Peticija protiv Darvina u Srbiji, i akademici potpisnici

Postavio si sliku životinja i biljaka ali to su dva različita oblika života na planeti i ne znam šta si time mislio reći?

Kako izgleda ta priroda, čime se hrani i gdje živi, kako se kreće itd.?

Sta si ti mislio reci sa ovim "siptar"? Glupa provokacija Srbendo.

- - - - - - - - - -

Postavio si sliku životinja i biljaka ali to su dva različita oblika života na planeti i ne znam šta si time mislio reći?

Kako izgleda ta priroda, čime se hrani i gdje živi, kako se kreće itd.?

Rekao si da je covek izmislio prirodu, ako sam te dobro razumeo.

Kako moze da izmisli prirodu?!
 
Sta si ti mislio reci sa ovim "siptar"? Glupa provokacija Srbendo.

Pusti sad to, pokušavam ti objasniti da je priroda pojam koji je čovjek izmislio (imaginaran, nepostojeći u realnosti) kojim opisuje biljni, životinjski svijet i naš planet.

Ne postoji kao nešto suvereno i kao oblik bitisanja, oblik života, nešto živo.

Kontaš?
 
Rekao si da je covek izmislio prirodu, ako sam te dobro razumeo.

Kako moze da izmisli prirodu?!

Evo objasnio sam ti, to je samo termin kojim čovjek opisuje živi svijet i naš planet. Postoji i riječ nature ali označava nešto apstraktno neopipljivo.

Pusti sad to, pokušavam ti objasniti da je priroda pojam koji je čovjek izmislio (imaginaran, nepostojeći u realnosti) kojim opisuje biljni, životinjski svijet i naš planet.

Ne postoji kao nešto suvereno i kao oblik bitisanja, oblik života, nešto živo.

Kontaš?
 
Ako je covek nastao evolucijom,odakle mu onda vise nego sto mu je potrebno...?:think:

Ne znam o čemu pričaju gospoda profesori i akademici kada se evolucija odvija pred našim očima.
Nije to nešto što se završilo pre 100.000 godina pa sad možemo da raspravljamo da li jeste ili nije bilo tako.

Ljudska rasa evoluira iz generacije u generaciju i menja se u kontinuitetu, antropometrijski za početak.
To uopšte nisu male niti nebitne promene, one su evidentne na nivou od 50, 100 godina što je za evoluciju period ekvivalentan treptaju oka.

Životinje se menjaju, biljke se menjaju, sve se menja, uticaji su različiti, neki potiču od prirode neke generiše čovek.
Pred našim očima nestaju vrste a druge jačaju i šire se, primera ima koliko hoćete.
 
Он говори о природи као појму. Придода није научни појам већ друштвени конструкт (нешто чега ни већина научника није свесно).

Da, upravo tako. To je termin koji je čovjek izmislio da bi sebi dočarao ili opisao nešto što je samo njegova zamisao.
 
Ne znam o čemu pričaju gospoda profesori i akademici kada se evolucija odvija pred našim očima.
Nije to nešto što se završilo pre 100.000 godina pa sad možemo da raspravljamo da li jeste ili nije bilo tako.

Ljudska rasa evoluira iz generacije u generaciju i menja se u kontinuitetu, antropometrijski za početak.
To uopšte nisu male niti nebitne promene, one su evidentne na nivou od 50, 100 godina što je za evoluciju period ekvivalentan treptaju oka.

Životinje se menjaju, biljke se menjaju, sve se menja, uticaji su različiti, neki potiču od prirode neke generiše čovek.
Pred našim očima nestaju vrste a druge jačaju i šire se, primera ima koliko hoćete.

Када будем видео да мачка не рађа више мачиће онда ће твој аргумент бити исправан. Али једно је сигурно да човек сам ствара нове врсте, то није еволуција већ насиље над природом.
 
Ne znam o čemu pričaju gospoda profesori i akademici kada se evolucija odvija pred našim očima.
Nije to nešto što se završilo pre 100.000 godina pa sad možemo da raspravljamo da li jeste ili nije bilo tako.

Ljudska rasa evoluira iz generacije u generaciju i menja se u kontinuitetu, antropometrijski za početak.
To uopšte nisu male niti nebitne promene, one su evidentne na nivou od 50, 100 godina što je za evoluciju period ekvivalentan treptaju oka.

Životinje se menjaju, biljke se menjaju, sve se menja, uticaji su različiti, neki potiču od prirode neke generiše čovek.
Pred našim očima nestaju vrste a druge jačaju i šire se, primera ima koliko hoćete.

