSLAVACA DA JE BOLJI OVDE OD TEBE ILI SVI PODRAZAVAJU OVO STO RADIS OVDE I BRUKAS SVOJU VERU I CRKVU?


PA DA VIDIMO JESLI LI STVARNO TO DOKAZAO O PASTVU?

Koliko neko mora sa bude duhovno slep ili isprane pameti, da ne zeli da vidi istinu da je izvorna crkva svetkovala subotu do 4-6 veka i da nju niko u Bibliji nije ukinuo.

ISTORISJKI DOKAZ O PROMENI SUBOTE NA NEDELJU KOJII SVAKO MOZE ODMA DA VIDI I SAM PROVERI:

SUBOTA SE SVETKOVALA U IZVORNOJ CRKVI SVE DO 4- 6 VEKA.

Tek 4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.

Ovde imatre sliku tog teksta iz herder leksikona:

http://img4web.com/view/6NCLFR

Iz ovoga je jasno da se subota svetkovala OD IZVORNE CRKVE sve dok se nedelja nije potpuno upsostavila sve do 4-6 veka.

HERDER JE JEDAN OD NAJCENJENIJIH LEKSIKONA NA NEMACKOM JEZIKU.

POSTO JE NEOPRAVDANA PROMENA SA SUBOTE NA NEDELJU KAO DAN ODMORA, ONDA I ZVANICNO NEDELJI DAJU I EPITET VASKRSENJA.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DUGO SE U HRISCANSTVO SVETKOVALA SUBOTA I NEDELJA ZAJEDNO DOK JE STALNIM PRITISKOM I SILOM KATOLIKA VREMNOM; SUBOTA ISTINSUTA.


TAKVU RPAKSU JOS I DANAS PRAKTIKUJU BEZ PRESTANKA ETIOPSKI PRAVOSLVCI;SVETKUJUCI I SUBOTU KAO DAN ODMORA I NEDELJU KAO DAN VASKRSENJA..................


30.000.000 PRAVOSLAVNIH ETIOPLJANA SLAVE SUBOTU KAO DAN ODMORA

Subota se slavi nista manje od nedelje,

http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/pravoslavljeuafrici.html
---------------------------------------------------

Dan koji treba svetkovati:

http://dragan-micic.blogspot.co.at/2012/05/dan-koji-treba-svetkovati-dr-radisa.html
 
Elen Vajt - Greške u Velikoj borbi


Dr. Samuele

Bacchiocchi



Ovaj članak je analiza grešaka pronađenih u knjizi "Velika borba" (poglavlja 3, 4, 15, 25, i 35) Ellen White koje su prijavljene od strane penzionisanog profesora teologije i istorije crkve, Dr. Samuele Bacchiocchi-a. Ove greške su objavljene u elektronskom biltenu "Endtime issues" koji se e-mailom dostavlja uglavnom adventistima, ali takođe i nekim prijavljenim ne-adventistima. Izdanje koje ispitujemo je iz "A Reply to Criticisms Part I 'The Use of Ellen White's Writings in Interpretting Scripture'" (1. Avgust, 2002).

Da li je papstvo ustanovljeno 538. A.D.?

Poreklo nedelje

Nedelja i autoritet države

Da li je subota osuđena od strane vaseljenskih sabora?

Netačnosti u vezi Valdenžana


--------------------------------------------------------------------------------

Autor: g. Dirk Anderson, Great Controversy Errors Exposed

Napomena:
Ne slažemo se sa svim komentarima g.Andersona, ali poštujući njegov trud tekst prenosimo bez izmena i u celini.




Dr. Bacchiocchi je adventističkoj crkvi učinio veliku uslugu iznevši veliki broj ozbiljnih istorijskih grešaka u "Velikoj borbi" E.White. U ovom tekstu, Dr. Bacchiocchi, bivši profesor na univerzitetu Andrews, sebe opisuje kao "posvećenog adventistu" sa "dubokim poštovanjem" prema spisima Ellen White. Uprkos tome, on je odlučio da se suprotstavi tradicionalnom adventističkom učenju i E.White, predlažući drugačije tumačenje proročanstva o 1260 dana. U okviru toga, izložio je niz grešaka u "Velikoj Borbi." Razmotrićemo te greške u nastavku.


Da li je papstvo ustanovljeno 538. A.D.?



U izdanju "Velike borbe" iz 1888. G-đa White piše:

"1260 godina papske prevlasti počinje uspostavljanjem papstva godine 538. A.D. i zbog toga će biti prekinuto 1798." (str. 266)


"Ovaj period, kako je navedeno u prethodnim poglavljima, počinje uspostavljanjem papstva 538. A.D. i završava se 1798. U to vreme, kada je papstvo ukinuto i papa zarobljen od strane francuske vojske, papska sila je zadobila svoju smrtnu ranu i proročanstvo je ispunjeno, 'onaj koji je vodio u ropstvo, biće sam zarobljen'" (str. 439)

A u izdanju iz 1911. reči su donekle izmenjene:

"1260 godina papske prevlasti počinju 538. A.D. i biće završene 1798." (str.266)


"Ovaj period, kako je navedeno u prethodnim poglavljima, počinje sa papskom prevlasti, 538. A.D. i završava se 1798. U to vreme, papa je zarobljen od stane fancuske vojske, papska sila je zadobila svoju smrtnu ranu i proročanstvo je ispunjeno, 'onaj koji je vodio u ropstvo, biće sam zarobljen'" (str. 439)

U svojem biltenu, Dr. Bacchiochi ukazuje na to da papstvo nije ustanovljeno 538. A.D.

