Писани извори на интернету и литература


Хвала, али не сносим никакву одговорност или заслугу, заиста. Мој другар Теодор Анагност јутрос ми је скренуо пажњу да се чувена збирка Стојана Новаковића појавила (НАЈЗАД) на нету, па сам брже-боље појурио да је поделим са вама осталима...
 
Српска четничка организација у Старој Србији 1903-1908.: теренска организација. Урош Шешум, Српске студије књ. 2, Београд 2011.

http://www.scribd.com/doc/228419898...ji-1903-1908-Terenska-organizacija-Uros-Sesum

Четници у Првом балканском рату 1912. године. Урош Шешум, Српске студије, књ.3, Београд 2012.

http://www.scribd.com/doc/228419902/Cetnici-u-Prvom-balkanskom-ratu-1912-godine-Uros-Sesum
 
Осврт на попис народности у Југославији: Статистичко-методолошка, демографска и политичка студија. Лазо М Костић, Минхен 1973.

http://www.scribd.com/doc/225581600/Osvrt-na-popis-narodnosti-u-Jugoslaviji-Lazo-M-Kostic

Верни Христу и Светоме Сави: Побожност Срба ускока у XVII веку. Владимир Димитријевић, Београд 2009.

http://www.scribd.com/doc/227973061...Srba-uskoka-u-XVII-veku-Vladimir-Dimitrijevic

Валвазор о српским ускоцима. Андра Гавриловић, Коло, књ. 3 св. 1, Београд 1902.

http://www.scribd.com/doc/227978011/Valvazor-o-srpskim-uskocima-Andra-Gavrilovic
 
Poslednja izmena:
М. Динић, Хроника сен-дениског калуђера као извор за бојеве на Косову и Ровинама, Прилози за књижевност, језик, историју и фолклор 17-1 (1937), стр. 51-66.

http://www.scribd.com/doc/228546299...ност-језик-историју-и-фолклор-17-1-1937-стр-5


Божидар Ферјанчић, Севастократори и кесари у Српском царству, Зборник Филозофског факултета X-1 (1970), стр. 255-269.

http://www.scribd.com/doc/230321307...ик-Филозофског-факултета-X-1-1970-стр-255-269

Реља Новаковић, О датуму и разлозима Немањиног силаска с престола, Зборник радова Византолошког института 11 (1968), стр. 129-139.

http://www.scribd.com/doc/230570857...зантолошког-института-11-1968-стр-129-139-стр
 
Da li neko ima tekst Svetostefanske povelje kralja Milutina? Takođe, dobrodošao bi bio i rad Bogumila Hrabaka o Heraku Vranešu, kao i o nahiji Ljuboviđi, te o katunu Smudirog.

Evo ti (osavremenjenog) teksta čitave Banjske (Svetostefanske) hrisovulje kralja Milutina:

Banjskarisovulj.png

Banjskarisovulj2.png

Banjskarisovulj3.png

Banjsarisovulj4.png


Što se tiče tih pomenutih radova Hrabaka, moraćeš nešto precizirati oko njih više, šta tačno tražiš...

Кад смо већ код Богумила има ли неко његову књигу "Дубровачки путеви сребра".Хвала.

Mora da si pogrešio nešto u naslovu; nema knjige od Hrabaka pod tim imenom..
 
Poslednja izmena:
Evo ti (osavremenjenog) teksta čitave Banjske (Svetostefanske) hrisovulje kralja Milutina:


Što se tiče tih pomenutih radova Hrabaka, moraćeš nešto precizirati oko njih više, šta tačno tražiš...

