4. oktobar - Svetski dan životinja

paramanand:
Ne griješim, čovjek je po svojoj strukturi (cjelokupan probavni trakt, čeljust...) potpuno različit od mesoždera, a identičan biljojedima. To možete da nađete u bilo kojoj literaturi koja se bavi time.
Kliknite za proširenje...

coevk je svastojed, pa takav digestivni trakt i ima...
evo pitanja, ako je to tacno i ako mu je celokupan sistem za varenje identican biljojedima - sta ce nam ocnjaci?
 
paramanand:
Ne griješim, čovjek je po svojoj strukturi (cjelokupan probavni trakt, čeljust...) potpuno različit od mesoždera, a identičan biljojedima. To možete da nađete u bilo kojoj literaturi koja se bavi time.
Kliknite za proširenje...
Nije baš tako, ali fakat je da je ljudski organizam bolje prilagođen konzumaciji hrane biljnog porekla u odnosu na one životinjskog. Što opet nije isto onome što si ti rekao ...
 
Mesojedi -Životinje mesojedi (kao što su lav, pas, vuk, mačka...) imaju mnoge jedinstvene osobine koje ih odvajaju od svih drugih članova životinjskog carstva. Sve posjeduju vrlo jednostavan i kratak sistem za varenje, zato što se meso vrlo brzo raspada te proizvodi tog raspadanja truju krvotok ukoliko predugo ostaju u tijelu. Isto tako, želudac im sadrži deset puta više kisjeline (za varenje fibroznih tkiva i kostiju) od želuca životinja biljojeda. Životinje mesojedi nemaju znojne žlijezde, ne znoje se preko kože već putem jezika. Uz to što imaju oštre kandže, svi mesojedi, budući da ubijaju uglavnom zubima, posjeduju snažne vilice i oštre zube. Nemaju kutnjake, koji su potrebni životinjama biljojedima za mljevenje hrane. Meso, za razliku od žitarica, nije potrebno prežvakati u ustima, đe se, kod biljojeda, odvija predvarenje; ono se vari, uglavnom, u želucu i crijevima.

Biljojedi 1 - Ova grupa životinja biljojeda (slon, krava, ovca, lama...) živi od trave i lišća raznih biljaka. To je većinom teško svarljiva hrana pa njeno varenje počinje već u ustima. Da bi se rastvorila, ova se hrana mora dobro sažvakati i izmiješati s enzimom iz pljuvačke. Zbog toga razloga životinje iz ove grupe imaju dvadeset i četiri posebna kutnjaka i blage pokrete žvakanja s jedne strane na drugu, za razliku od izraženih gore-dolje pokreta kod mesojeda. Nemaju kandže ni oštre zube. Vodu piju usisavajući je u usta, za razliku od svih mesojeda koji je grabe jezikom. Životinje biljojedi imaju vrlo duži sistem za varenje. Zanimljivo je da su novija istraživanja pokazala da na ovu grupu biljojeda mesna hrana djeluje krajnje štetno. Dr Viljem Kolins, naučnik iz njujorškog medicinskog centra, otkrio je da životinje mesojedi imaju „gotovo neograničenu sposobnost prerade zasićenih masti i holesterola“. Međutim, ako se zečjoj hrani dnevno dodaje četvrtina kilograma životinjske masti, krvni sudovi se nakon dva mjeseca napune masnoćom i razvija se arterioskleroza. Čovjekov sistem za varenje, kao i zečiji, nije stvoren za varenje mesa i obolijeva utoliko više što više mesa jedemo.

Biljojedi2 - Ova grupa biljojeda, koja se hrani uglavnom voćem, uključuje čovjekolike majmune, čovjekove najbliže životinjske pretke. Koža im ima milione pora za znojenje, ishrana im se sadrži uglavnom od voća i koštunjavih plodova, imaju kutnjake za mljevenje i žvakanje hrane, pljuvačka im je lužnata i, poput pljuvačke biljojeda koji se hrane travom i lišćem, sadrži enzim za predvarenje.

