Danas slavimo Svetu Petku

Neno

Buduća legenda
Poruka
26.068

Žene posebno ne treba da rade ove stvari kako bi izbegle gnev svetiteljke - Ovo su svi važni običaji koji se vezuju za veliku svetiteljku​

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 27. oktobra, obeležavaju praznik posvećen Svetoj Petki, zaštitnici žena, siromašnih i bolesnih.
1761555056381.png

Sveta Petka je kod Srba veoma poštovana i slavna svetiteljka koja se smatra zaštitnicom žena, kao i čuvarkom siromašnih i bolesnih. Vernici joj se obraćaju za pomoć kroz molitvu, posebno na njen dan, tražeći spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vera i nacija.

Običaji

Prema narodnim običajima, na Svetu Petku žene ne bi trebalo da mese, kuvaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.

Na Svetu Petku mlade devojke treba da beru cveće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cele godine vladala sloga i mir, dok se devojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Devojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu videti svoju sudbinu i budućeg muža.

Slavska trpeza na dan Svete Petke se ne sklanja do sutradan, a kada svi gosti odu, domaćica bi trebalo da okadi trpezu tri puta kako bi svetica posetila i blagosiljala njen dom.

Narodno verovanje

Pored mnogobrojnih običaja, za ovaj praznik vezuje i jedno narodno verovanje koje predviđa kakva nas zima očekuje.

Naime, toplo vreme za Svetu Petku smatra se vesnikom blagoslova i sreće zbog čega je narod verovao da visoke temperature za ovaj period godine najavljuju blagu zimu.
Međutim, nasuprot tome, narodno verovanje kaže da niske temperature, obilne padavine ali i pojava snega na praznik garantuje samo jedno - dolazak oštre i izuzetno hladne zime.

SD
 
Srpska pravoslavna crkva i vernici 27. oktobra proslavljaju veliki praznik Svetu Petku zaštitnicu žena, dece, starih i bolesnih. Zato se veruje da čim se ustane na Svetu Petku svaki vernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice

Na današnji dan se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, u narodu čuvena kao sveta Petka, velika zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Mnogobrojni vernici svetu Petku obeležavaju kao krsnu slavu, dok je drugu poštuju obeležavajući ovaj dan kao preslavu. Mnogi vernici na ovaj veliki praznik je prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hleb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu. Potom popiju vodu sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene njoj. Ovom vodom u ponoć treba ugasiti i sveću koja se taj dan, drži upaljena 24 sata. Sveća se čuva do sledeće slave, jer ima svojstvo zaštitnika.

Narodna verovanja i običaji

Narodna verovanja kažu da se ne smeju raditi teži poslovi - da se pere veš, da se šije, mesi, čisti, kako u kući tako i napolju. Ovo važi za sve, a posebno za žene.

Veruje se da se na Svetu Petku dešavaju čuda. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik verujući da će im svetiteljka pomoći.

Prema nekom starom običaju, mlade devojke treba da naberu cveće kojim će ukrasiti dom da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Veruje se takođe da na ovaj praznik devojčicama treba obući nove haljinice da bi ih u narednoj godini pratila radost.

Veruje se i da ko jednom pozove Svetu Petku u zaštitu, da će se ona opet javiti u njegovom domu, čak i nepozvana, i to uglavnom pred velike nedaće. Najčešće se vernicima javlja kroz snove.

Legenda kaže da je izvor nastao kao izraz zahvalnosti oca, zbog čudesnog izlečenja svoje bolesne kćeri. Nekada davno baš ovom trasom, vodio je put od Ostružnice do Beograda. Bogati i ugledni ostružnički trgovac ovim putem često je svoju kćer, slepu od rođenja vodio kod lekara u prestonicu. Na jednom od takvih proputovanja, zastali su pored izvora malo da se okrepe, umiju i popiju malo hladne izvorske vode. Sledeće jutro, posle buđenja kroz plač, devojčica je uzviknula da vidi svetlost. Tu noć u snu trgovcu se javila Sveta Petka. Kao znak zahvalnosti, na tom mestu bogati trgovac je uredio izvor i postavio mermernu ikonu Svete Petke.
 
Nikako,manite se tog paganstva braco,molite se iskljucivo Bogu ,Stvoritelju neba i zemlje i sve sto je na njoj !!!
Ne slušajte ovog makedonstvujuščeg subotara. Prodao je veru za večeru, za paket pomoći od ADRA (adventistička tj. subotarska humanitarna organizacija). Sveta Petka je velika svetiteljka i naravno da joj se treba moliti za zastupništvo pred Gospodom Bogom!!!!
 
Poslednja izmena:
Ne slušajte ovog makedonstvujuščeg subotara. Prodao je veru za večeru, za paket pomoći od ADRA (adventistička tj. subotarska humanitarna organizacija). Sveta Petka je velika svetiteljka i naravno da joj se treba moliti za zastupništvo pred Gospodom Bogom!!!!
Daj BAR JEDNOG primera iz Svetog Pisma da su se apostoli i prvi hriscani ikada molili mrtvacima za bilo kakav benefit ili priznaj si bato otpad i paganski jeres pa se vrati konacno na hriscanskom putu !!!
 
Možda se neko priženio, došao kod ženinih na imanje.
Могуће. Волио бих знати разлог зашто су то урадили. Претпостављам да је славу промијенио тај мој предак који је прешао из Црне Горе у Босну. Мислим да је то било у другој половини осамнаестог вијека. Људи су наводно у старим временима мијењали славу због крвне освете, као да би заварали траг. Моји презимењаци и далеки рођаци у Црној Гори и дан-данас славе Свету Петку.
 

Back
Top