Nema, Kambrijumska eksplozija je jasan primjer pojave takvih bića (kakva srećemo i danas) potpuno razvijenih i formiranih oblika kakve nalazimo i danas.

- - - - - - - - - -

Када будем видео да мачка не рађа више мачиће онда ће твој аргумент бити исправан. Али једно је сигурно да човек сам ствара нове врсте, то није еволуција већ насиље над природом.

Nije potrebno da mačka rađa nešto drugo osim mačića jer prelazne forme su nešto između dvije različite vrste.

Recimo imaš oblike A i D. Potpuno se razlikuju i sasvim su drugačiji. Uzmimo da je D nastao evoluiranjem A onda nam treba C.

TO C NE SMIJE BITI NI A NI D DA BI BILO PRELAZNA FORMA VEĆ NEŠTO IZMEĐU A I D.
 
Nema, Kambrijumska eksplozija je jasan primjer pojave takvih bića (kakva srećemo i danas) potpuno razvijenih i formiranih oblika kakve nalazimo i danas.

- - - - - - - - - -



Nije potrebno da mačka rađa nešto drugo osim mačića jer prelazne forme su nešto između dvije različite vrste.

Recimo imaš oblike A i D. Potpuno se razlikuju i sasvim su drugačiji. Uzmimo da je D nastao evoluiranjem A onda nam treba C.

TO C NE SMIJE BITI NI A NI D DA BI BILO PRELAZNA FORMA VEĆ NEŠTO IZMEĐU A I D.

То се управо не дешава! Нема ни један једини доказ који би ово потврдио.
 

Најдосаднији пример је Археоптерикс, познат још од пре 100ак година.

Али има баш много других примерака.

Крини од википедије, Transitional fossils.

Ако те мрзиш да читаш праву литературу о тој материји.

Види ово.

https://ncse.com/book/export/html/1764
 
Најдосаднији пример је Археоптерикс, познат још од пре 100ак година.

Али има баш много других примерака.

Крини од википедије, Transitional fossils.

Ако те мрзиш да читаш праву литературу о тој материји.

Види ово.

https://ncse.com/book/export/html/1764

Explore Evolution compounds many errors in attempting to claim that fossils representing evolutionary transitions are rare. The first error is its reliance on concepts like 'missing links' and 'transitional forms'

И колико још грешака?

Тај Археоптерикс је само једна изумрла врста птице, а не прелазни облик.
 
Explore Evolution compounds many errors in attempting to claim that fossils representing evolutionary transitions are rare. The first error is its reliance on concepts like 'missing links' and 'transitional forms'

И колико још грешака?

Тај Археоптерикс је само једна изумрла врста птице, а не прелазни облик.

Ја бих рекао да је изумрла врста гмизавца.

У томе и јесте његова поента.
 
Најдосаднији пример је Археоптерикс, познат још од пре 100ак година.

Али има баш много других примерака.

Крини од википедије, Transitional fossils.

Ако те мрзиш да читаш праву литературу о тој материји.

Види ово.

https://ncse.com/book/export/html/1764

Arheopterix nije nikakva prelazna forma.

Iz rekonstrukcije (slika) se jasno vidi da je Archaeopteryx bio uveliko ptica, opremljena sa pticolikom lobanjom, pticijim nogama, krilima, perjem, i furkulom ili voljkom. Ni jedna druga zivotinja osim ptice ne poseduje pera i voljku. Krila su bila identicna sa perima danasnjih ptica. Tako, Pycraft tvrdi: "Ali kod Archaeopteryx-a treba primetiti da se pera ni na koji nacin ne razlikuju od najsavrsenije razvijenih vrsta perja koje mi poznajemo."2 Perje ima vrlo slozenu strukturu, optimalno izgradjenu da izvrsi zadatak koji mu je postavljen, ocuvanje toplote i aerodinamicne funkcije. Ideja da su pera nastala od iskrzane krljusti, cista je fantazija. Krljusti i pera su se razvila na sasvim drugacije nacine.

