Hrvatski ustanci u borbi za oslobodjenje Hrvatske

Rechke:
Kako može biti nezavisan neko ko ne može sam da odlučuje o svojoj sudbini?
Kliknite za proširenje...

Pričaš bedastoće.
Do 1844. u organe vlasti nije se moglo ući ako nisi bio plemić. Do te godine, staleži su krpali svoje interese i tu završava priča.
Kmet je kmet, i kmet je isti i u Mađarskoj, i u Hrvatskoj i u Austriji.

Plemstvo je osiguravalo svoju guzicu i tu završava priča, očito je da su bili do 1848. donekle zadovoljni svojim položajem, iako su se iz DANAŠNJE perspektive itekako prostituirali.

To u to doba nije bilo bitno, i gledali su svoje, a ne nacionalne interese.

Rechke:
To se ne može nazvati hrvatskim ustankom, s obzirom da se nisu borili za svoju nego za tuđu korist
Kliknite za proširenje...

sjedi, jedan.


dzerod:
pa da, od 1102. kad daju krunu Kolomanu vise nisu nezavisni, i ja ne znam ni za kakve njihove borbe za oslobodjenje
znam za onu njihovu seljacku bunu, al to je bio socijalni pokret da se ugnjetavani seljaci oslobode feudalnog ugnjetavaca franje Tahija
i ta jedna bitka iz 1848. sa banom Jelacicem nije bas nesto impresivna - ili je to tada bio neki vec fajt?
Kliknite za proširenje...

Definiraj nezavisnost? Iz današnje perspektive- ne. Iz ondašnje, da.

Rechke:
A pitanje je da li su uopste i težili nezavisnosi! Nakon Mohačke bitke 1526. umesto da iskoriste rasulo Ugarske i izbore samostalnost, oni pozivaju Habzburge i priznaju ih za svoje vladare...
Kliknite za proširenje...

I opet ti. Plemstvo je plemstvo, shvati to. Plemstvo gleda najbezbolniji način da zadrži svoje privilegije i statuse. Ustanak? teško, preslabo, a i onako im ništa nije falilo u to doba. Ne postoji nacija, ne postoje građanske slobode, ne postoje zakonska izjednačenost. Plemiću se fućkalo koje mu je narodnosti kmet sve dok uredno isplačuje zemaljsku gospodu.
 
dzerod:
pa dobro, srbi nisu imali vise nikakvih plemica pod turcima pa su opet srbi dizali ustanke
karadjordje je razbucavao turke, a nije bio nikakav plemic nego malo vojnik, malo hajduk i malo seljak
sto kod vas neko mimo plemica nije nista uradio na dizanju ustanka?
Kliknite za proširenje...

Plemstvo nije dizalo nikakve ustanke jer nije imalo baš nikakvog interesa za takvo što, na krunidbenim saborima bi dobivali garancije za već stečena prava, žicali nove- i pravac kući.
Kmetovi su dizali ustanke zbog promjene socijalnog položaja, a ne iz nacionalnih razloga.

Ne može se današnje poimanje države/nacije/sloboda preslikati na ono vrijeme.
 
dzerod:
sad sam procito na wikipediji na hrvatskom o tome, pa tu pise da nisu ni stigli da se pobune nego da su osujeceni u spremanju pobune, tako da se to ne racuna
sve mi se cini da necemo da nadjemo ni jedan ozbiljni oruzani ustanak hrvata protiv okupatora
mada tuzna prica o njima dvojici i uopste njihovim familijama
Kliknite za proširenje...

inače, ne volim držati predavanja po forumima, ali pošto si ljepo pitao, a vidim da te to iskreno zanima, pa ukratko ovako:

hrvatska je nakon pogibije posljednjih vladara vlastite narodne krvi (kralja Dmitra Zvonimira, Stjepana II, odnosno Petra Svačića) je u personalnoj uniji sa Ugarskom
tada, kao i kasnije u većini Evropskih država, takva praksa nije neuobičajena, npr: nakon bitke kod Hastingsa, svi vladari Engleske više nisu obitelji porijeklom sa otoka