Hvala na kopiranom tekstu. Pročitao sam da se u njoj nalaze popisi teritorija koji su dani manastiru, kao i poimenični popisi vlaha koji su mu darovani. Ako postoji to, deo koji se odnosi na vlahe iz katuna Smudirog, to bi me obradovalo.
Zanima me tekst objavljen u Godišnjaku Društva istoričara BiH br 7, 1955 god, str 53-66 (Bogumil Hrabak:"Herak Vraneš"). O nahiji Ljuboviđa (Vraneš) nešto sam čitao u Šćepanovićevoj knjizi o Srednjem Polimlju ali bih voleo i ovo da pročitam, ako je moguće naći
 
Mora da si pogrešio nešto u naslovu; nema knjige od Hrabaka pod tim imenom..
Видиш мислио сам да се тако зове.:think:
Од њега постоји "Дубровчани у рударству и увозно-извозној трговини Косова 1455—1700", али мене занима ранији период, не знам да ли је то та књига.
 
Hvala na kopiranom tekstu. Pročitao sam da se u njoj nalaze popisi teritorija koji su dani manastiru, kao i poimenični popisi vlaha koji su mu darovani. Ako postoji to, deo koji se odnosi na vlahe iz katuna Smudirog, to bi me obradovalo.

Tekst sam ti okačio u cjelini.

Čini mi se da ti ipak misliš na Dečansku hrisovulju.
 
nije decanska nego banjska, smudirozi su pripadali banjskoj, inace se danas nalaze u severnoj albaniji, slucajno ih nasao na topografskoj karti
sine tebi treba ovo:
http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1450-6696/2010/1450-66961052167B.pdf
i ovo:
http://www.***********/office/c1muhwMyce/Istorijski_casopis_-_organ_Ist.html
za pocetak.
u radovima pogledaj korsicenu literaturu i izvore pa trazi dalje po netu.
 
nije decanska nego banjska, smudirozi su pripadali banjskoj, inace se danas nalaze u severnoj albaniji, slucajno ih nasao na topografskoj karti
sine tebi treba ovo:
http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1450-6696/2010/1450-66961052167B.pdf
i ovo:
http://www.***********/office/c1muhwMyce/Istorijski_casopis_-_organ_Ist.html
za pocetak.
u radovima pogledaj korsicenu literaturu i izvore pa trazi dalje po netu.

To Sokolska! To mi je upravo trebalo. Neverojatno je koliko sam ukucavao različite varijante upita u Gugl, od Svetostefanske povelje, katun Smudirog, vlasi, kralj Milutin itd, a da mi nije izbacilo ove odrednice. Gugl mora ozbiljno da poradi na svojim algoritmima.
U svakom slučaju hvala još jedanput.:ok:
 
Brojevi Istorijskog časopisa iz pokojnog megaupload-a:
knj. XXIV
http://www.***********/office/BiZgbsWwba/Istorijski_casopis_-_organ_Ist.html
knj. XXXV
http://www.***********/office/yQcocbchce/Istorijski_casopis_-_organ_Ist.html

Istovremeno imam srdačnu molbu. Pišem rad o sv. Savi. Ovo će biti prva monografija o njom na poljskom jeziku i prva njegova naučna (=s naučnim aparatom) biografija na slovenskom jeziku od 1900. godine. U Poljskoj nažalost nemam dostupa do nekolikih važnih radova. :(
Ako neko od Vas ima mogućnost da negde uploaduje ili mi pošalje neki iz sledećih članaka, molim, pomognete.
S. Stanojević, Sveti Sava i nezavisnost Srpske crkve. Glas SKA, 161 (1934), 195-251.
F. Granić, "St. Stanojević, Sveti Sava i nezavisnost Srpske crkve". Glasnik Skopskog naučnog društva, 14 (1935), 256-257.
F. Granić, Odredbe Hilandarskog tipika sv. Save o haritativnoj delatnosti manastira. Glas SKA, 179 (1938), 165-176.
V. Mošin, Ugovor sv. Save sa svetogorskim protatom o zemlji za vinograd. Glasnik Državnog muzeja u Sarajevu - Društvene nauke, 1 (1946), 81-122.
S. Vulović, Iz stare srpske književnosti: po nešto o biografijama srpskim XIII veka. Godišnjica Nikole Čupića, 7 (1885), 87-135.
Bio bih veoma zahvalan.
 

Back
Top