Čovjek - Sistem za varenje, zubi, vilica i tjelesne funkcije kod čovjeka su potpuno drugačiji nego kod životinja mesojeda. Koža nam ima milione pora za znojenje, vodu pijemo usisavanjem, pljuvačka nam je lužnata i sadrži enzim za predvarenje. Po svim svojim fiziološkim osobinama nijesmo mesojedi – naša anatomija i sistem za varenje pokazuju da smo se milionima godina razvijali hraneći se voćem, sjemenkama, žitaricama i povrćem.
Povrh svega toga, očigledno je da naši prirodni nagoni nijesu mesožderski. Umjesto da jedu sirovo meso – kao što to čine životinje mesožderi – ljudi ga kuvaju, peku ili prže i maskiraju raznim vrstama sosova i začina kako ne bi nalikovao svom sirovom stanju. Jedan naučnik to ovako tumači: „Mački će na miris komada sirovog mesa poći ’voda na usta’ od želje za jelom, dok će je miris voća ostaviti ravnodušnim. Kada bi čovjek mogao sa uživanjem navaliti na pticu, zubima joj otkinuti još žive noge i sisati toplu krv, moglo bi se zaključiti da ga je priroda obdarila mesožderskim nagonom. Nasuprot tome, svježi grozd grožđa će pojesti sa uživanjem“. (Veliki ruski pisac Lav Tolstoj je pravio prijem u svojoj kući. Većina gostiju su, kao i on sam, bili vegetarijanci. Izuzetak je bila jedna dama koja je, sjevši za sto, začuđeno viđela da joj je tanjir prazan, a za stolicu vezano živo pile. Tolstoj je objasnio: “Moja savjest mi zabranjuje da ubijem pile. Budući da ste vi jedini gost koji jede meso, bio bih vam duboko zahvalan kada biste se sami latili ubijanja“)
Naučna istraživanja jasno pokazuju da je čovjek fiziološki, anatomski i nagonski savršeno prilagođen ishrani voćem, povrćem, sjemenkama i žitaricama.
 
ne odgovori ti na pitanje, sta cemo sa ocnjacima....
a ni ono za biljke...

Povrh svega toga, očigledno je da naši prirodni nagoni nijesu mesožderski. Umjesto da jedu sirovo meso – kao što to čine životinje mesožderi – ljudi ga kuvaju, peku ili prže i maskiraju raznim vrstama sosova i začina kako ne bi nalikovao svom sirovom stanju.
Kliknite za proširenje...

sigurno nikad nisi probao zivo (ili polupeceno) meso...

i jos jedna stvar, da je vegetarijanstvo tako prirodno, ne bi se savetovale konsultacije sa lekarima vec bi mogao da klopas sta hoces i kad hoces...
 
Vegetarijanac sam već petnaest godina i nikada nijesam, zbog ishrane, konsultovao ljekara.Nikada nijesam imao problema zbog toga. Niti je to uradio jedan vegetarijanac kojeg poznajem. Na hiljade studija je potvrdilo da vegetarijanstvo pozitivnije utiče na organizam od mesne ishrane. Naravno, treba poznavati taj način ishrane. Sve ono što se dobija iz mesa, nalazi se, kvalitetnije i u većem obimu, u orasima, lješnicima, bademima, soji...

Što se tiče biljaka, pročitaj opet post u kojem sam govorio o tome. Šta sa očnjacima? Šta to dokazuje?Mesožderi imaju sve zube oštre, praktično im je svaki zub očnjak, prilagođene mesnoj hrani.
 
paramanand:
Biljojedi2 - Ova grupa biljojeda, koja se hrani uglavnom voćem, uključuje čovjekolike majmune, čovjekove najbliže životinjske pretke. .
Kliknite za proširenje...