što se tiče ovih koji su ovdje spomenuli da Hrvati nisu imali ustnak protiv strane vlasti, mogu reći samo ovo: Hrvati nakon personalne unije u nekoliko navrata svojom voljom i prinuđeni okolnostima BIRAJU svoje vladare -. tu treba u prvom redu spomenuti Cetinski sabor i izbor obitelji Habsburg (nakon smrti kralja Ludovika II i propasti kuće Jagelo) kao i tzv. pragmatičku snakciju kada je Sabor priznao pravo Mariji Tereziji na nošenje hrv krune
kroz cijelo vrijeme postoji kontinuitet državnosti, koji se rezultira i postojanjem titule bana, župana kao i zasjedanja Sabora kroz cijelo to razdoblje

što se tiče borbi protiv osvajača, pa upravo su tu primjer borbe hrvatskog naroda i nejgovih velikaških obitelji protiv osmanlija, gdje mi nismo imali 9 godina slobode, nego smo 200 godina krvavo ratovali da bi na kraju hrvatska postala reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva i gdje je nakon posljednjeg tzv. Velikog rata mirom u Srijemskim Karlovcima 1699.g. Hrvatska dobila današnju granicu (neprirodnog oblika, ali o tome drugom prilikom) gdje su vraćeni samo neki dijelovi hrvatskog povijesnog prostora

u tom kontekstu je dobra tvoja primjedba o tužnoj sudbini obitelji Zrinski (Šubići) i Frankopan, ali tu su i obitelji Berislavić, Nelipčić, Drašković i ostali hrv. velikaši koji su ostavili svoje kosti u borbi protiv osmanlija

tako da mi nismo imali neki ustanak, već rat od skoro 300 godina, i taj smo rat na kraju i dobili
naravno, osmanska prijetnja je bila usmjerena na cijelu Srednju Evropu, tako da ne bi netko krivo razumio, naravno da su u toj borbi svi narodi tog područja dali svoj doprinos kako je tko mogao: Mađari, Austrijanci (u širem smislu, naravno), Nijemci, pa naravno i Srbi...

očekujem salve napada, iako sumnjam da ću na provokacije odgovarati, ali nadam se da sam bio od pomoći
 
frenčmen:
Pričaš bedastoće.
Do 1844. u organe vlasti nije se moglo ući ako nisi bio plemić. Do te godine, staleži su krpali svoje interese i tu završava priča.
Kmet je kmet, i kmet je isti i u Mađarskoj, i u Hrvatskoj i u Austriji.

Plemstvo je osiguravalo svoju guzicu i tu završava priča, očito je da su bili do 1848. donekle zadovoljni svojim položajem, iako su se iz DANAŠNJE perspektive itekako prostituirali.

To u to doba nije bilo bitno, i gledali su svoje, a ne nacionalne interese.



sjedi, jedan.




Definiraj nezavisnost? Iz današnje perspektive- ne. Iz ondašnje, da.



I opet ti. Plemstvo je plemstvo, shvati to. Plemstvo gleda najbezbolniji način da zadrži svoje privilegije i statuse. Ustanak? teško, preslabo, a i onako im ništa nije falilo u to doba. Ne postoji nacija, ne postoje građanske slobode, ne postoje zakonska izjednačenost. Plemiću se fućkalo koje mu je narodnosti kmet sve dok uredno isplačuje zemaljsku gospodu.
Kliknite za proširenje...


Da li nacija postoji to je diskutabilno... po mom mišljenju na Balkanu su nacije postojale, ali nećemo sad o tome, nije to tema. Baš zbog toga što plemstvo gleda svoje interese najlogičnije bi bilo da se osamostali, i izabere vladara od svog roda, a ne da priznaje tuđu vlast
 
Rechke:
Da li nacija postoji to je diskutabilno... po mom mišljenju na Balkanu su nacije postojale, ali nećemo sad o tome, nije to tema. Baš zbog toga što plemstvo gleda svoje interese najlogičnije bi bilo da se osamostali, i izabere vladara od svog roda, a ne da priznaje tuđu vlast
Kliknite za proširenje...