Dugo se tvrdilo da Archaeopteryx nije mogao da leti, ili u najmanju ruku, da je bio los letac. Kao sto su Feduccia i Tordoff istakli, medjutim, primarna pera Archaeopteryx-a bila su kao ona modernih ptica.3 Primarno perje neletecih ptica je simetricno, sa cevcicom koja je isla kroz sredinu pera. U slucaju svih modernih letecih ptica, primarno perje je asimetricno, sa perjem vise postavljenim prema prednjoj strani krila. Ta asimetrija ima aerodinamicke funkcije povezane sa letom. Feduccia i Tordoff takodje ukazuju da su osnovni obrazac i proporcije modernih krila bile prisutne kod Archaeopteryx-a.

Dalje, Olson i Feduccia dokumentuju cinjenicu da nije bilo niceg u anatomiji Archaeopteryx-a sto bi ga sprecavalo da bude mocan letac.4 Oni koji sugerisu da je Archaeopteryx bio nesposoban za let zasnovali su takve tvrdnje na navodnom opisu jedne prevrnute okostane grudne kosti kod Archaeopteryx-a. Olson i Feduccia, medjutim, obracaju paznju na cinjenicu da je Archaeopteryx imao jednu posebno robusnu furkulu. Robusna furkula bi obecavala podesnu tacku porekla za jedan dobro razvijen grudni misic koji bi mogao davati silu potrebnu pri letu.

Tvrdi se da je lobanja Archaeopteryx-a bila vise reptilolika nego pticolika. Skoro je, medjutim, Whetstone uklonio "londonski" primerak sa njegove krecnjacke ploce.5 Proucavanja su pokazala da je lobanja mnogo sira i pticolikija nego sto se ranije mislilo.6 Ovo je dovelo Benton-a do tvrdnje da: "Detalji mozdane komore i sa njom povezane kosti u zadnjem delu lobanje, izgleda sugerisu da Archaeopteryx nije predacka ptica ..."7 Benton moze samo sugerisati da Archaeopteryx moze biti izdanak iz ranijeg pticjeg stabla.

Postoje tri gledista na pretke Archaeropteryx-a kojih se danasnji evolucionisti cvrsto drze.7 Neki sugerisu da je Archaeropteryx povezan sa krokodilima, drugi veruju da je povezan sa tekodontnim reptilima, dok neki predlazu mogucnost da su nastali od teropodnih dinosaurusa. John Ostrom odavno je pobornik dinosauruskog porekla Archaeopteryx-a. Medjutim, Tarsitano i Hecht kritikuju Ostrom-ove hipoteze, tvrdeci izmedju ostalog da je on pogresno interpretirao homologije organa Archaeopteryx-a i dinosaurusa.9

Ostrom je takodje okarakterisao preponjacu (stidnu kost) Archaeopteryx-a kao vise nalik onom dinosaurusa nego ptice. On je rekonstruisao preponjacu tako da je dosao do zakljucka da je ona okrenuta pravo na dole, sto je pozicija koja je posredna onoj izmedju reptila i ptica. Walker, medjutim, tvrdi da Ostrom nije bio u pravu, i Walker rekonstruise preponjacu kao vise pticoliku, zadnje orijentisanu.10

Martin, Stewart i Whetstone takodje su doveli u pitanje Ostrom-ovu tvrdnju da su ptice proizisle iz dinosaurusa.11 Njihova analiza se zasniva na strukturi pticijeg tarsusa (clanka) i pticijih zuba. Oni kazu:

"Ostrom... tvrdi da je skelet Archaeopteryx-a identican sa onim malih teropodnih dinosaurusa. Mi smatramo da su mnogi od ovih "kolurozauria" nekorektno identifikovani. Ovo je sigurno tacno, sto se tice tarzalnog regiona, gde Archaeopteryx ima pretibialnu kost, fibulu, i kalkaneum pticijeg tipa. U vilici, Archaeopteryx ima nezupcaste zube, stisnute baze i produzene korene, kao one kod drugih mezozojskih ptica."

Prisustvo kandzi na krilima Archaeopteryx-a cesto se navodi kao dokaz reptilskog porekla. Madjutim, postoje bar tri ptice koje su zive i zdrave i imaju kandze na krilima, ali niko trenutno ne tvrdi da su one posrednici izmedju gmizavaca i ptica. Hoacin (Opisthocomus hoatzin), poseduje dve kandze u svom mladom periodu.12 Dalje, ona je los letac, sa iznenadjujuce malom kobilicom, sto je jos jedna crta pripisivana Archaeopteryx-u. Mladi turako (Touraco corythaix), africka ptica, ima kandze, a takodje je i los letac u mladosti.13 Noj ima tri kandze na svakom krilu, koje bi se mogli okarakterisati cak kao vise reptolike od onih Archaeopteryx-a.
 