Šimpanze - primati, čovekoliki majmuni - često love ptice i hrane se njima. Među majmune, koji love i koji se takođe povremeno hrane mesom, spadaju i pavijani. Inače, pavijani su, verovali ili ne, poznati kao najveći neprijatelji leoparda. Kada osete leoparda u blizini, napadaju ga u čoporu, a ukoliko nađu njegovo mladunče - prvo ga ubiju a zatim pojedu.
Takođe, majmuni u zarobljeništvu (što, naravno, nisu prirodne okolnosti u kojima treba da žive) vrlo rado jedu meso.
Verujem da je vegetarijanski režim ishrane u mnogim slučajevima zdrav. Znam da se makrobiotika, na primer, sprovodi kao alternativni način lečenja nekih bolesti.
Ali, primitivna plemena, koja žive van civilizacije (Amazonija i dr.), love i jedu divljač. Ukoliko su ona (plemena) reliktni ostatak iz daleke čovekove prošlosti i predstavljaju obrazac "prirodnog" života, onda opovrgavaju teoriju po kojoj je ljudima suđeno da budu biljojedi.
 
Ja samo kažem da je fiziološki, anatomski čovjek prilagođen za biljnu ishranu. Da to što je postao svaštojed, a jeste postao, ne odgovara njegovom prirodnom stanju. Pa zar jedan od dokaza za to nije i to što se pri svakoj bolesti savjetuje ishrana sa što više voća i povrća? Zašto se bolesniku ne smije davati meso?

Ali, ma koliko to bilo bitno, mislim da nije suština ove teme, da smo se udaljili od nje (suštine). Suština je nešto sasvim drugo, zar ne?
 
paramanand:
Pa zar jedan od dokaza za to nije i to što se pri svakoj bolesti savjetuje ishrana sa što više voća i povrća?
Kliknite za proširenje...

nije to nikakav dokaz, takva ishrana je pogodnija kada je organizam slabiji....
sem toga, ne govorimo o bolesnom stanju nego o zdravom.
ja isto tako mogu da kazem da uopste ne treba jesti, jer se kod nekim bolesti bolesnici hrane samo preko igle...

paramanand:
Zašto se bolesniku ne smije davati meso?
Kliknite za proširenje...

ko ti je to rekao?

paramanand:
Šta sa očnjacima? Šta to dokazuje?Mesožderi imaju sve zube oštre, praktično im je svaki zub očnjak, prilagođene mesnoj hrani.
Kliknite za proširenje...

priroda nas je tako prilagodila da se hranimo na razne nacine, otud nam i ocnjaci, da bi lakse kidali sirovo meso...nijedan komad covekovog organizma nije tu za dzabe...


paramanand:
Što se tiče biljaka, pročitaj opet post u kojem sam govorio o tome.
Kliknite za proširenje...

procitao sam i osim sto se ponavlja ista teza, nisam shvatio o cemu se radi.
a i da jesam, imao sam dodatna pitanja...
 
paramanand:
Ali, ma koliko to bilo bitno, mislim da nije suština ove teme, da smo se udaljili od nje (suštine). Suština je nešto sasvim drugo, zar ne?
Kliknite za proširenje...

Jeste, suština je nešto drugo. Za početak, da ljudima objasnimo da životinje osećaju. Kao prvo, da podelimo životinje na "divlje" i "domaće", jer se na mnogim forumima susrećem sa filozofijom tipa: držanje psa u stanu isto je što i držanje, napr. lava u kavezu. Pa onda, objasniti da smo mi, ljudi, isključivi krivci za nestajanje životinjskih vrsta. Podsetiti i darviniste i kreacioniste da je čovek u uskoj sprezi sa životinjama. Dalje, objasniti da mace i kuce nisu igračke; takođe, da divlje životinje treba da ostanu "divlje" i da kao takve doprinose ekosistemu (koji se drastično menja).
Jednog dana, kada ljudi u ovoj zemlji budu shvatili suštinu odnosa čovek-životinja, možda će se meso ukinuti (ako ne iz zdravstvenih, onda iz ETIČKIH razloga). Daleko smo od toga, nažalost.
Paramanand, sve što si citirao iz knjige - tačno je. Da li si znao da, na primer, francuski ribari koriste ŽIVE PSE za lov na ajkule? Provuku im velike udice kroz njušku i bace u more... Kakav užas!
 