Momčilo, teško je razgovarati s nekime tko je neupućen, a glavna mu je zamisao provokacija.

Odgovori su ti dani.
 
matijakupa:
inače, ne volim držati predavanja po forumima, ali pošto si ljepo pitao, a vidim da te to iskreno zanima, pa ukratko ovako:

hrvatska je nakon pogibije posljednjih vladara vlastite narodne krvi (kralja Dmitra Zvonimira, Stjepana II, odnosno Petra Svačića) je u personalnoj uniji sa Ugarskom
tada, kao i kasnije u većini Evropskih država, takva praksa nije neuobičajena, npr: nakon bitke kod Hastingsa, svi vladari Engleske više nisu obitelji porijeklom sa otoka

što se tiče ovih koji su ovdje spomenuli da Hrvati nisu imali ustnak protiv strane vlasti, mogu reći samo ovo: Hrvati nakon personalne unije u nekoliko navrata svojom voljom i prinuđeni okolnostima BIRAJU svoje vladare -. tu treba u prvom redu spomenuti Cetinski sabor i izbor obitelji Habsburg (nakon smrti kralja Ludovika II i propasti kuće Jagelo) kao i tzv. pragmatičku snakciju kada je Sabor priznao pravo Mariji Tereziji na nošenje hrv krune
kroz cijelo vrijeme postoji kontinuitet državnosti, koji se rezultira i postojanjem titule bana, župana kao i zasjedanja Sabora kroz cijelo to razdoblje

što se tiče borbi protiv osvajača, pa upravo su tu primjer borbe hrvatskog naroda i nejgovih velikaških obitelji protiv osmanlija, gdje mi nismo imali 9 godina slobode, nego smo 200 godina krvavo ratovali da bi na kraju hrvatska postala reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva i gdje je nakon posljednjeg tzv. Velikog rata mirom u Srijemskim Karlovcima 1699.g. Hrvatska dobila današnju granicu (neprirodnog oblika, ali o tome drugom prilikom) gdje su vraćeni samo neki dijelovi hrvatskog povijesnog prostora

u tom kontekstu je dobra tvoja primjedba o tužnoj sudbini obitelji Zrinski (Šubići) i Frankopan, ali tu su i obitelji Berislavić, Nelipčić, Drašković i ostali hrv. velikaši koji su ostavili svoje kosti u borbi protiv osmanlija

tako da mi nismo imali neki ustanak, već rat od skoro 300 godina, i taj smo rat na kraju i dobili
naravno, osmanska prijetnja je bila usmjerena na cijelu Srednju Evropu, tako da ne bi netko krivo razumio, naravno da su u toj borbi svi narodi tog područja dali svoj doprinos kako je tko mogao: Mađari, Austrijanci (u širem smislu, naravno), Nijemci, pa naravno i Srbi...

očekujem salve napada, iako sumnjam da ću na provokacije odgovarati, ali nadam se da sam bio od pomoći
Kliknite za proširenje...

zanimljivo
sto bi te ko napadao
al nije u postpunosti odogovor na moje pitanje - prvo mislim da preuvelicavas uloga hrvata u borbi protiv turaka, a drugo pitanje je bilo zasto niste stvorili nezavisnu drzavu hrvatsku?
valjda vlastela i u svojoj drzavi moze da ubira pare i da svojoj drzavi i narodu zeli slobodu. zasto to nije postignuto? ipak bez obzira na sabor i na spominjanje imena hrvatska, ona nije bila nezavisna drzava vec deo druge drzave, dok je srbija postala nezavisna drzava - zasto to nije postala i hrvatska?
 
dzerod:
zanimljivo
sto bi te ko napadao
al nije u postpunosti odogovor na moje pitanje - prvo mislim da preuvelicavas uloga hrvata u borbi protiv turaka, a drugo pitanje je bilo zasto niste stvorili nezavisnu drzavu hrvatsku?
valjda vlastela i u svojoj drzavi moze da ubira pare i da svojoj drzavi i narodu zeli slobodu. zasto to nije postignuto? ipak bez obzira na sabor i na spominjanje imena hrvatska, ona nije bila nezavisna drzava vec deo druge drzave, dok je srbija postala nezavisna drzava - zasto to nije postala i hrvatska?
Kliknite za proširenje...


