To smo prošli. Govore o tekovinama usvajanja baltoslovenskog na njegovoj periferiji.
https://en.wikipedia.org/wiki/Yiddish#Origins
https://en.wikipedia.org/wiki/Sorbs
https://en.wikipedia.org/wiki/Medical_genetics_of_Jews#Ashkenazi_diseases
Štokavski padeški sistem je očuvan i razvijan u pravcu karakteristične srpsko-nomadske melodije jezika. Četverokacenatske plus zanaglasna dužina. Štokavski čuva praslovenske osobine jezika kao što je npr. jotovanje dok su ga periferni slovenski jezici mahom gubili i to, preko ćirilometodske standardizacije, gde je crkvena elita vekovnim radom uspela da iskvari govorni jezik. Iskvari, zato što "graždanski", "roždenstvo", "dažd", "zaveštanje" (a možda i početna grupa čr) nisu u duhu slovenskog jezika, već su u duhu knjiške reforme. I ne samo da štokavski čuva nego i dalje razvija (najnovije, jatovsko jotovanje), što je dokaz duboke ukorenjenosti slovenskog jezika i njegove gramatičke logike u (novo)štokavskih govorilaca. Kod štokavaca, dakle, nije bilo velikih akutnih etničkih upliva (možda sve do sudara sa kajkavcima koje je izazvalo brkanje č i ć kod mešanaca u kontaktnom području).
Ne govorim o deklinacijama nego o očuvanju broja padeža i njihovom fonološkom razvoju. Unutrašnja jezička logika se čuva jer je očuvano jezičko iliti etničko jezgro naroda na Slovenskom Jugu.
Nastavci su prilagođivanji sa progresom autohtonog jezika koji je imao dovolno veliku masu govorilaca za takav razvoj. Što se ide južnije, ka slovenskoj periferiji ili ka Protobugarima - sve je više stranaca i opada unutrašnja jezička logika. A to znači da se padeži gube (ne izjednačavati padeže : padežne nastavke : deklinacije), dakle, ne nastavci, nego padeži, jezik postaje pidžin-srpski.
Tvrdnja je sledeća: očuvanost padeškog sistema ukazuje na odsustvo velikih etničkih potresa, a njegov razvoj sa očuvanom gramatičkom logikom na veliki broj izvornih govorilaca. Očuvanost padeškog sistema i starovekovna autohtonost lokalnog stanovništva Slovenskog Juga na osnovu zaključaka genetske genealogije ukazuju na slovensku autohtonost. To sam ja rekao.
Ako idemo dalje:
U Sloveniji postoji grad koji se naziva Lendava
https://sl.wikipedia.org/wiki/Lendava
Za etimološko objašnjenje tog grada piše da je dobilo ime po reki Ledavi, koja se nalazi u blizini. Piše kako je reka dobila ime po nekom staronemačkom osobnom imenu, a da takođe postoji mogučnost da je reka dobila ime po slovenskoj reči ledo, u značenju 'ledina, neobradiva zemlja, ali da je to maloverovatno. Jašta
Snoj, Marko (2009). Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Založba Modrijan.
Upučujem vas na ime reke Ledave u Austriji koja se naziva Lendva. Znači metatezirani oblik slovenske reči LEDAVA jeste (na nemačkom) LENDVA.
https://www.google.si/maps/@46.8329417,16.0174055,15z/data=!5m1!1e4
The Lendians (Polish: Lędzianie) were a West Slavic tribe who lived in the area of East Lesser Poland and Cherven Towns between the 7th and 11th centuries.
The name "Lędzianie" (*lęd-jan-inъ) was derived from Proto-Slavic and Old-Polish word "lęda" meaning "field".[1][2] In modern Polish language the word "ląd" still exists, which means "land". The name of tribe Lędzianie comes from slash-and-burn agricultural technique which involved cutting and burning of forests or woodlands to create fields. Accordingly, in this meaning a Lendian was a farmer "wood burner".
https://en.wikipedia.org/wiki/Lendians
The Lendians (Polish: Lędzianie) were a West Slavic tribe who lived in the area of East Lesser Poland and Cherven Towns between the 7th and 11th centuries.
The name "Lędzianie" (*lęd-jan-inъ) was derived from Proto-Slavic and Old-Polish word "lęda" meaning "field".[1][2] In modern Polish language the word "ląd" still exists, which means "land". The name of tribe Lędzianie comes from slash-and-burn agricultural technique which involved cutting and burning of forests or woodlands to create fields. Accordingly, in this meaning a Lendian was a farmer "wood burner".
https://en.wikipedia.org/wiki/Lendians
1835 (but not in widespread use until 1852), "linen underwear, especially as made for women," from French lingerie "linen goods, things made of linen," originally "laundry room, linen warehouse, linen shop, linen market" (15c.), also the name of a street in Paris, from linger "a dealer in linen goods," from Old French linge "linen" (12c.), from Latin lineus (adj.) "of linen," from linum "flax, linen" (see linen). Originally introduced in English as a euphemism for then-scandalous under-linen. Extension to articles of cotton or artificial material is unetymological.Old English wull "wool, fine soft hair which forms the coat of some animals," from Proto-Germanic *wulno (source also of Old Norse ull, Old Frisian wolle, Middle Dutch wolle, Dutch wol, Old High German wolla, German wolle, Gothic wulla), from PIE *wele- (1) "wool" (source also of Sanskrit urna; Avestan varena; Greek lenos "wool;" Latin lana "wool," vellus "fleece;" Old Church Slavonic vluna, Russian vulna, Lithuanian vilna "wool;" Middle Irish olann, Welsh gwlan "wool").
Odavde vidimo geografsku distribiciju, tj. područje od Soluna do Rujna (od Bugarske do "Lugarske") na kojem se, prema inačici zvnične indogermanistike gotovo jednovremeno, kao udar meteora o Zemlju, na prelazu 8. u 9. vek odigrala tzv. "metateza likvida u slovenskim jezicima". Ma koliko razboritom umu ovo samo po sebi bilo teško prihvatljivo, verovali ili ne, ovo jeste prihvaćeno kao zvaničan naučni stav.Evo i jedne tablice da IgarJ-otu ulepšam veče:
