Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Pa kao sto ne kazes "daj mi knjige", ne mozes da kazes tako ni za vodu ili cokoladu,bozu ili kafu ( i jos kojesta).

U Bosni ,Hercegovini,Hrvatskoj to je i uobicajeno, ali u Srbiji nije. Ako meni neko kaze " daj mi cokolade" pomislicu da trazi dve, tri, a ne
jednu ili komad cokolade.

Ако би тако помислила то би значило да не умѣш разликовати нагласке.

Не могу казати "Дай ми књиге" (у йеднини), йер дѣо књиге нѣйе књига!
Када се каже "Дай ми хлѣба", мисли се на дѣо присутнога, а када се каже "Дай ми хлѣб", мисли се на вас присутни хлѣб.
Исто тако йе и са водом и чоколадом, коя йе йестива и самим тиме дѣљива. Дай ми воде значи "Дай ми мало од присутне воде", воде при руци, а не на сву воду.
Йесте ли то тако тежко разумѣти?

А да ли йе то уобичайено у Србийи, зависи од дѣла Србийе. У западних крайевах Србийе йесте.
 
Ако би тако помислила то би значило да не умѣш разликовати нагласке.

Не могу казати "Дай ми књиге" (у йеднини), йер дѣо књиге нѣйе књига!
Када се каже "Дай ми хлѣба", мисли се на дѣо присутнога, а када се каже "Дай ми хлѣб", мисли се на вас присутни хлѣб.
Исто тако йе и са водом и чоколадом, коя йе йестива и самим тиме дѣљива. Дай ми воде значи "Дай ми мало од присутне воде", воде при руци, а не на сву воду.
Йесте ли то тако тежко разумѣти?




А да ли йе то уобичайено у Србийи, зависи од дѣла Србийе. У западних крайевах Србийе йесте.

Pa tesko mi je da razumem jer sam srpski ( doduse bio je srpskohrvatski u moje vreme) ucila po nekim jako strogim standardima, a po njima to nije dozvoljeno.
Znaci " hocu cokolodu,vodu,rakiju,knjigu,pivo,vino,haljinu". Djura Jaksic u svojoj pesmi kaze " Donesi vina krcmarice", ali to je naravno druga prica jer je vino pio
na hektolitre, a i radi se o pesnickoj slobodi. Srpski je jako konkretan, nema tu istok,zapad ,sever,jug. Govorni je jezik nesto drugo pa je uobicajeno da se kaze i
"daj mi pive, piva", popio sam " dve pive" , "jeli smo rostilja" i jos kojesta.
 
Правилно йе само: "Управо дођох са 18-тога рођендана Ђорђа."
Pravilno jeste, ali nije pravilno samo tako. Takođe, tvoja rečenica sadrži jedno obaveštenje manje od Stašine: nema podatak o rodu subjekta, ne znamo je li "došao" ili je "došla".

PS. Što bi se reklo, tvoja rečenica je "engleskija." :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Pa tesko mi je da razumem jer sam srpski ( doduse bio je srpskohrvatski u moje vreme) ucila po nekim jako strogim standardima, a po njima to nije dozvoljeno.
Znaci " hocu cokolodu,vodu,rakiju,knjigu,pivo,vino,haljinu". Djura Jaksic u svojoj pesmi kaze " Donesi vina krcmarice", ali to je naravno druga prica jer je vino pio
na hektolitre, a i radi se o pesnickoj slobodi. Srpski je jako konkretan, nema tu istok,zapad ,sever,jug. Govorni je jezik nesto drugo pa je uobicajeno da se kaze i
"daj mi pive, piva", popio sam " dve pive" , "jeli smo rostilja" i jos kojesta.

А Рајела, пошто ценим да смо учили исту верзију српског ("српскохрватског"), стварно бих волео ако би могла да назначиш одакле то правило да "дај ми хлеба" није правилно. Нити сам наишао на то правило, нити ми је јасно откуда би то могло доћи.