tko bi me napadao - pa vidjet ćeš do sutra

u vezi toga zašto nije stvorena vlastita država - pa ova habsburška je stvarno i iskreno shvaćana kao svoja, bilo od kojeg sloja i staleža.
bar je tako bilo većinom do 1868, nakon austro-ugarske nagodbe i hrvatsko-ugarske nagodbe koja je za njom sljedila došlo je do promjene stava, ali se ta negativnost više reflektirala prema madžarima i ugarskom cijelu monarhije nego prema samom Franji Josipu, koji je imao gotovo idealiziran položaj u narodnoj svijesti...
 
matijakupa:
tko bi me napadao - pa vidjet ćeš do sutra

u vezi toga zašto nije stvorena vlastita država - pa ova habsburška je stvarno i iskreno shvaćana kao svoja, bilo od kojeg sloja i staleža.
bar je tako bilo većinom do 1868, nakon austro-ugarske nagodbe i hrvatsko-ugarske nagodbe koja je za njom sljedila došlo je do promjene stava, ali se ta negativnost više reflektirala prema madžarima i ugarskom cijelu monarhije nego prema samom Franji Josipu, koji je imao gotovo idealiziran položaj u narodnoj svijesti...
Kliknite za proširenje...
u cemu je onda razlika izmedju hrvatske u austrougarskoj i hrvatske u jugoslaviji? zasto j eprva varijanta bila pozeljna (ako sam dobro shvatio), a druga nije
 
dzerod:
u cemu je onda razlika izmedju hrvatske u austrougarskoj i hrvatske u jugoslaviji? zasto j eprva varijanta bila pozeljna (ako sam dobro shvatio), a druga nije
Kliknite za proširenje...

Držati predavanje o nečem dugom naporno je, doista. No, samo "ofrlje" o pitanju A-U i Jugoslavije:

1) točno je da je Nagodba ispala u praksi loše za hrvatske interese u nizu stvari. Nesporno.

2) no, i u toj nagodbi, Hrvatska (ne cijela- bez Dalmacije) bila je u položaju državnoga subjekta. To je vidljivo i iz teksta nagodbe na hrvatskom jeziku. Radi se o državnopravnom subjektu, koji ima svoje:

+financije i blagajnu (ograničene, no manje ogranićčene nego u Jugoslaviji)
+vojsku (u Jugoslaviji ju nije ni imao)
+unutarnje poslove
+školstvo i kulturu
+....

Osim vanjskih poslova i kovanja vlastitoga novca (što nije imala ni Ugarska), Hrvatska (okrnjena) u toj A-U nakon Nagodbe ima nemjerljivo više prava i sloboda nego u Jugoslaviji. Imala je u formalnopravnom pogledu više prava nego npr. Češka (o Slovačkoj da i ne govorimo), no Češku je austrijski kapital podigao zbog rudnika i niza drugih stvari.

Toliko- za ostalo knjigu u ruke (ako se to komu da).
 
Zbog svih tih okolnosti, veliki njemačko-židovski pisac Hermann Broch, u knjizi "Duh i duh vremena"- http://www.moderna-vremena.hr/novisajt/shop/prikazknjige.asp?Pid=33472 - kaže da je KuK monarhija bila osuđena na propadanje, jer su ju svega dva naroda podupirala- alpski Nijemci i Hrvati. Svi ostali su ili kalkulirali ili bili protiv- talijani, Mađari, ostali Slaveni, Rumunji,...
 
Jacob:
Najblize sto su dosli ustanku je bilo u Revolucijama 1848. protiv Madjara u korist Habsburga
Kliknite za proširenje...

Ma nemoj? A seljačka buna?

Rechke:
To se ne može nazvati hrvatskim ustankom, s obzirom da se nisu borili za svoju nego za tuđu korist
Kliknite za proširenje...

Znači i Srpska Vojvodina bila za tuđu korist? :lol: Ne miješaj, borili su se za hrvatsko-srpsku stvar, samo nisu, bar formalno, htjeli nezavisnu državu. I?