U svojoj disertaciji ["Od subote do nedelje"] pokazao sam da je razvoj papskog primata počeo već u drugom veku, kada je papa pokazivao svoj vaseljenski autoritet nametnuvši hrišćanskim crkvama u većini Vaskršnju nedelju, sedmičnu nedelju i osuđivanjem raznih pokreta kao što su bili Montanisti.

Dr. Bacchiocchi sasvim sigurno nije prvi adventistički istoričar koji je doveo u pitanje 538. godinu. Godinama su adventistički istoričari i teolozi uzalud tragali za nekim dokazom da se bilo šta značajno vezano za papstvo dogodilo 538. Do danas, ništa nije pronađeno. U svakom slučaju, jedno je sigurno: papstvo nije uspostavljeno 538. Kada je papska prevlast započela? Dr. Bacchiochhi piše:

Razvoj "papske prevlasti" počinje daleko pre 538. U svojoj knjizi "Istorija hrišćanske Crkve" - koja je godinama služila kao standardni udžbenik za crkvenu istoriju - Williston Walker posvećuje poglavlje 6 "Razvitku papstva" tokom četvrtog do šestog veka. On ukazuje na to da tokom tog perioda bilo je uticajnih papa kao Damasije (366-384), Inoćentije (402-417) i Lav I, nazvan "veliki" (440-461), koji su veoma unapredili i duhovni i zemaljski autoritet papstva.


Na primer, poslednji pomenuti papa, Lav I Veliki, veoma je uvećao politički uticaj papstva preteći paklenom vatrom Atili Hunu, kada se ovaj približio Rimu 451 sa svojim zastrašujućim vojnicima. Atila se pokorio papi i povukao iza Dunava. Kasnije papa Lav je obezbedio ustupke od Vandala kada su zauzeli Rim 452. Nazvan je "Lav Veliki" zbog unapređenja i učvršćivanja autoriteta papstva.


Razvoj papske prevlasti je postepeni proces koji teško može biti datiran od 538. Proces je već bio počeo u drugom veku pošto je primat rimskog episkopa bio široko priznat i prihvaćen.

Dr. Bacchoicchi nastavlja ukazujući da papstvo nije postiglo zemaljsku vlast do 756. kada je papa zadobio teritorije centralne Italije. Papstvo je kontrolisalo te teritorije do 1870. kada je kralj Sardinije preuzeo papske teritorije.


Kada smo ustanovili da se 538. godina ne odnosi ni na šta značajno u istoriji, šta je sa završnim datumom proroštva o 1260 dana? Da li je papstvo ukinuto 1798? Na strani 579 izdanja Velike borbe iz 1888. godine, E.White piše:

"Kazna smrtonosnom ranom ukazuje na ukidanje papstva 1798."

A u izdanju od 1911:

"Kazna smrtonosnom ranom ukazuje na krah papstva 1798."

Iako je 1798. godina od izvesnog značaja za papstvo, ona svakako ne označava "ukidanje" niti čak "krah" papstva. Kada je papa Pije VI bio zarobljen od strane francuskog generala Berthier-a, papstvo je pretrpelo poniženje, ali bi bilo veliko preterivanje opisati taj događaj kao "krah" papstva.


U svom biltenu Dr. Bacchiocchi objašnjava šta se desilo nakon zarobljavanja pape 1798:

Zatvaranje pape Pija VI je bilo osuđeno od strane Rusije i Austrije. Obe nacije su odlučile da udruže snage da bi vratile papu na njegov papski presto u Rimu. Kada je francuska vlada bila suočena sa tom novom koalicijom i narodnim ustankom, odlučila je da prebaci papu u Valensiju, u Francuskoj, gde je i umro 40 dana kasnije, 29. avgusta 1799.



Smrt Pija VI može teško biti posmatrana kao "ukidanje" ili "krah papstva." To je jednostavno bilo privremeno poniženje ugleda papstva. U stvari, Pije VI je bio u mogućnosti da daje uputstva za izbor svog naslednika. Nekoliko meseci nakon njegove smrti, kardinali su se sastali u Veneciji 8. decembra 1799. i izabrali Varnavu Karamonti, koji je uzeo ime Pije VII, iz poštovanja prema svome prethodniku.



Novi papa je mogao da pregovara sa Napoleonom u vezi Ugovora iz 1801. i Organskih odredbi 1802. Ove rasprave vratile su papi neke od teritorija crkvenih država i odredile obim papskog autoriteta u Francuskoj.



Naredne godine označile su, ne opadanje, već oživljavanje papskog autoriteta, posebno pod vlašću Pija IX (1846-1878). Godine 1854, Pije IX proglasio je dogmu o Marijinom bezgrešnom začeću. ...



Krunski događaj u vladavini Pija IX bilo je sazivanje Prvog vatikasnkog sabora 8. decembra 1869. On je imao izuzetno veliku pažnju u celom rimokatoličkom svetu i 18. jula 1870. sabor je proglasio dogmu o papskoj nepogrešivosti. Ova dogma je veoma uveća autoritet pape i diskreditovala bilo koji pokušaj da se 1798-oj pripiše krah papstva.

