Lepota je ono što nije ružno.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Estetika je, od antike, pa do sad, pokušavala da definiše pojam lepote i odredi njene kanone. Usko povezana sa sociologijom, teorijom i istorijom umetnosti, filozofija lepog je evoluirala ali ni do danas nije objasnila merilo lepote. Estetska formulacija lepog još uvek ne postoji. Sve je stvar ukusa.
Rubens je debele žene smatrao lepim.
Botičelijev ideal lepote bila je Venera, koja se rađa iz pene – izduženog, setnog lika i krupnih očiju.
Karavađo je lepotu našao u Meduzi.
Bodler je ispevao himnu o lepoti:
Da li dolaziš sa neba ili iz pakla, zar je važno,
Lepoto! Ogromno čudovište, zastrašujuće, nevino!
S jedne strane - "anđeoska" lepota, oličena u svetačkom miru i blagosti, gotovo neljudska i nadasve aseksualna, jednoobrazna u svojim proporcijama, pogledima, osmesima itd. (ovde mislim na slikarstvo.)
S druge strane, prokleta lepota - karakteristična za Satanu iz Miltonovog "Izgubljenog raja", iz Bajronovog "Manfreda", Vajldovu "Sfingu", Sadovu "gospu od bola" itd. Vampirice, kurtizane, grešnice, đavo i ostali zemaljski i nezemaljski likovi nose atribute istovremeno lepog i užasnog.
No, pošto je shvatanje lepote indvidualan čin, onda ću ja reći da je ljudska lepota univerzalna harmonija forme i sadržaja: moj, sasvim lični kanon forme, tj. ljušture, plus sistem duhovnih vrednosti i vrlina. Takođe, različitost. Jednoobraznosti, ili estetske prenaglašenosti – bilo u umetnosti, bilo u našem, "opipljivom svetu" – ne smatram lepim.
Estetika je, od antike, pa do sad, pokušavala da definiše pojam lepote i odredi njene kanone. Usko povezana sa sociologijom, teorijom i istorijom umetnosti, filozofija lepog je evoluirala ali ni do danas nije objasnila merilo lepote. Estetska formulacija lepog još uvek ne postoji. Sve je stvar ukusa.
Rubens je debele žene smatrao lepim.
Botičelijev ideal lepote bila je Venera, koja se rađa iz pene – izduženog, setnog lika i krupnih očiju.
Karavađo je lepotu našao u Meduzi.
Bodler je ispevao himnu o lepoti:
Da li dolaziš sa neba ili iz pakla, zar je važno,
Lepoto! Ogromno čudovište, zastrašujuće, nevino!
S jedne strane - "anđeoska" lepota, oličena u svetačkom miru i blagosti, gotovo neljudska i nadasve aseksualna, jednoobrazna u svojim proporcijama, pogledima, osmesima itd. (ovde mislim na slikarstvo.)
S druge strane, prokleta lepota - karakteristična za Satanu iz Miltonovog "Izgubljenog raja", iz Bajronovog "Manfreda", Vajldovu "Sfingu", Sadovu "gospu od bola" itd. Vampirice, kurtizane, grešnice, đavo i ostali zemaljski i nezemaljski likovi nose atribute istovremeno lepog i užasnog.
No, pošto je shvatanje lepote indvidualan čin, onda ću ja reći da je ljudska lepota univerzalna harmonija forme i sadržaja: moj, sasvim lični kanon forme, tj. ljušture, plus sistem duhovnih vrednosti i vrlina. Takođe, različitost. Jednoobraznosti, ili estetske prenaglašenosti – bilo u umetnosti, bilo u našem, "opipljivom svetu" – ne smatram lepim.
Lepota? Mutant, pa još zastrašujuće nevin? Miltonovom Raju jedino nedostaje podstrukture pesimizma, sve ostalo je na mestu. Ovo reformisanje vrlina bezazlenosti na jedan naivan ali ipak bezazlen način pitanje je koje me često muči kao Melvila dok je pisao Mobi Dika. A šta ćemo sa lepotom u bezazlenosti i lepršavosti čiste racionalne disharmonije? Estetski blekaut je antiheroj današnje tzv. kulturne civilizacije kojoj blejeći ceo svet ide kao stoka na pneumatski čekić . Subkultura koja se divi ne lepom već onome izvitoperenom i uvrnutom, to li je ta lepota 21. veka? Otprilike kao što je Bajron opevao svoju dušu gde dominira crnilo tipa kosovskog lignita. Možda oseća danas sumporne mirise oko sebe što nije na vreme sagledao lepotu na pravi način kao što ste to vi gospodjice makar pokušali. Apsolutna i čista esencija teozofskog pogleda na svet. Karma. To je lepota kojoj treba težiti. Sve ostalo su samo znakovi pored puta.