Obersturmfuehrer:
i i dalje mi nije jasno kako se tvrdi da biljke "osecaju, ali manje intenzivono" u ovim tekstovima je ovo samo par puta ponovljeno...
i ko se usududje ta tvrdi da biljka ne arlauce od boloba (na svoj nacin) kada joj se otkine list?
Kliknite za proširenje...

Ja sam citao u jednoj naucnoj knjizi, ne secam se sada tacno naziva, potrazicu je kasnije...
Experiment koji je radjen u Amerci 60-70ih godina...
Dakle biljku su prikacili na instrumente za merenje i primetili su da reaguje na promenu muzike, atmosfere, duvanskog dima i naravno kidanje lista...

Moje misljenje iz ovoga je da biljka ima moze se reci skoro identican osecaj kao i bilo koje drugo zivo bice... ali ekspresija tog osecaja je drugacija...
 
DJM:
Ja sam citao u jednoj naucnoj knjizi, ne secam se sada tacno naziva, potrazicu je kasnije...
Experiment koji je radjen u Amerci 60-70ih godina...
Dakle biljku su prikacili na instrumente za merenje i primetili su da reaguje na promenu muzike, atmosfere, duvanskog dima i naravno kidanje lista...

Moje misljenje iz ovoga je da biljka ima moze se reci skoro identican osecaj kao i bilo koje drugo zivo bice... ali ekspresija tog osecaja je drugacija...
Kliknite za proširenje...

upravo o tome i govorim....

a sto se tice onoga, zasto ljudi treba da jedu mesu...pa zbog aminikiselina, koje se nalaze SAMO u mesu, zbog proteina koji se nalaze SAMO u mesu i slicnih "nebihnih" medicinskih stvatcica....nikakve soje i biljke ne mogu da zamene meso....riba moze donekle, ali mozda i ona ima "manju" svest....

u svakom slucaju i dalje nisam siguran zasto paramanand tvrdi da biljke manje intenzivno osecaju bol, i zasto je to manje lose. I zasto tvrdi da je to "manje lose" bolje od ubijanja zivotinja.
Ako cemo tako ubistvo je ubistvo, bez obzira dal ubijes biljku ili ubijes zivotinju. Biljka ima plod, i taj plod ne sluzi za ljudsku ishranu, nego sluzi za razmozavanje te biljke. Da li paramanand pomisli na to da jede decu te biljke?
 
paramanand:
Recimo, životinje umiju da budu odane preko mogućnosti ljudi, kao majmunica kojoj ugine novorođena beba. Znate li šta radi majmunica kad joj umre beba? Ona se od nje ne odvaja, nosi je svuda sa sobom, bišti je, čisti, ljulja je kao da je živa.
Kliknite za proširenje...

to je jedna verzija....
a sta ako majmunica nema pojma o zivotu, i cuva to mladunce nemajuci pojma da je ono mrtvo?
 
Obersturmfuehrer:
upravo o tome i govorim....

a sto se tice onoga, zasto ljudi treba da jedu mesu...pa zbog aminikiselina, koje se nalaze SAMO u mesu, zbog proteina koji se nalaze SAMO u mesu i slicnih "nebihnih" medicinskih stvatcica....nikakve soje i biljke ne mogu da zamene meso....riba moze donekle, ali mozda i ona ima "manju" svest....

u svakom slucaju i dalje nisam siguran zasto paramanand tvrdi da biljke manje intenzivno osecaju bol, i zasto je to manje lose. I zasto tvrdi da je to "manje lose" bolje od ubijanja zivotinja.
Ako cemo tako ubistvo je ubistvo, bez obzira dal ubijes biljku ili ubijes zivotinju. Biljka ima plod, i taj plod ne sluzi za ljudsku ishranu, nego sluzi za razmozavanje te biljke. Da li paramanand pomisli na to da jede decu te biljke?
Kliknite za proširenje...

