Писани извори на интернету и литература

U vreme kralja Milutina (1282. do 1321.) na srpskom dvoru jelo se zlatnim viljuškama i kašikama, a u Evropi je viljuška prvi put uvedena u XVI veku, u vreme Henrika III i to je doživljeno kao izuzetan događaj.

In 1004 Maria Argyropoulina, Greek niece of Byzantine Emperor Basil II, showed up in Venice for her marriage to Giovanni, son of the Pietro Orseolo II, the Doge of Venice, with a case of golden forks—and then proceeded to use them at the wedding feast. They weren’t exactly a hit. She was roundly condemned by the local clergy for her decadence, with one going so far as to say, “God in his wisdom has provided man with natural forks—his fingers. Therefore it is an insult to him to substitute artificial metal forks for them when eating.”

When Argyropoulina died of the plague two years later, Saint Peter Damian, with ill-concealed satisfaction, suggested that it was God’s punishment for her lavish ways. “Nor did she deign to touch her food with her fingers, but would command her eunuchs to cut it up into small pieces, which she would impale on a certain golden instrument with two prongs and thus carry to her mouth. . . . this woman’s vanity was hateful to Almighty God; and so, unmistakably, did He take his revenge. For He raised over her the sword of His divine justice, so that her whole body did putrefy and all her limbs began to wither.”

 
Књиге о Сарајевском атентату

http://www.semanarioserbio.com/descargas/sarajevo_knjige.rar

“ИСТРАГА У САРАЈЕВСКОМ АТЕНТАТУ” (1938) – Лео Пфефер, истражни судија у процесу.

“КАКО САМ БРАНИО ПРИНЦИПА И ДРУГОВЕ У САРАЈЕВУ” – (1937) – др. Рудолф Цистлер, адвокат одбране у процесу

“САРАЈЕВСКИ АТЕНТАТ-СТЕНОГРАМ ГЛАВНЕ РАСПРАВЕ” (1954) – приредио проф. ВОЈИСЛАВ БОГИЋЕВИЋ, научни сарадник Архива БХ.

“ПРИНЦИП О СЕБИ” (1926) – др. Мартин Папенхајм, затворски психијатар у Терезину 1916.

“САРАЈЕВСКИ ЗАВЕРЕНИЦИ-ВИДОВДАН 1914″ (1953-54) – Доброслав Јевђевић, атентатор.

плус:
Матија Бан, Живот мајора Мише Анастасијевића по његовијем бељешкама, Гласник Србског ученог друштва 71 (1890), стр. 259-291.
https://archive.org/stream/glasniksrbskogu05drugoog#page/n263/mode/2up
 
Poslednja izmena:
Služim se svemrežom, osobito Wikipedijom kojoj i sam doprinosim.

KNJIGE

TRENUTAČNO ZADUŽENE

* Nada Kisić Kolanović - Muslimani i hrvatski nacionalizam (trenutačno čitam)
* Howard Zinn - Narodna povijest SAD-a

PRETHODNO PROČITANE

* Charles Darwin - Podrijetlo čovjeka (oba dijela)
* Ivo Banac - Nacionalno pitanje u Jugoslaviji
* Robin Harris - Povijest Dubrovnika
* Richard Dawkins - Iluzija o Bogu
* Kristofor Kolumbo - Putovanje u Novi svijet (dnevnici, pisma)
* Frank Debenham - Otkrića i istraživanja
* James Cook - Putovanja oko svijeta
* (SEKS - priručnik za ljubavnike)
* Davor Rostuhar - Džungla
* Nikola Tolja - Dubrovački Srbi katolici (istine i zablude)
* Nikica Barić - Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995.

* kupljene knjige: Vladimir Brodnjak - Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika
* pročitao na svemreži: Vojislav Šešelj - Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
 
А. Плотникова, Этнолингвистическая география Южной Славии, Москва 2004.

ap_koricam.jpg
ap_718mm.jpg
 
Slom Nijemaca kod Staljingrada: Svjedočanstva neprijatelja

S pravom kažu da je pobjeda Crvene armije u Staljingradskoj bitci promijenila tijek svjetske povijesti. „Ruski vjesnik“ objavljuje zapise pobijeđene strane, dnevničke dojmove i pisma rođacima koje su sovjetski vojnici pronašli među stvarima njemačkih vojnika ubijenih ili zarobljenih u ovoj bitci, jednoj od najvećih i najkrvavijih u povijesti.
http://ruskivjesnik.com/politics/2014/01/15/slom_nijemaca_kod_staljingrada_svjedocanstva_neprijatelja_24825.html
 
ako ste poreklom iz hrvatske evo prilike da pronadjete pretke u maticnim knjigama. podatke mozete preuzeti besplatno. dovoljno je se samo registrovati na ovaj link.

https://familysearch.org/search/ima...arch.org/records/collection/2040054/waypoints

Да ли ти можеш да уђеш у слике? Мени последњих пар дана стално приказује неку грешку, слично као да сам отишао на непостојећу страницу. До сада сам улази без проблема, не знам шта је сад у питању. :zroll:
 
Дејвид Фромкин, Последње лето Европе, Ко је започео Велики рат 1914?, Београд 2006.

http://www.scribd.com/doc/118522414...nje-Leto-Evrope-Ko-Je-Zapoceo-Veliki-Rat-1914

Вреди прочитати, Фромкин прати дипломатске игре током Јулске кризе, цитира низ докумената, белешки, изјава главних актера попут Молткеа Млађег, Хецендорфа, Вилхелма II, Тирпица итд...
 
Poslednja izmena:
RAM ZA NESVAKIDAŠNjU SLIKU: AKADEMIK MIOMIR DAŠIĆ, ROVCA KOD BERANA

Naučnik sa srcem gorštaka


~Najbolje se osjeća u zavičaju. Tu se osami i piše. Kada ne stvara sa svojim je mještanima. Sav život posvetio nauci