Dozvoljavam slobodu za malu intimu. Gospođica ili gospođa?
Umberto Eko je napisao knjigu "Istorija lepote" u kojoj analizira lepotu korz vekove. Lepotu prirode, ljudskog tela, zvezda, svetlosti, matematike... Knjiga je usput bogato ilustrovana i obogacena citatima pisaca...
Nasuprot njoj, napisao je i knjigu "Istorija ruznoce"... e to treba procitati... tako da, neko napisa, moze li iko da se slozi da postoji nesto ruzno, e pa moze
Gospodine schmye...
Niste Vi običan posmatrač. Imate dubok pogled.
Mutant je arhtepisko biće; on je neodoljiv i prelep u svojoj prigušenoj patnji, a patnja je odlika nevinih i čistih duša. Eto Vam disharmonije: lepote u kontrastu očiglednog i skrivenog, viđenog i istinski doživljenog, forme i sadržaja, surovog i nežnog… Kad zagrebete po površini mutanta, koja je zapravo optička varka i puka iluzija, pronađete lepotu kakve nigde drugde nema, jer je nepatvorena, nedodirnuta, kristalna…. i zarazi Vas dok kažete “karma” . Lepo je pronaći lepotu, videti je svuda – pre svega u sebi. Posle je relativno lako videti je i u drugima, i to ne samo u oku, usnama, jamici na obrazu... i ne samo pojedinačno. Ma, znate Vi to...
Antiheroji su za one estetski slepe i praznog duha... Njihova "lepota", ako je uopšte lepota, samo je dopadljiva glazura na gorkom kolaču.
Ne gospođa, ne ni gospođica.
Žena, gospodine Schmye.
Poučena rečima jednog sjajnog sagovornika sa ovog pdf:
“otkrivene tajne gube vrednost” (a samim tim i lepotu) - ostatak mene, ovde, neka bude tajna.
Da.
Lepota duha.
Kad već govorimo o globalizmu, onda dolazimo do poražavajućeg i pesimističnog zaključka da uskoro više nećemo imati antropološki kapacitet da dosegnemo Lepo. Jer, ne postoji lepota bez moralnog i istinitog. Ljudi iz one mračne vizije budućnosti će, doduše, i dalje slušati “Rekvijem” i čuće samo lepu muziku, bez ikakvog osećanja drame smrti… a ta muzika će ih možda samo podsetiti na juče pojedene Mocart kugle. Bedno i tužno.
Ako na ovom pdf. (i ne samo ovom) ne mogu da pišem ono što mislim i osećam… neću pisati ništa, jer autocenzurisana reč nikada nije istina. Onda ću radije sići sa tog karusela i ustupiti sedište nekom drugom.
Smijem li ja ovaj post tumačiti kao demostraciju sposobnosti da se u nagovijesti nekog stradanja unese viši smisao?
STA JE LEPOTA I KAKO JE DEFINISATI... DA LI JE NESTO SVIM ALI BAS SVIM LJUDIMA NA PLANETI LEPO... AKO JESTE-STA JE TO ILI STA BI TO MOGLO BITI... NE MISLIM SAMO NA FIZICKU LEPOTU... LEPO JE VIDETI I LJUBAV U NECIJIM OCIMA, ALI DA LI JE KOD SVIH NAS TO TAKO... OCIGLEDNO JE DA JE COVEK KROZ ISTORIJU LEPOTU DEFINISAO NA DRUGACIJE NACINE I DA JE SVAKA KULTURA PONAOSOB IMALA SVOJE TAKO RECI ``DEFINICIJE`` TOGA STA JE LEPO A STA NIJE. VOLELA BIH DA MI KAZETE NESTO O DUHOVNOJ I FIZICKOJ LEPOTI...
"Lepota je strah.Sve sto je lep[o mi drhtimo pred tim"
Lepota je od Boga. Bog je u sve što je stvorio utkao lepotu. Utkao nam je i mehanizam za detektovanje te lepote.pojam lepote je dosta sirok i slozen. postoje mnoga tumacenja lepote. naucno, filozofsko, umetnicko. po meni je lepota na svakom koraku i u svakom trenutku. od nas zavisi da li je osecamo i definisemo. covekova perspektiva i percepcija igraju vodecu ulogu.