П.С.

"Донеси вина, крчмарице" није песма Ђуре Јакшића. То је неки народњак. Ти мислиш на ово:


Мила

»Вина, Мило!« — орило се,
Док је Мила овде била.
Сад се мила изгубила:
Туђе руке вино носе.
Ана точи, Ана служи,
Ал' за Милом срце тужи.

Нема нама Миле више!
Оно мало веселости,
Што имаше добри гости,
То код Миле оставише.
Ана точи, Ана служи,
Ал' за Милом срце тужи.

Из Милиних руку мали',
— Ма се раст'о бела света —
Место чаше од бермета,
Отрова би прогутали.
Ана точи, Ана служи,
Ал' за Милом срце тужи.

Ко да игра? Ко да пева?
Ко да жедни? Ко да пије?
Ко ли бригу да разбије? —
Неста Миле, неста ћева!
Ана точи, Ана служи,
Ал' за Милом срце тужи!

;)
 
А Рајела, пошто ценим да смо учили исту верзију српског ("српскохрватског"), стварно бих волео ако би могла да назначиш одакле то правило да "дај ми хлеба" није правилно. Нити сам наишао на то правило, нити ми је јасно откуда би то могло доћи.




П.С.

"Донеси вина, крчмарице" није песма Ђуре Јакшића. То је неки народњак. Ти мислиш на ово:





;)

Da, mislila sam na Anu i MIlu.


Za hleb nemam objasnjenje jer se u Istocnoj Srbiji to zove jedan leba,dva leba, tri leba, posto leba, hocu leba,mesim leba i slicno.
Nego, daj ti meni objasnjenje za ove pive,cokolade,vina,, pijem, hocu,zelim rakije,pasulja,boba,jagnjetine, rostilja,svezeg cveca i slicno.

I ako covek zeli alevu pariku ili so,secer,biber, reci ce da to zeli tako,a ne da zeli secera,kafe,paprike ili soli.
 
Da, mislila sam na Anu i MIlu.


Za hleb nemam objasnjenje jer se u Istocnoj Srbiji to zove jedan leba,dva leba, tri leba, posto leba, hocu leba,mesim leba i slicno.
Nego, daj ti meni objasnjenje za ove pive,cokolade,vina,, pijem, hocu,zelim rakije,pasulja,boba,jagnjetine, rostilja,svezeg cveca i slicno.

I ako covek zeli alevu pariku ili so,secer,biber, reci ce da to zeli tako,a ne da zeli secera,kafe,paprike ili soli.

Partitivni genitiv?
 
Cim imas prilog za kolicinu nekoliko, mora da sledi partitivni genitiv. Prilozi za kolicinu, pa i zbirni brojevi (kada su deo partitivnih sintagmi) uvek zahtevaju dopunu u vidu partitvnog genitiva.

Ja ovako poznajem taj genitiv, ali ako nema tog priloga, onda nema tog genitiva.

Bože, daj mi snage.

Vode! Vode!

Hleba i igara.
 
Poslednja izmena:
Cim imas prilog za kolicinu nekoliko, mora da sledi partitivni genitiv. Prilozi za kolicinu, pa i zbirni brojevi (kada su deo partitivnih sintagmi) uvek zahtevaju dopunu u vidu partitvnog genitiva.

Ja ovako poznajem taj genitiv, ali ako nema tog priloga, onda nema tog genitiva.

U redu je slučaj sa prilogom, ali sa stanovišta priloga.
Međutim, nije to uslov za genitiv: plemenitog roda.

Uzgred, zna li neko etimologiju i osnovno značenje reči "dragička"?
 
Правилно йе само: "Управо дођох са 18-тога рођендана Ђорђа."
Hvala na odgovoru.