Svako ko je proučavao hrišćansku istoriju može bzo zaključiti da godine 538. i 1798. ne predstavljaju tačno period papske prevlasti. Rimski episkop je učvrstio prevlast vekovima pre 528. a papstvo je nastavilo da jača i napreduje čak i nakon privremenog zastoja 1798. Ove datume su podesili adventisti kako su im odgovarali. Ovi datumi se lepo uklapaju u proročku zbrku koju oni konstruišu. Datumi su odabrani zato što se u tu zbrku uklapaju, a ne zato što zaista određuju godine papske prevlasti.



Poreklo nedelje



Na stranicama 52-53 "Velike borbe" g-đa White piše:

"Tokom prvih vekova istinita subota je bila držana od strane svih Hrišćana. Oni su bili posvećeni slavljenju Boga i verujući da je njegov zakon nepromenljiv, oni su revnosno čuvali svetost njegovih propisa."

Primetimo da je reč "vekovi" upotrebljena u množini. To ukazuje da je subota svetkovana bar dva veka od strane "svih Hrišćana." G-đa White je izgleda verovala da su svi Hrišćani svetkovali subotu do "ranog četvrtog veka (kada) je imperator Konstantin objavio dekret koji određuje nedelju za javni praznik širom Rimskog Carstva." (str. 53) Dr. Bacchiocchi piše u svom biltenu:

Ono što je problematično je utisak koji mnogi stiču iz izjava EGW da je subota bila svetkovana "od strane svih Hrišćana ... u prvim vekovima" do "ranog četvrtog veka (kada) je imperator Konstantin objavio dekret koji određuje nedelju za javni paeznik širom Rimskog Carstva." (str. 52-53) Najstariji dokumenti koji pominju nedeljno bogosluženje sežu do Varnave 135. i Justina Mučenika 150. Prema tome, očigledno je da je nedeljno bogosluženje bilo uspostavljeno do sredine drugog veka. To znači, da bi bili istorijski tačni izraz "vekovi" bi trebalo da bude izmenjen jedninom "vek."
 
Poreklo nedelje



Na stranicama 52-53 "Velike borbe" g-đa White piše:

"Tokom prvih vekova istinita subota je bila držana od strane svih Hrišćana. Oni su bili posvećeni slavljenju Boga i verujući da je njegov zakon nepromenljiv, oni su revnosno čuvali svetost njegovih propisa."

Primetimo da je reč "vekovi" upotrebljena u množini. To ukazuje da je subota svetkovana bar dva veka od strane "svih Hrišćana." G-đa White je izgleda verovala da su svi Hrišćani svetkovali subotu do "ranog četvrtog veka (kada) je imperator Konstantin objavio dekret koji određuje nedelju za javni praznik širom Rimskog Carstva." (str. 53) Dr. Bacchiocchi piše u svom biltenu:

Ono što je problematično je utisak koji mnogi stiču iz izjava EGW da je subota bila svetkovana "od strane svih Hrišćana ... u prvim vekovima" do "ranog četvrtog veka (kada) je imperator Konstantin objavio dekret koji određuje nedelju za javni paeznik širom Rimskog Carstva." (str. 52-53) Najstariji dokumenti koji pominju nedeljno bogosluženje sežu do Varnave 135. i Justina Mučenika 150. Prema tome, očigledno je da je nedeljno bogosluženje bilo uspostavljeno do sredine drugog veka. To znači, da bi bili istorijski tačni izraz "vekovi" bi trebalo da bude izmenjen jedninom "vek."



Nedelja i autoritet države



Osim toga, još jednu grešku nalazimo u poglavlju 25 "Velike borbe". Ellen White tvrdi da je izmena subote na neelju od strane pape uz "autoritet države":

"Na račun nedelje je papstvo prvi put potvrdilo svoje drske tvrdnje i njegovo prvo posezanje za autoritetom države bilo je da nametne držanje nedelje kao Dana Gospodnjeg." (str. 447)

Ona daje još jedno istovetno tvrđenje kasnije u knjizi:

"Carski edikti, sveopšti sabori i dekreti crkve podržani od svetovne vlasti bili su stepenici kojima se paganski praznik (dan Sunca) uzdigao na položaj poštovanja u hrišćanskom svetu." (str. 574)

Pre nego pročitamo ocenu ovih navoda Dr. Bacchiocchi-a, dozvolite da podsetimo čitaoca da je Dr. Bacchiocchi široko poštovani adventistički teolog koji je sasvim sigurno najveći poznavalac crkvene istorije u vezi pitanja subota-nedelja u celoj adventističkoj crkvi. Jednostavno ne postoji niko kvalifikovaniji u adventističkoj crkvi da oceni izjave E.White od Dr.Bacchiocchi-a. Evo njegove ocene:

Obe izjave koje smo upravo citirali su netačne, jer svetovna vlast države nije uticala niti primorala Hrišćane da prihvate nedelju tokom drugog i trećeg veka. U to vreme rimski imperatori su bili prilično neprijateljski raspoloženi prema Hrišćanstvu. Bili su više zainteresovani da uguše Hrišćanstvo nego da podrže vođe crkve u njihovoj promociji nedeljnog bogosluženja. Rimski episkop nije mogao da posegne za "autoritetom države ... da nametne držanje nedelje kao Dana Gospodnjeg." Tek početkom četvrtog veka neki rimski imperatori su aktivno podržali rad crkve, ali to je bilo dugo nakon uspostavljanja držanja nedelje.