I. U procesu varenja bjelančevine se razlažu na svoje sastavne djelove – male molekule zvane aminokisjeline, koje se onda ili pojedinačno koriste ili ponovo spajaju u različite vrste tijelu potrebnih bjelančevina. Postoje 22 aminokisjeline; sve se one, izuzev osam tzv. esencijalnih aminokisjelina, mogu prirodno sintetizovati u tijelu. Ako ijedna od osam esencijalnih aminokisjelina nedostaje, ostale se ne mogu iskoristiti; stoga sve moraju biti prisutne u istom obroku. Uz to, moraju biti prisutne u određenom omjeru; ako samo jedna nije zastupljena u pravom odnosu, preostale su nekorisne, pa tijelo prima manje kvalitenih bjelančevina za svoje potrebe. Za namirnice i kombinacije namirnica koje osiguravaju sve esencijalne aminokisjeline u potrebnim odnosima, kaže se da sadrže potpune bjelančevine. Meso nije jedina hrana koja sadrži potpune bjelančevine; zapravo, mnogim vrstama mesa nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokisjelina. Soja i mlijeko su potpune bjelančevine. Stručnjaci za ishranu su otkrili da sljedeće kombinacije sadrže potpune bjelančevine:
-mlijeko s rižom, pšenicom, kikirikijem, sezamom, graškom ili krompirom
-grašak s rižom, pšenicom, kukuruzom, orasima ili sezamom
-kikiriki s pšenicom, rižom, kukuruzomo ili zobi
-soja s pšenicom, kukuruzom ili sezamom
-povrće s rižom ili bilo kojom drugom žitaricom ili sezamom

Na Harvardskom univerzitetu je 1972 god. sprovedeno opsežno istraživanje o vegetarijancima (bili su uključeni odrasli muškarci i žene, trudnice i adolescenti oba pola). Otkriveno je da su sve grupe trošile dvostruko više od dnevno potrebnih bjelančevina. Na istom univerzitetu su naučnici utvrdili kako uzimanje različitog povrća, žitarica i mliječnih proizvoda u bilo kojoj kombinaciji uvijek daje više nego dovoljno bjelančevina; nijesu uspjeli otkriti nedostatak bjelančevina bez obzira koju su kombinaciju upotrijebili. Zaključili su da je vrlo teško jesti različitu vegetarijanski hranu, a ne zadovoljiti sve proteinski zahtjeve ljudskog tijela.

Soja sadrži dva puta više bjelančevina od mesa iste težine. Takođe, sadrži svih osam esencijalnih aminokisjelina u pravom odnosu. Mnoge mesne bjelančevine oskudijevaju u jednoj ili više esencijalnih aminokisjelina, čineći tako ostale nekorisnim. Za razliku od mesa, soja ne sadrži teške masnoće, ne sadrži skrob od kojeg se deblja, ni mnogo kalorija, ni sastojke od kojih se stvara holesterol, ni mokraćnu kisjelinu, ni hemikalije, ni zarazne životinjske bolesti. Sadrži B vitamina više od čovjekovih dnevnih potreba, a bogata je i vitaminima A i D. Istraživači su otkrili i njen magični sastojak – lecitin. Lecitin igra glavnu ulogu u podsticanju metabolizma putem svih tjelesnih ćelija: hrani mozak i nervne ćelije tako povećavajući mentalnu moć i memoriju; jača žlijezde i obnavlja tkiva; poboljšava cirkulaciju i disanje; jača kosti i povećava otpor prema povredama; obnavlja izgubljenu energiju i snagu.