Jacob:
Pa formalno su bili nezavisni,kao sto je i danas Skotska formalno posebna drzava sa istim monarhom kao Engleska.
Kliknite za proširenje...

Pa to ti nije tačno. Škotska je sastavni dio druge države - to je kao da kažeš da su Hrvatska i Srbija bile formalno posebne države, samo sa istim Predsjednikom. :D
 
1. Tu je Hrvatska buna od 1510. do 1514. godine, "buna/ustanak pučana na Hvaru". Matija Ivanić i njegovi ljudi su uspjeli dignuti Hvar i gotovo čitavi otok Seljaci su zagospodarili ostvom i "Vojvodu Janka" postavili za vođu. Dignuta protiv Mletačke republike.

2. Zajednička hrvatsko-slovenačka (seljačka) buna iz 1573. godine, pod vođstvom kmeta Matije Gupca. Dignuta protiv Habsburga, ova buna je bila prilično značajna.

3. Hrvatsko(-ugarska) urota, plemića, od 1664. do 1671. godine, pod Petrom Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom. Vrlo neslavno završena, s posljedicama izgrađivanja značajnog mita o Frankopanima i Zrinskima. Takođe dignuta protiv Habzburgovaca.

4. Rakovička buna iz 1871. godine pod vođstvom pravaša Eugena Kvaternika. Ovaj hrvatsko-srpski ustanak je bio podignut kao direktni rezultat započinjanja procesa razvojačenja Vojne krajine. Bila je podignuta protiv dvojne Austro-Ugarske monarhije.

Eto, ove 4 su bile najslavnije hrvatske bune u povijesti.
 
Poslednja izmena:
Slaven777:
1. Tu je Hrvatska buna od 1510. do 1514. godine, "buna/ustanak pučana na Hvaru". Matija Ivanić i njegovi ljudi su uspjeli dignuti Hvar i gotovo čitavi otok Seljaci su zagospodarili ostvom i "Vojvodu Janka" postavili za vođu. Dignuta protiv Mletačke republike.

2. Zajednička hrvatsko-slovenačka (seljačka) buna iz 1573. godine, pod vođstvom kmeta Matije Gupca. Dignuta protiv Habsburga, ova buna je bila prilično značajna.

3. Hrvatsko(-ugarska) urota, plemića, od 1664. do 1671. godine, pod Petrom Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom. Vrlo neslavno završena, s posljedicama izgrađivanja značajnog mita o Frankopanima i Zrinskima. Takođe dignuta protiv Habzburgovaca.

4. Rakovička buna iz 1871. godine pod vođstvom prava[a Eugena Kvaternika. Ovaj hrvatsko-srpski ustanak je bio podignut kao direktni rezultat započinjanja procesa razvojačenja Vojne krajine.

Eto, ove 4 su bile najslavnije hrvatske bune u povijesti.
Kliknite za proširenje...

Konačno jedan konkretan post!
 
Urvan Hroboatos:
Držati predavanje o nečem dugom naporno je, doista. No, samo "ofrlje" o pitanju A-U i Jugoslavije:

1) točno je da je Nagodba ispala u praksi loše za hrvatske interese u nizu stvari. Nesporno.

2) no, i u toj nagodbi, Hrvatska (ne cijela- bez Dalmacije) bila je u položaju državnoga subjekta. To je vidljivo i iz teksta nagodbe na hrvatskom jeziku. Radi se o državnopravnom subjektu, koji ima svoje:

+financije i blagajnu (ograničene, no manje ogranićčene nego u Jugoslaviji)
+vojsku (u Jugoslaviji ju nije ni imao)
+unutarnje poslove
+školstvo i kulturu
+....

Osim vanjskih poslova i kovanja vlastitoga novca (što nije imala ni Ugarska), Hrvatska (okrnjena) u toj A-U nakon Nagodbe ima nemjerljivo više prava i sloboda nego u Jugoslaviji. Imala je u formalnopravnom pogledu više prava nego npr. Češka (o Slovačkoj da i ne govorimo), no Češku je austrijski kapital podigao zbog rudnika i niza drugih stvari.