U svojoj disertaciji "Od subote do nedelje" pokazao sam da je rimski episkop zaista prokrčio put promeni dana bogosluženja, ali je to učinio bez pomoći rimske vlasti. Ono što je uzrokovalo potrebu da se promeni subota na nedelju bio je anti-jevrejski i anti-subotnji zakon proglašen 135. od strane imperatora Adrijana.



Nakon ugušenja Drugog jevrejskog ustanka, poznatog kao Barkošibin ustanak (132-135), koji je izazvao velike žrtve, imperator Adrijan je odlučio da reši jevrejski problem na radikalan način zabranivši Judaizam kao religiju. Da bi postigao taj cilj Adrijan je 135. proglasio nezakonitim jevresjku religiju uopšte, a posebno držanje subote.



U tom kritičnom trenutku rimski episkop je preuzeo inicijativu da promeni subotu na nedelju da bi pokazao rimskoj vlasti da se Hrišćani odvajaju od Jevreja i da se uklapaju u krugove rimskog društva. Mešutim, u to vreme rimski episkop nije mogao da se pozove na "autoritet države da nametne držanje nedelje kao Dana Gospodnjeg", jer je u očima rimljana Hrišćanstvo još uvek bilo sumnjiva religija koju su gonili, a ne podržavali.

Jasno je iz ocene Dr. Bacchiochi-a da se papa nije oslonio na autoritet države kao što piše g-đa White. Naprotiv, rimski episkop je uspostavio svetkovanje nedelje bez bilo kakve podrške države.



Da li je subota osuđena od strane vaseljenskih sabora?



G-đa White piše o "velikim saborima" koji su navodno pokušali da "potisnu" subotu da bi uzdigli nedelju umesto nje. Ona piše:

"Veliki sabori su održavani s' vremena na vreme, na kojima su se okupljali crkveni velikodostojnici iz celog sveta. Na skoro svakom od sabora subota koju je Bog uspostavio je bila još malo potisnuta, dok je subota bila podjednako uzdizana." (str. 53)

Održano je sedam sabora (1.Nikejski 325, 1.Carigradski 381, Efeški 431, Halkidonski 451, 2.Carigradski 553, 3.Carigradski 680 i 2.Nikejski 787). Međutim, izgleda da g-đa White uopšte nije bila upoznata sa njihovim sadržajem. Dr. Bacchiocchi piše:

Problem je u drugom delu tvrđenja koji govori da je subota bila "još malo potisnuta" na skoro svakom od opštih sabora. U svim svojim proučavanjima sedam vaseljenskih sabora, nisam pronašao nagoveštaj da je pitanje subote i nedelje bilo razmatrano na njima. Verovatni razlog je što držanje nedelje nije više bilo dovođeno u pitanje - već je bilo postalo široko prihvaćeno od strane Hrišćana."

Kako je subota mogla da bude još malo "potisnuta" na tim saborima kada se o tome nije čak ni razgovaralo? To je samo još jedan slučaj da g-đa White izmišlja istoriju u svojim spisima i potom tvrdi da je božanski isnpirisana!



Netačnosti u vezi Valdenžana



G-đa White nas uverava da su Valdenžani svetkovali subotu:

"Tokom vekova mraka i otpadništva tu su bili Valdenžani koji su vrhovnu vlast Rima, koji su odbacili obožavanje slika kao idolopoklonstvo i koji su držali istinitu subotu. Pod najgorim progonstvima oni su čuvali svoju veru." (str. 65) "od kojih su neki (Valdenžana) držali subotu" (str. 577)

D. Bacchiocchi je verovatno istražio pitanje subote više od bilo koga drugog. Da li je pronašao dokaz da su neki Valdenžani držali subotu?

Utrošio sam nekoliko sati tražeći odgovor u dve naučne knjige "Storia dei Valdesi" (Istorija Valdenžana), koje su napisali Amedeo Molnar i Augusto Hugon. Ove dve knjige je objavlila Valdenžanska zvanična izdavačka kuća "Claudiana" 1974. Na moju žalost nisam našao bilo kakav nagoveštaj držanja subote među Valdenžanima.

Dr. Bacchiocchi nije prvi adventista koji je tragao za dokazima da su Valdenžani držali subotu. Jedino što su pronašli bili su neki dokumenti koji nazivaju Valdenžane nadimkom "insabbati". Nažalost za g.đu White, izraz nema nikakve veze sa subotom. On ukazuje na sandale koje su Valdenžani nosili i bili po tome poznati. Latinska reč za sandale je "sabbatum". Prema tome, Valdenžani su bili insabbati - "oni koji nose sandale."



Očigledno, g-đa White je želela da ima neprekinuti niz držanja subote, od vremena apostola, preko Valdenžana u planinama, sve do vremena adventista sedmog dana. Nažalost, takav kontinuitet ne postoji. Držanje nedelje počelo je mnogo ranije nego što je g-đa White mislila, a Valdenžani uopšte nikada nisu svetkovali subotu.