Jedna od najvećih zabluda u vezi sa vegetarijanskim načinom ishrane je da ona stvara slabu, blijedu i bolešljivu osobu. Ništa nije tako daleko od istine. Mnoga naučna istraživanja su dokazala da su vegetarijanci jači, okretniji i izdržljiviji. Na Belgijskom univerzitetu su urađeni testovi kojima je upoređeno trajanje, snaga i brzina oporavka od umora kod vegetarijanaca i mesojeda. Pokazano je da su vegetarijanci superiorni u sva tri obilježja. Na Jejl univerzitetu su testirani sportisti, instruktori, ljekari i bolničarke s tog univerziteta i pokazalo se da su vegetarijanci imali više nego dvostruko veću snagu od mesojeda. Na Briselskom univerzitetu je ustanovljeno da su vegetarijanci na testu izdržljivosti do potpune iscrpljenosti istrajavali dva do tri puta više od mesojeda, a da im je nakon svakog testa za oporavak trebala samo petina vremena potrebna mesojedima.

II. U najkraćem, krajnje sažeto - postoje 4 načina na koja se živa bića rađaju: kroz matericu (ljudi i sisavci), iz jajeta (ptice, gmizavci, ribe i sl), diobom (niži oblici života, bakterije i sl) i sjemenom (biljke). Svaka od tih grupa ima određena sposobnosti i mogućnosti, ali SVIJEST se razvija od ribe pa dalje. Niži oblici života i biljke nemaju svijest. Čovjek, za razliku od svih ostalih, ima razum, intelekt, što ga, u evolucijskom smislu, čini najsuperiornijim bićem.

I sa tim bih završio o tome. Jer, pitanje ove teme, njena srž, kako je ja shvatam, nije pitanje aminokisjelina i proteina, već pitanje humanosti, morala. Ima li čovjek prava, ako sebe smatra humanim bićem, proglasiti se gospodarem života i smrti, tlačiteljem nižih oblika (samo u evolutivnom smislu) bića?
 
Borac za prava zivotinja:
Jeste, suština je nešto drugo. Za početak, da ljudima objasnimo da životinje osećaju. Kao prvo, da podelimo životinje na "divlje" i "domaće", jer se na mnogim forumima susrećem sa filozofijom tipa: držanje psa u stanu isto je što i držanje, napr. lava u kavezu. Pa onda, objasniti da smo mi, ljudi, isključivi krivci za nestajanje životinjskih vrsta. Podsetiti i darviniste i kreacioniste da je čovek u uskoj sprezi sa životinjama. Dalje, objasniti da mace i kuce nisu igračke; takođe, da divlje životinje treba da ostanu "divlje" i da kao takve doprinose ekosistemu (koji se drastično menja).
Jednog dana, kada ljudi u ovoj zemlji budu shvatili suštinu odnosa čovek-životinja, možda će se meso ukinuti (ako ne iz zdravstvenih, onda iz ETIČKIH razloga). Daleko smo od toga, nažalost.
Paramanand, sve što si citirao iz knjige - tačno je. Da li si znao da, na primer, francuski ribari koriste ŽIVE PSE za lov na ajkule? Provuku im velike udice kroz njušku i bace u more... Kakav užas!
Kliknite za proširenje...

Čovjek je, zaista, prešao granice. U obezvrjeđivanju sebe i drugih, prirode cijele. Poznato je da se na ovoj našoj jedinoj zemlji svakog sekunda uništi 3000m2 šuma, da svakog dana nestane 10-15 životinjskih i biljnih vrsta...
Bliska mi je misao filozofa Đura Šušnjića da je ono što je bilo zapisano u starozavjetnim knjigama o odnosu čovjeka prema prirodi, od strane zvaničnog hrišćanstva potpuno pogrešno protumačeno. "Rađajte se i množite, i napunite zemlju i vladajte njom, i budite gospodari od riba morskih i od ptica nebeskih i od svega zvjerinja što se miče po zemlji" (Prva knjiga Mojsijeva 1,28). Ako se pojmovi "vladajte i budite gospodari razumije u smislu u kome to čini bahati čovjek današnjice, čovjek moći i nasilja, onda se on izdigao iznad svih bića i osiono ih koristi za sopstvene potrebe i želje. Ako se ovo - vladajte - razumije u smisli: upravljajte, a - budite gospodari - u smislu: starajte se i brinite (domaćinski odnos!) o svim bićima, onda se ide prema humanoj zajednici bića. Bog je čovjeku dao razum i imenovao ga za pastira koji čuva i vodi brigu o svom stadu: ne vladar nego sluga, ne gospodar već pastir. "Čovjek će da preživi samo ako sebe ne bude smatrao središtem svijeta i njegovim vlasnikom i gospodarem, nego samo srodnikom i prijateljem drugih bića. Mistični oblik vjerovanja cijelu prirodu vidi osvećenu, a sva bića u njoj u jednom jedinom zagrljaju".
 