Jesen, mirišu jabuke, putem prođe lijepa djevojka i uljepša prostor koji je prekriven crveno-žutom pozlatom. Sve to stvara toplu sliku ovog kraja. Na sred sela, u jednoj udolini, među voćem, pored starog oraha nalazi se rodna kuća akademika Miomira Dašića. Našao sam ga u radnoj sobi, pored knjiga, pa opet knjige, zapisi, novi rukopisi i tako redom... Tu je šolja sa kafom, flaša rakije, domaće, šljivovice i dvije čaše. Kod akademika Dašića dolaze svakodnevno ljudi, navrate prolaznici, mještani. Cijelog ljeta kod njega je puna kuća. Tu su naučnici iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, iz Rusije, Pariza, književnici, slikari, novinari... razgovaraju sa njim, on ih sluša, počasti kafom, domaćom šljivovicom, sa njima popije poneku. Njegova je kuća s proljeća, ljeta i jeseni pravi kulturni centar.
Gledam, soba prepuna knjiga. Tu su portreti naučnika, istoričara, umjetničke slike. Tu na stolu nalazi se i nedavno izašla knjiga akademika Dašića: “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Knjiga sadrži blizu 700 stranica, a objavila ju je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Prostor ispunjen radnom atmosferom, toplinom koja ti pruža radost. Uz sve to, beskrajna tišina prekrila prostor. Grana jabuke puna roda natkrilila prozor kuće. Sunce se spušta na sto, prostire jesenju žuto-bakarnu boju, pa ti toplo u duši, što si ovdje, u kući akademika Dašića.
Obradovao se kad sam došao. Bio mi je direktor kada sam bio đak Gimnazije “Panto Mališić” u Beranama. Bila je to ugledna škola koja je afirmisala talentovane učenike, pomagala im da ostvare svoje želje. Sjećam se, svake godine direktor Dašić je slao profesore i znatan broj učenika na Međunarodni sajam knjiga u Beogradu. Neka vide đaci duhovni centar svijeta, govorio je direktor Dašić. Kupovao je knjige za školsku biblioteku. I zaista, bila je jedna od najbogatijih biblioteka naslovima i brojem u Crnoj Gori. Podsjećam ga na te dane, a on mahne rukom i kaže: “Šta je škola bez knjige. Ona ne postoji. Dobra biblioteka znači mnogo za učenika i profesora. Volim kad mladi čitaju, kad nešto rade, stvaraju. Želja mi je bila da ih pomognem u tome koliko sam mogao, raduje me ako sam uspio.”
Akademik Miomir Dašić je rođen u Rovcima koja su udaljena od Berana oko 20 kilometara. Sada se do ovog mjesta može doći asfaltnim putem. U njemu živi i stvara naš poznati naučnik koji je za svoj rad dobio značajna priznanja ne samo u bivšoj našoj domovini Jugoslaviji nego i u drugim zemljama od strane uglednih institucija za svoj rad i naučna djela. Pored svakodnevnog rada, Dašić ulaže truda i na razvoju svoga kraja. Zajedno sa svojim mještanima uradio je put kroz selo i priključke kroz zaseoke, uveli su vodu u svoje domove. Renovirali školu, uradili crkvu, zašta je, svakako, najviše zaslužan Miomir Dašić kome su Rovčani odali priznanje, a koje piše na ulazu u crkvu. Dašić je obezbijedio značajan dio sredstava za ovo sveto zdanje, poklonio je i zvono na kome piše: “Dr Miomir Dašić svome rodonačelniku vojvodi Daši i njegovim brojnim potomcima bratstva, roditeljima Svetislavu i Aleksandri, ljeta gospodnjeg 2005. godine”. Sve to podsjeća na svoje pretke i opominje da se ne zaboravi prošlost i duhovnost.
Sav život je posvetio nauci i dao značajna djela iz istorije Crne Gore, bivše Jugoslavije i šire. Dosad je objavio: “Vasojevići od pomena do 1878. godine” u dva toma, “Ogledi iz istorije Crne Gore”, “Nezaobilazno u istoriografiji Crne Gore”, a nedavno mu je izašla knjiga iz štampe “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Svoje radove, rasprave i studije iz istorije objavljuje u svim istorijskim i drugim časopisima širom bivše Jugoslavije i u inostranstvu. Tu je među knjigama, u zavičaju, usamljen, prekriven toplom tišinom zavičaja koji ga čuva kao u djetinjstvu majka. Dugo u noći gori svjetlo u njegovoj kući pod orahom. To naš akademik piše, stvara, kažu njegovi mještani. I zaista najbolje se osjeća u zavičaju. Tu napaja svoju dušu novim iskrama, rudari, istrajava, tragajući za pravim vrijednostima, za istinom koja je uvijek surova.

R.DELETIĆ
 
Poslednja izmena:
Колекција, 50 књига о четницима.

http://www.scribd.com/collections/4221532/Knjige-o-cetnicima



The War We Lost Yugoslavias Tragedy and the Failure of the West. Constantin Fotich

Spomenica Bratstva 1954-1974. Alija S Konjhodzic

Banditsko komunisticki logor. Branislav J Pantic

Sa staze zivota. Milivoje Vuksanovic

Pucisti na tudjoj teritoriji. Nikola N Tomic

Borac i buntovnik vojvoda Momcilo Djujic - Dinarska cetnicka divizija u drugom svetskom ratu. Bozidar Sokolovic

Major Dangic. Veljko Djuric

Vojvoda Djujic. Veljko Djuric

Na sluzbi kod Dangica. Stevo Voinovic

Sloboda ili smrt. Radoje i Zivan Knezevic

Jugoslavija uoci i za vreme drugog svetskog rata. Djoko Slijepcevic

Knjiga o Drazi sv1 1941-1943. Radoje Knezevic

Knjiga o Drazi sv2 1944-1946. Radoje Knezevic

Cetnicka akcija u Staroj Srbiji i Macedoniji. Jovan Hadzi Vasiljevic

Spomenica Jovana S Babunskog.