Još jedna netačna izjava koju je g-đa White dala o Valdenžanima je:

"Iza visokih zaklona planina ... Valdenžani su našli mesto za skrivanje. Tu je plamen istine održavan tokom mračnog srednjeg veka. Ovde su hiljadama godina, svedovi istine čuvali drevnu veru." (str. 65-66)

Valdenžanski pokret je osnovao Peter Valdes oko 1176. Oni su bili u okviru rimokatoličke crkve dok nisu izopšteni 1184. Prema tome, bekstvo u planine nije se moglo dogoditi pre 1184. a progonstvo Valdenžana prestalo je u kasnom XVII veku, pa je bilo nemoguće da Valdenžani održe plamen istine "hiljadama godina" tokom srednjeg veka. Oko 500 godina je prikladnija brojka
 
daj ti nama tvoj subotarski kalendar po kojem je vasa bajna prorocica omanula za 29 dana:hahaha: koga ti branis ovde tragikomedija....:rotf:

Zasto bih kada je pravoslvni vece i jace svedocanstvo na vas:

Pravoslavni kalendar nam najbolje pokazuje koji je dan sedmi.
Pogledajte i sami KOJI JE SEDMI DAN u pravoslavnom kalendaru!!!

Uvek pocinje sa nedeljom kao prvim danom kao sto kaze i samo Sveto pismo,

http://hrampreobrazenjabeocin.org/wp-content/uploads/dec-jan2012orig.jpg



Mesto i datum kada je katolicki papa uveo nedelju?

Pa o tome je jako opsirno pisnao na ovoj temi:

http://forum.krstarica.com/showthread.php/475693-Zasto-svetkujemo-nedjelju
 
APOSTOL PAVLE NIJE U KOLOSANIMA UKINUO SUBOTU INACE PATRIJARH KIRIL NEBI NIKAKO MOGAO DA PISE OVAKO NITI ZA SUBOTU NITI NENDELJU:


http://biblepravda.co

http://adventisti.hr/ruski-patrijarh...ki-dan-odmora/


O CEMU ONDA PISE PAVLE U KOLOSANIMA???????????


Da te niko ne osudjuje za subote, osim ako nezna za koje?


14 I izbrisavši pismo uredbe koja beše protiv nas, i to uzevši sa srede prikova ga na krstu;
15 I svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno, i pobedi ih na njemu.
16 Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
17 Koje je sve bilo sen od onog što htede da dođe, i telo je Hristovo.
Kolosanima 2.

Sta ovo znaci?

Sedmicna subota niakada nije bila sen Hrista vec nas podseca na Bozje stvaranje i svetkovanjem subote dajemo Bogu slavu i cast kao vorcu:

8 Sećaj se dana od odmora da ga svetkuješ.
9 Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje.
10 A sedmi je dan SUBOTA, Gospodu Bogu tvom; tada nemoj raditi nijedan posao, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živinče tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim.
11 Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i šta je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga.
12 Poštuj oca svog i mater svoju, da ti se produže dani na zemlji, koju ti da Gospod Bog tvoj.
2 Mojsijeva.

2.Mo 31:15 Šest dana neka se radi; a sedmi je dan subota, odmor, svet Gospodu;


Subota nas upucuje na stvarnje ne na Hrista.

Isus kaze da je subota i radi coveka i njegovog odmora, ne da bi ukazivala na njega:

Markus 2:27 I govoraše im: Subota je načinjena čoveka radi, a nije čovek subote radi.

Medjutim uvodni stih gore pominje SUBOTE ne subotu.

STA JE APSOTOL HTEO DA KAZE SA TIM SUBOTAMA KOJE SU SEN HRISTA?

Kakvo je to pismo uredbe o kojem govori uvodni stih?

Biblija govori o postojanju 2 zakona. To bi bar svako trebao da zna.
10 zapovesti i ceremonijlani, zakon koji sadrzi celokupnu Izrailjsku sluzbu u hramu sa zrtvovanjima i praznicima koji su sacinjavali PRAZNICNE SUOBTE.
Taj zakon je ukazivao na Hrista, ali ne moralni zakon 10 Bozje zapovesti koji je pravilo zivota za Hrista.

Upravo taj moralni zakon sadrzi jednu zapovest o suboti.


A ceremonijlani zakon sadrzi 7 CEREMONIJALNE Praznicne SUOBOTE:


Imamo ih 7.

Subote, praznicni dani odmora su bili prvi i poslednji dan Praznika presnih hlebova, Dan pedesetnice, Dan trubni, Dan pomirenja i prvi i poslednji dan Praznika senica:

1. 15 nisana - pocetak Praznika presnih hlebova 3 Mojsijeva 23,6,7.

2. 21. nisana - kraj praznika presnih hlebova 3 Mojsijeva 23,8.

3. 6. sivana - Pedesetnica, pedesetog dana posle 16. aviva. 3 Mojsijeva 23, 15-21.

4. 1. etanima - Dan pomirenja ( Ros hasanar) 3 . Mojsijeva 23, 24,25. pocetak gradjanske nove godine.

5. 10. etanima - dan pomirenja (Jom kipur) 3 Mojsijeva 23, 27-32.