Arheopterix nije nikakva prelazna forma.

Iz rekonstrukcije (slika) se jasno vidi da je Archaeopteryx bio uveliko ptica, opremljena sa pticolikom lobanjom, pticijim nogama, krilima, perjem, i furkulom ili voljkom. Ni jedna druga zivotinja osim ptice ne poseduje pera i voljku. Krila su bila identicna sa perima danasnjih ptica. Tako, Pycraft tvrdi: "Ali kod Archaeopteryx-a treba primetiti da se pera ni na koji nacin ne razlikuju od najsavrsenije razvijenih vrsta perja koje mi poznajemo."2 Perje ima vrlo slozenu strukturu, optimalno izgradjenu da izvrsi zadatak koji mu je postavljen, ocuvanje toplote i aerodinamicne funkcije. Ideja da su pera nastala od iskrzane krljusti, cista je fantazija. Krljusti i pera su se razvila na sasvim drugacije nacine.

Dugo se tvrdilo da Archaeopteryx nije mogao da leti, ili u najmanju ruku, da je bio los letac. Kao sto su Feduccia i Tordoff istakli, medjutim, primarna pera Archaeopteryx-a bila su kao ona modernih ptica.3 Primarno perje neletecih ptica je simetricno, sa cevcicom koja je isla kroz sredinu pera. U slucaju svih modernih letecih ptica, primarno perje je asimetricno, sa perjem vise postavljenim prema prednjoj strani krila. Ta asimetrija ima aerodinamicke funkcije povezane sa letom. Feduccia i Tordoff takodje ukazuju da su osnovni obrazac i proporcije modernih krila bile prisutne kod Archaeopteryx-a.

Dalje, Olson i Feduccia dokumentuju cinjenicu da nije bilo niceg u anatomiji Archaeopteryx-a sto bi ga sprecavalo da bude mocan letac.4 Oni koji sugerisu da je Archaeopteryx bio nesposoban za let zasnovali su takve tvrdnje na navodnom opisu jedne prevrnute okostane grudne kosti kod Archaeopteryx-a. Olson i Feduccia, medjutim, obracaju paznju na cinjenicu da je Archaeopteryx imao jednu posebno robusnu furkulu. Robusna furkula bi obecavala podesnu tacku porekla za jedan dobro razvijen grudni misic koji bi mogao davati silu potrebnu pri letu.

Tvrdi se da je lobanja Archaeopteryx-a bila vise reptilolika nego pticolika. Skoro je, medjutim, Whetstone uklonio "londonski" primerak sa njegove krecnjacke ploce.5 Proucavanja su pokazala da je lobanja mnogo sira i pticolikija nego sto se ranije mislilo.6 Ovo je dovelo Benton-a do tvrdnje da: "Detalji mozdane komore i sa njom povezane kosti u zadnjem delu lobanje, izgleda sugerisu da Archaeopteryx nije predacka ptica ..."7 Benton moze samo sugerisati da Archaeopteryx moze biti izdanak iz ranijeg pticjeg stabla.

Postoje tri gledista na pretke Archaeropteryx-a kojih se danasnji evolucionisti cvrsto drze.7 Neki sugerisu da je Archaeropteryx povezan sa krokodilima, drugi veruju da je povezan sa tekodontnim reptilima, dok neki predlazu mogucnost da su nastali od teropodnih dinosaurusa. John Ostrom odavno je pobornik dinosauruskog porekla Archaeopteryx-a. Medjutim, Tarsitano i Hecht kritikuju Ostrom-ove hipoteze, tvrdeci izmedju ostalog da je on pogresno interpretirao homologije organa Archaeopteryx-a i dinosaurusa.9

Ostrom je takodje okarakterisao preponjacu (stidnu kost) Archaeopteryx-a kao vise nalik onom dinosaurusa nego ptice. On je rekonstruisao preponjacu tako da je dosao do zakljucka da je ona okrenuta pravo na dole, sto je pozicija koja je posredna onoj izmedju reptila i ptica. Walker, medjutim, tvrdi da Ostrom nije bio u pravu, i Walker rekonstruise preponjacu kao vise pticoliku, zadnje orijentisanu.10

Martin, Stewart i Whetstone takodje su doveli u pitanje Ostrom-ovu tvrdnju da su ptice proizisle iz dinosaurusa.11 Njihova analiza se zasniva na strukturi pticijeg tarsusa (clanka) i pticijih zuba. Oni kazu:

"Ostrom... tvrdi da je skelet Archaeopteryx-a identican sa onim malih teropodnih dinosaurusa. Mi smatramo da su mnogi od ovih "kolurozauria" nekorektno identifikovani. Ovo je sigurno tacno, sto se tice tarzalnog regiona, gde Archaeopteryx ima pretibialnu kost, fibulu, i kalkaneum pticijeg tipa. U vilici, Archaeopteryx ima nezupcaste zube, stisnute baze i produzene korene, kao one kod drugih mezozojskih ptica."