Toliko- za ostalo knjigu u ruke (ako se to komu da).
Kliknite za proširenje...

Samo da dodam, Cvetković-Maček sporazum je stvorio Hrvatsku banovinu u značajno više od onog što je bila prema ugarsko-hrvatskoj nagodbi, značajno više nego što je vjerojatno ikada i imala (ovdje ne mislim porediti feudalne srednjovjekovne monarhije kao nezavisne i dovoditi ih u ravan sa nacionalnim narodskim država rastu iz 20. stoljeća...)
 
Rechke:
Ajd' daj nešto više o toj Rakovičkoj buni, ako može...?
Kliknite za proširenje...

Evo iz proglasa ustanika:

1. Sve žive sile naroda upravljene su na oslobođenje naroda ispod švapsko-mađarskog gospodstva.
2. Jednakost pred zakonom.
3. Pravedno sudstvo.
4. Općina odgovara za sigurnost osoba i imetka; ona si sama obavlja poslove svoje administracije i sudovanja.
5. Svatko mora primiti povjerenu mu službu.
6. Sudovanja nema za vrijeme narodnoga ustanka, a izdat će se naknadno posebne naredbe o obstojećem zakonu za vrijeme ustanka.
7. Ukidaju se regimente i uvađaju slobodne županije.
8. Svećenici obih vjeroispovijedanja imadu narod poučiti u ljubavi i slozi kršćanskoj.
Kliknite za proširenje...
 
Slaven777:
1. Tu je Hrvatska buna od 1510. do 1514. godine, "buna/ustanak pučana na Hvaru". Matija Ivanić i njegovi ljudi su uspjeli dignuti Hvar i gotovo čitavi otok Seljaci su zagospodarili ostvom i "Vojvodu Janka" postavili za vođu. Dignuta protiv Mletačke republike.

2. Zajednička hrvatsko-slovenačka (seljačka) buna iz 1573. godine, pod vođstvom kmeta Matije Gupca. Dignuta protiv Habsburga, ova buna je bila prilično značajna.

3. Hrvatsko(-ugarska) urota, plemića, od 1664. do 1671. godine, pod Petrom Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom. Vrlo neslavno završena, s posljedicama izgrađivanja značajnog mita o Frankopanima i Zrinskima. Takođe dignuta protiv Habzburgovaca.

4. Rakovička buna iz 1871. godine pod vođstvom pravaša Eugena Kvaternika. Ovaj hrvatsko-srpski ustanak je bio podignut kao direktni rezultat započinjanja procesa razvojačenja Vojne krajine.

Eto, ove 4 su bile najslavnije hrvatske bune u povijesti.
Kliknite za proširenje...

ad 2) reći da je Seljačka buna bila organizirani ustanak protiv središnje carske vlasti je ipak malo pretjerano. riječ je bila o čistom revoltu koji je kroz nekoliko mjeseci imao velikih uspjeha, ali se burno i ugasio, kako je u nastao.
uglavnom, sa teškim posljedicama po seljaka u sjeverozapadnoj hrvatskoj i dijelu slovenije

u uvodu u temu je bilo govora o ustanku protiv okupatora, ja sam htio naglasiti da hrvati nisu nikad niti ugarsku niti austrijsku vlast smatrali okupatorskom, iz čistog razloga što su u njoj participirali i smatrali je svojom legalnom državom

u tom kontekstu, o kojem je ovdje riječ, možemo govoriti o neprekinutom otporu osmanlijama
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

bernardo
  • Zatvorena
Да ли си Словени и Срби, заиста инфериорни и нижеразредни у историјском смислу у односу на друге европске народе?
5 6 7
Odgovora
159
Pregleda
1.512
Лекизан
Лекизан
Smorisha
Tito i Franko, za kim zvona zvone - "Sećanje ljudi je možda blagonaklonije prema Titu, ali završni račun govori u Frankovu korist
2
Odgovora
41
Pregleda
488
Smorisha
Smorisha
Pravi Vlah
Ропство у средњовековној Србији
Odgovora
14
Pregleda
602
АнаиванГорд
А

Back
Top