6. 15 etanima - pocetak Praznika senica 3 Mojsijeva 23,25.

7. 22 etanima - kraj Praznika senica 3 Mojsijeva 23,36. 4 mojsijeva 29, 12,35.

Bog kaze:

3.Mo 23:37 To su praznici Gospodnji, koje ćete praznovati na saborima svetim da prinesete žrtve ognjene Gospodu: žrtvu paljenicu i dar i žrtvu zahvalnu i naliv, sve kad je čemu dan,
3.Mo 23:38 Osim subota Gospodnjih i osim darova vaših i osim svih zaveta vaših i osim svih dobrovoljnih prinosa vaših, koje ćete davati Gospodu.

To su bile posebne praznicne isto zvane, subote, kao deo ceremonijlanog, obernbog zakona, osim Subote Gospodnje koja je deo 10 zapovesti i kao 4 zapovest.


Ovi praznici Gospodnji su bili pokretni i svake godine su padali u neki rugi dan u sedmici, jer je racunjanje ovih suobta zavisilo od pocetka svete godine, koja se zasnivala na lunarnom kalendaru.

Kada su se poklapale sa sedmicnom SUBOTOM NAZIVNE SU VELIKIM DAN IMA:

Jovan 19:31 A budući da beše petak, pa da ne bi tela ostala na krstu u subotu (jer beše veliki dan ona subota), Jevreji moliše Pilata da im prebiju noge, pa da ih skinu.

SUBOTE GOSPODNJE Su se medjutim svetkovale uvek sedmoga dana u sedmdici.

Káo sen, predslika ili jedna vrsta obrednog prorocanstva svi ovi praznici, odnosno sve ove godisnje SUBOTE kao deo ceremonijalnog zakona su ukinute.

Ali sedmicne subote su sacuvane u valsti Gospodara od subote i kao deo Bozjeg zakona 10 zapovesti kako i Patrijarh Kiril govori.
Marko 2, 28.

NEZELITE DA PRIHVATITE OVE CINJENICE I OVU ISTINU???????????

MI VAS POZIVAMO A VI KAKO HOCETE NEMORATE....

Za sada se nece nebo srusiti zbog toga!!
 
postanje kukavice subotasrka postanje.....bezis bezis subotaru moj zabludeli....

KO BI SMEO POSLE OVAKVIH CITATA IZ VASEG PREDANJA:

Neo:
pa budalo da se drzanjem zakona to moglo ne bi Hristos sisao...ja stvarno ne znam da li je tebi IQ na nivou pocetnog broja za mobilni il si stvarno toliko blesav....

Citat Original postavio Neo The Chosen One Pogledaj poruku
sad se pokazuje koja si ti obicna sektaska sisica koja nema muda da se suoci sa laznom doktrinom koju ovde uporno serviras....

Neo: bezis bezis sektasu mali....ajde kreni od postanja.....plasis se sisice....

Neo: ajmo sine od postanja ako imas muda....

Neo: kako bezis ko pichka.....

Neo: ajde siso daj da analiziramo taj sedmi dan

Neo: dokle ces kao sektaska pichka da bezis od knjige postanja....
 
evo subotarstvo na delu....

Kako je uveden desetak?


George R. Knight, profesor crkvene istorije na adventističkom teološkom fakultetu, donosi u svojoj knjizi "Kratka istorija Hrišćanske adventističke crkve" zanimljiv izveštaj o tome kako se razvijala doktrina o davanju desetka u toj organizaciji.


Hrišćani su se uvek držali principa dobrovoljnih darova koji je opisan u Bibliji:

"A učenici odlučiše da svaki od njih, koliko koji mogaše, pošalje, na pomoć braći koja življahu u Judeji."
(Dela 11:29)

"Svakog prvog dana nedjelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može, da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem."
(1.Kor 16:2)

Međutim, ubrzo nakon svoga nastanka osnivači Adventizma su počeli da "podstiču" svoje sledbenike koliko bi to trebalo da bude. Za svoje "finanskijske probleme" osnovana je "radna grupa", koja je "rešenje" tražila u Pismu:

"Očekujući finansijske probleme, crkva u Battle Creeku (najuticajnija crkva poštovaoca subote) osnovala je u proleće 1858. radnu grupu da istražuje Pismo za plan podrške propovedničkoj službi. Pod vođstvom J.N.Andrewsa, ova grupa je podnela izveštaj početkom 1859. godine. Oni su preložili plan koji je postao poznat kao sistemsko darivanje (ili "sestra Betsy", kako su ga neki nazvali).

Plan je podsticao muškarce da daju pet do dvadeset pet centi sedmično, a žene dva do deset centi. Osim toga, obe su grupe trebale da daju jedan do pet centi sedmično za nekretnine vredne stotinu dolara.

James White je bio oduševljen planom procenjujući da hiljadu mogućih darodavaca samo u Michiganu mogu darovati 5.980 dolara godišnje, dovoljno da se pošalje pet "misionara" na Zapad "kao podrška delu u ovoj državi", a da se darovaoci "ne lišavaju životnih potreba" (RH, 26. maja 1859.).

Iako "sestra Betsy" nije odgovarala sistemu davanja desetka koji je Hrišćanska adventistička crkva prihvatila nakon daljeg proučavanja Biblije krajem 1870-ih, bio je to prvi korak u sistemskoj potpori Crkve i dalji razvoj službene organizacije pokreta."

(George R. Knight "Kratka istorija Hrišćanske adventističke crkve", poglavlje "Sestra Betsy i podrška službi")

Potpuno nebiblijski, očigleno na osnovu finansijskih kalkulacija vođa. Ipak, ovaj je sistem donosio suviše malo novca, pa su se vođe pokreta bacile na dublje "proučavanje Biblije" ne bi li pronašli profitabilniji sistem:

"Nije trebalo puno vremena da Crkva otkrije slabosti sistema darivanja. "Sestra Betsi" je bila nedovoljna i glomazna, a nedostajao joj je i biblijski temelj. Crkva je tokom 1860-ih i 1870-ih postepeno sve bolje razumevala istinski desetak. Ovo pitanje je sazrelo početkom 1876. godine kada je Dudley M. Canright objavio niz članaka u Reviewu naglašavajući da se u Malahiji 3:8-11 iznosi "biblijski plan za finansijsku podršku propovedničke službe". "Bog traži", tvrdio je on, "da Njegov narod daje desetak, jednu desetinu od svih prihoda za podršku rada Njegovih slugu" (RH, 17. februara 1876.).

Canright je svoje dokaze izneo na zasedanju Generalne konferencije u novembru procenjujući da bi kasa Generalne konferencije godišnje primila 150.000 dolara umesto 40.000 kada bi svi adventisti verno odvajali desetak. Kao rezultat ovog prikaza, na zasedanju je zakjučeno da je dužnost svih članova da "u uobičajenim okolnostima odvoje jednu desetinu od svih svojih prihoda za Božije delo" (isto, 6. aprila 1876.). Od tada je Hrišćanska adventistička crkva sve više primenjivala biblijski desetak."

(George R. Knight "Kratka istorija Hrišćanske adventističke crkve", poglavlje "Napredak u finansijskoj službi")

Očigledno, glavni kriterijum za uvođenje desetka je gotovo četvorostruko uvećanje prihoda koje je time postignuto. Kao izgovor, upotrebljen je odlomak Starog Zaveta koji se očigledno odnosi na strarozavetni Izrael:

"Eda li će čovek zakidati Boga? A vi mene zakidate; i govorite: U čem Te zakidamo? U desetku i u prinosu. Prokleti ste, jer me zakidate, vi, sav narod. Donesite sve desetke u spreme da bude hrane u mojoj kući, i okušajte me u tom, veli Gospod nad vojskama, hoću li vam otvoriti ustave nebeske i izliti blagoslov na vas da vam bude dosta."
(Malahija 3:8-11)

Odmah ispred tog odlomka, pisac sasvim jasno saopštava kome su upućene te reči - "sinovima Jakovljevim" - Izraelcima, a ne Hrišćanima:

" Jer ja Gospod ne menjam se; zato vi, sinovi Jakovljevi, ne izgiboste. Od vremena otaca svojih odstupiste od uredbi mojih i ne držaste ih. Vratite se k meni, i ja ću se vratiti k vama, veli Gospod nad vojskama. Ali velite: U čem bismo se vratili?"
(Malahija 3:6-7)

Nema nikakve sumnje da je razlog za uvođenje desetka isključivo profit, a ne Biblija kako adventistički propovednici tvrde. Zbog profita, odbačeno je jasno biblijsko učenje - "ko koliko može".
 
I Bozja poruka za kraj svim subolatrima.....

Kad dolazite da se pokažete preda mnom, ko ište to od vas, da gazite po mom tremu?

13 Ne prinosite više žrtve zaludne; na kad gadim se; a o mladinama i subotama i o sazivanju skupštine ne mogu podnositi bezakonja i svetkovine.

14 Na mladine vaše i na praznike vaše mrzi duša moja, dosadiše mi, dodija mi podnositi.

Cao obozavaocu subotnje dana:bye:
 
U nekim jezicima je nedelja ostala kao dan sunca koji su neznabosci obozavali.. latinski, nemacki, engelski.
Ne u svim.


Prihvatanja hriscanstva u evropi je tada bilo kao danas Evropa.
Svi su jurili da prihvate hriscanstvo da bi bili prihvaceni da bi bolje poslovali itd. Kao danas sto jure u evropu.

Isti slucaj samo drugo ime.

Kao i danas sto moraju da menjaju mnoge zakone da bi usli u EU tako su i tada, samo na religioznom polju.

I tada su morali da menjaju verske obicaje, a sa onim neznabozackim praznicima ili vaznijim, koji su imali probleme oni su ih uskladili sa Hriscanskim davsi im neke hriscanske prioritete.

Mesto subote uzeli su nedelju.

Poceo je car konstantin sa katolicima i Papizam je to dovrsio.

Nedleja je njihovo delo ne Bozje.
Ko slavi nedelju slavi papski dan.

Ovde je rec samo o suboti a o mnogim drugim neznábozackim praznicima kao uskrs, i slicno necu ni da govorim.

Setili se da uspostave uskrs jer im je trebalo da pokriju taj neznabozacki praznik na taj dan i stavili uskrs na taj dan.

Mnogi praznici koje hriscani danas slave nisu ni postojali do tada vec su nastali u to vreme.