Treci srpski ustanak 1941 Djeneral Mihailovic i njegovo delo knj1. Sergije Zivanovic

Treci srpski ustanak 1941 Djeneral Mihailovic i njegovo delo knj2. Sergije Zivanovic

Treci srpski ustanak 1941 Djeneral Mihailovic i njegovo delo knj3. Sergije Zivanovic

Zalosna stvarnost 1941 U spomen 25-o godisnjice Treceg srpskog ustanka. Bozidar Sokolovic Vlado Trebjesanin

Titov pokret i rezim u Jugoslaviji 1941-1946. Branko Lazic

Gracacka cetnicka brigada. Bogdan Bolta

Trnovitim Stazama. Ilija Trifunovic Bircanin

Djeneral Draza Mihailovic 1946-1971. Djoko P Maric

Spomenica u slavu 25godisnjice treceg srpskog ustanka. Djoko P Maric

Enciklopediski i politicki komentar Genosida-Prva cetnicka enciklopedija knj1 sv1. Vukasin Perovic

Enciklopediski i politicki komentar Genosida-Prva cetnicka enciklopedija knj1 sv2. Vukasin Perovic

Enciklopediski i politicki komentar Genosida-Prva cetnicka enciklopedija knj1 sv3. Vukasin Perovic

Genoside-Filozofsko istoriski ep posvecen istrazi Srba u dvadesetom veku. Vukasin Perovic

Audiatur Et Altera Pars!
Slom jugoslovenstva kao duhovne misli, poraz djenerala Mihailovica i pobeda marsala Tita u svetlu 1000 dokumenata.
Vukasin Perovic

Rasute Kosti. Mihailo Minic

Kriticki osvrt na knjigu Secanja iz rata. Ilija M Pavlovic

Gradjanski rat u Srbiji 1941-1945. Borivoje Karapandzic

Krv cetnika. Ilija Z Trifunovic

Borba za slobodu Secanje na cetnicku borbu 1941-1950. Aleksa Tepavcevic

Ilija Desnica Junak sa Ostrelja. Bozidar Sokolovic

Revolucija u Lici 1941-1945. Mane Pesut

U odbrani istine Osvrt na borbe u Gacku 1941-1945. Aleksa Tepavcevic

Ratne godine 1941-1945. Nedjeljko B Plecas

Ratne pjesme Cetnicki vjenac sa Cetine. Petar Krivosic

Kapi krvi: cetnicke novele. Dobrosav Jevdjevic

Gde su Srbi Like. Nikola Plecas Nitonja

Plamen cetnistva. Stanislav Krakov

Komitski vojvoda Vojislav Tankosic. Milorad Belic

Istina o cetnicima. Dr Aleksandar Stamatovic

The Serbs Choose War. Ruth Mitchell

Pozar u Krajini. Nikola Plecas Nitonja

Ravna Gora Zablude i samounistenje. Dimitrije Najdanovic

Monah Kalist.

Uput za cetnicko ratovanje.

Pravila o cetnickoj vojni. Matija Ban
 
Живан Живановић - Политичка историја Србије у другој половини XIX века. (Томови 1-4)

1. Од Свето-Андрејске Скупштине до прогласа независности Србије : 1858-1878
2. Од прогласа независности Србије до абдикације краља Милана : 1878-1889.
3. Краљевско намесништво по абдикацији краља Милана и прва половина владавине краља Александра I : 1889-1897.
4. Друга половина владавине Краља Александра I до угашења династије Обреновића : 1897-1903
 

Back
Top