Prisustvo kandzi na krilima Archaeopteryx-a cesto se navodi kao dokaz reptilskog porekla. Madjutim, postoje bar tri ptice koje su zive i zdrave i imaju kandze na krilima, ali niko trenutno ne tvrdi da su one posrednici izmedju gmizavaca i ptica. Hoacin (Opisthocomus hoatzin), poseduje dve kandze u svom mladom periodu.12 Dalje, ona je los letac, sa iznenadjujuce malom kobilicom, sto je jos jedna crta pripisivana Archaeopteryx-u. Mladi turako (Touraco corythaix), africka ptica, ima kandze, a takodje je i los letac u mladosti.13 Noj ima tri kandze na svakom krilu, koje bi se mogli okarakterisati cak kao vise reptolike od onih Archaeopteryx-a.

Али археоптерикс је само једна, најстарија откривена врста пернатог диносауруса.

Тврдње да је он птица чиста као суза или да је некаква измишљотина је као тврдње да је земља равна плоча или да вакцине изазивају аутизам.

Ако неко жели своју заблуду, не би га разуверило ни да му археотперикс лично слети на главу и кљуцне га и каже "Ја сам птицосаурус".

Узгред, погледај остале гомиле прелазних фосила.

Али, не сумњам да су и они подвала.

- - - - - - - - - -

Ево га један леп рад о једном пернатом гмизавцу.

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4504142/
 
Али археоптерикс је само једна, најстарија откривена врста пернатог диносауруса.

Тврдње да је он птица чиста као суза или да је некаква измишљотина је као тврдње да је земља равна плоча или да вакцине изазивају аутизам.

Ако неко жели своју заблуду, не би га разуверило ни да му археотперикс лично слети на главу и кљуцне га и каже "Ја сам птицосаурус".

Узгред, поглед остале гомиле прелазних фосила.

Али, не сумњам да су и они подвала.

Po svemu sudeći on je već formirana ptica, bar po ovim koje danas postoje. Znači nije prelazna forma.

Naveo sam ti primjere naučnih istraživanja koja jasno ukazuju da je on izumrla vrsta ptice.

Postoje isto tako i vrste fosila za koje se tvrdi da su fosili pračovjeka ali naučna istraživanja (ušne kosti) kasnije jasno utvrđuju da se radi o ostacima majmuna.


Dakle, zašto se sve to tako jeftino umotava, pa ostaci prelaznih formi bi trebali biti na svakom koraku da bi objasnile varijacije u razvoju.


Nema ih!
 
Ја бих рекао да је изумрла врста гмизавца.

У томе и јесте његова поента.

1024px-Archaeopteryx_EF.jpg


Извини, али мени ово више личи на птицу него на гмизавца.

- - - - - - - - - -

Archaeopteryx-model.jpg
 
Po svemu sudeći on je već formirana ptica, bar po ovim koje danas postoje. Znači nije prelazna forma.

Naveo sam ti primjere naučnih istraživanja koja jasno ukazuju da je on izumrla vrsta ptice.

Postoje isto tako i vrste fosila za koje se tvrdi da su fosili pračovjeka ali naučna istraživanja (ušne kosti) kasnije jasno utvrđuju da se radi o ostacima majmuna.


Dakle, zašto se sve to tako jeftino umotava, pa ostaci prelaznih formi bi trebali biti na svakom koraku da bi objasnile varijacije u razvoju.


Nema ih!

Али има их. Довољно је само мало да прогуглаш ако те мрзи да читаш праве књиге о тој иначе доста сувој тематици.

Значи има буквално на хиљаде научних радова о пернатим птицама и ногатим змијама и китова са канџама и свакаквих преслатких створова.

И има можда пар десетина доста неуспешних покушаја неких најчешће квазинаучника да то "раскринкају" јер им вређа осећања или јер желе паре оних којима наука вређа осећања.

Исто као за аутизам и вакцине, облик планете земље или шта год.
 

Back
Top