I sacuvaj Boze da su apostoli nesto znali o tim praznicima ili ih slavili.

Problem je sto su ljudi lenji pa nece da pogledaju istorijske izvore u vezi toga ili sto veruju slepo svojem kleru ili crkvi.

Katolici kazu ovako:

Sve sto je trebalo cinbiti u subotu, mi smo rpeneli na Gospodnji dan... Eusbius, Commentaria in Pslamos 91, P. G. 23, 1172.

Zasto bi prenosili nesto ako se to do tada izmedju 3-5 veka nije praktikovalo???


Mario regitzi, poznati katolicki liturgista, pise:


Posto su hriscani poceli da uzivaju mir, Rimska crkva , da bi olaksala paganskim masama prihvatanje vere, nasla je za pogodno da ustanovi 25 decembar kao rpaznik Hristovog rodjenja (Bozic) da bi hriscane odvratila od paganskog praznika kojis se slavio 25 dezembar u cást nepobedivog sunca, Mitre pobednbika tame.
Citat Y S B. Sunday observance in Early Cristianity, p. 260.


TO TI JE TADASANJI EU; izmisli novi zakon, novi praznik da pokrijes stari..

Bog nije dao osam ili devet zapovesti nego 10.

Jer koji sav zakon odrzi a sagresi u jednome, kriv je za sve.
Jakov 2,10.



POGLEDAJTE ISTORIJSKE IZVORE:

Konstantin je 306 posle Hrista u Brritaniji proglasen kao Augustus i potpisnik je edikta kroz kojeg je vrhovni kajser Galerijus 311. promovisao podnosenje hriscana.
Kroz njegovu Konstantinovu pobedu nad Maxentiusa kod Ponte Molea (Moliv most) isrped Rima 312 zauzeo je celi zapad. I kroz nadvladjivanje Liciniusa 324 osvojio je Univeralnu monarhiju.
Preokretom od obozavatelja SUNCA obratio se hriscanstvu .
Tako su nastale postepne etape religiozne politike.
330 krajem njegove vlade pojcala se tendencija da se neznabostvo ogranicici i da se hriscanstvo ucini drzavnom religijom.
K. je umro u pripremi rata sa Persijancima posto je primio krstenje.
IZVOR: Veliki HERDER LEKSIKON STRANA 635.

Tek 4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
Izvor: DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.

VIDLJIVI DOKAZ ZA NEVERNE TOME:

Ovde imate sliku tog teksta iz herder leksikona:



http://imageshack.us/photo/my-images/811/sontag2.jpg/

Kada je Konstantin prihvatio hriscanstvo i svi su hteli onda.
Onda su se desile promene.
Jedna od tih promena je ZAKONSKI uvodjenje nedelje sa katolicma.
Dotle se nedelja nikako nije slavila kao Dan vaskrsenja ili odmora i slicno.
To pocinje u 3 veku.
Dotle je uvek subota bila dan odmora.
Zbog olaksanja neznaboscima napravljeni su mngi ustupci.
Promenjena je subota na nedelju a onda prekrstvana da je to sada kobajagi radi vaskrsenja iako postoji praznik uskrs.
Posto se u to vreme u hriscastvu jos uvek svetkovala i subota pocela je i nedelja, islam nasuprot tome uzima petak.

Nedelja je progurana kao danas EU ZAKONI.
Ista prica se ponavlja.

Ista prica ce se ponoviti kada se verski zakoni o nedelji budu uskoro nasilno sporovodili i kada svako ko ne bude svetkovao papsku nedelju bude krsilac drzavnog zakona.

Kada pogledate istoriju, ocigledno su katolici uspostavili nedelju sa Konstantinom.

Zasto ostali hriscani slave katolicki papski dan namesto Bozje subote koja se do 4 veka slavila u hriscastvu???

Promenili su na dan sunca da bi neznabosce lakse pridobili u hriscanstvo a i valjda samom Caru konstantinu kao dotadasnjem obozavaocu sunca u dan nedljni olaksali?

Promenili Bozju zapovest???
 
ITEKAKO BOG MRZI NA VASE NEDELJE I RPAZNIKE I SVE OSTALO KADA VIDI OVKAVE STVARI:

QUOTE]Neo:
pa budalo da se drzanjem zakona to moglo ne bi Hristos sisao...ja stvarno ne znam da li je tebi IQ na nivou pocetnog broja za mobilni il si stvarno toliko blesav....[/QUOTE]

Citat Original postavio Neo The Chosen One Pogledaj poruku
sad se pokazuje koja si ti obicna sektaska sisica koja nema muda da se suoci sa laznom doktrinom koju ovde uporno serviras....

Neo: bezis bezis sektasu mali....ajde kreni od postanja.....plasis se sisice....

Neo: ajmo sine od postanja ako imas muda....

Neo: kako bezis ko pichka.....

Neo: ajde siso daj da analiziramo taj sedmi dan

Neo: dokle ces kao sektaska pichka da bezis od knjige postanja....
 
Ja mislim da ova diskusija sa Neom, ne vredi.

Ovaj se pokazao isti smesko.

Treba ga jednostavno ignoristati kao smeska.

Covek ima ocigledno problema...



petrov nije daleko od njega.

Ovakvi ljudi su potrebni da se vidi ko je ko i ko je kakav...
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top