Koliko ja vidim covek moze da unisti samo svoju vrstu i da se vise nikada ne pojavi na zemlji, a ovu planetu zajedno sa zivotom na njoj nece nikada. Ova planeta moze da izumre samo ako totalno nestane vode, sto jedna ljudska civilizacija tesko da moze da postigne. Mozda ce covek biti odgovoran za nestajanje pijace vode, ali onda ce opet upropastiti sebe, a zivot na zemlji ce nastaviti dalje u kojem god obliku.
Dakle smrt prirodi dolazi samo od manjka vode i eksplozije sunca. Trece mislim da nema.
 
Borac za prava zivotinja:
Jeste, suština je nešto drugo. Za početak, da ljudima objasnimo da životinje osećaju. Kao prvo, da podelimo životinje na "divlje" i "domaće", jer se na mnogim forumima susrećem sa filozofijom tipa: držanje psa u stanu isto je što i držanje, napr. lava u kavezu. Pa onda, objasniti da smo mi, ljudi, isključivi krivci za nestajanje životinjskih vrsta. Podsetiti i darviniste i kreacioniste da je čovek u uskoj sprezi sa životinjama. Dalje, objasniti da mace i kuce nisu igračke; takođe, da divlje životinje treba da ostanu "divlje" i da kao takve doprinose ekosistemu (koji se drastično menja).
Jednog dana, kada ljudi u ovoj zemlji budu shvatili suštinu odnosa čovek-životinja, možda će se meso ukinuti (ako ne iz zdravstvenih, onda iz ETIČKIH razloga). Daleko smo od toga, nažalost.
Paramanand, sve što si citirao iz knjige - tačno je. Da li si znao da, na primer, francuski ribari koriste ŽIVE PSE za lov na ajkule? Provuku im velike udice kroz njušku i bace u more... Kakav užas!
Kliknite za proširenje...

Izvini ako smem da pitam - zasto bi to radili kad verujem da u njihovoj okolini postoje mesare u kojima mogu da kupe prilicno svez, da ne kazem krvav, komad mesa koji bi ajkulu privukao jedno pedeset puta brze nego bilo kakav pas?
 
DJM:
Ja sam citao u jednoj naucnoj knjizi, ne secam se sada tacno naziva, potrazicu je kasnije...
Experiment koji je radjen u Amerci 60-70ih godina...
Dakle biljku su prikacili na instrumente za merenje i primetili su da reaguje na promenu muzike, atmosfere, duvanskog dima i naravno kidanje lista...

Moje misljenje iz ovoga je da biljka ima moze se reci skoro identican osecaj kao i bilo koje drugo zivo bice... ali ekspresija tog osecaja je drugacija...
Kliknite za proširenje...
Sećam se eksperimenta, ja sam gledao pre 5-6 godina neku emisiju o tome.
Samo se ne sećam šta su merili, tj. koji su instrument koristili. Da li možda ti znaš?

Sa zaključkom se slažem, i biću možda grub ali smatram da onaj ko misli da biljke
nemaju osećaj, mora da je vrlo vezan u zaključivanju za čulo vida i da ne vidi dalje od...
...njega. :P :D
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Iskapa
Koja ste životinja
2
Odgovora
46
Pregleda
687
pikax
pikax
Gruban
Život u blizini opasnih divljih životinja
Odgovora
4
Pregleda
174
Gruban
Gruban
Шећернавуна
Да ли светски оверлорди желе од мозга да нам направе кашу?
Odgovora
1
Pregleda
157
Black_star
Black_star

Back
Top