Imam jos jedno pitanje.
Da li je pravilno napisati: Pozdrav iz Banja Luke.
Mene su u skoli ucili da je pravilno: "Pozdrav iz Banjaluke.", a ako pisem razdvojeno onda je pravilno "Pozdrav iz Banje Luke."
 
U redu je slučaj sa prilogom, ali sa stanovišta priloga.
Međutim, nije to uslov za genitiv: plemenitog roda.

Uzgred, zna li neko etimologiju i osnovno značenje reči "dragička"?

Čuveni uzvik “Dragička” nastala je po gospoji Dragić, Beograđanki poznatoj po tome što bi prva saznavala za pikanterije iz tadašnjeg džet-seta. Pikanterije koje je plasirala su se dugo prepričavale (što ju je proslavilo), a Dragićka je postala pandan Radio Milevi, samo za visoke krugove. Kasnije, kada bi neko želeo da ispriča trač, rekao bi “Kaži Dragićka!”, a ako bi druga strana odgovorila sa “Dragićka!” to bi značilo da želi da čuje novost. Glas ć se pretvorio u č usled promene akcenta.

Izvor
 
Ovo objašnjenje je poput mojih stručnih odgovora na forumu. Nisam sklon da poverujem u napisano, ali je članak svakako zanimljiiv.
I sam sam se odavno zapitao zašto se kaže dragička.
Ipak verujem da je više verovatno da je u pitanju žargonski fazon sa polovine prošlog veka.
Juče baš rekoh ''soriška''. To je mnogo svežiji izraz, a znamo da je nastao kao zezanje mladih. Možda je tako bilo i sa dragičkom.
 
Ovo objašnjenje je poput mojih stručnih odgovora na forumu. Nisam sklon da poverujem u napisano, ali je članak svakako zanimljiiv.
I sam sam se odavno zapitao zašto se kaže dragička.
Ipak verujem da je više verovatno da je u pitanju žargonski fazon sa polovine prošlog veka.
Juče baš rekoh ''soriška''. To je mnogo svežiji izraz, a znamo da je nastao kao zezanje mladih. Možda je tako bilo i sa dragičkom.

Meni se cini to objasnjenje kao i jedino moguce.

To tvoje "sorishka" ja ne prihvatam ,ali ja ne prihvatam ni glagole " lajkovati". To je druga prica i sa prvom nidje veze.
 
Мене мучи бол.
Знам да та именица може бити и мушког и женског рода, па моје питање гласи:
да ли је значење бола (м.) и боли (ж.), потпуно једнако, или постоје неке суптилне разлике?
И волио бих видјети деклинацију боли (женски род).
 
Мене мучи бол.
Знам да та именица може бити и мушког и женског рода, па моје питање гласи:
да ли је значење бола (м.) и боли (ж.), потпуно једнако, или постоје неке суптилне разлике?
И волио бих видјети деклинацију боли (женски род).

Bol je muskog roda, koristi se u zenskom rodu kada se radi o dusevnoj boli, ali ga i pesnici
pominju " osecam cudnu bol, a ne mogu da nadjem bolno mesto"

U pravnickoj terminologoji se uvek pominje " naknada za dusevne boli"
 
Bol je muskog roda, koristi se u zenskom rodu kada se radi o dusevnoj boli, ali ga i pesnici
pominju " osecam cudnu bol, a ne mogu da nadjem bolno mesto"

U pravnickoj terminologoji se uvek pominje " naknada za dusevne boli"

Cenim sve oblike kreativnosti, ali, možda čovek pita iz nekog ozbiljnog razloga...

@ Bezdomni

U pravu si, oba roda postoje za ovu reč i gotovo sam sigurna da su ravnopravna po smislu. Tačno je da pesnici zbog metričkih potreba "prave zabunu", koristeći naizmence jedan pa drugi rod u istom značenju.
Otkud nam dva roda za istu reč, ne znam. Moguće da je zbog istovremenog preuzimanja iz različitih jezika, a još verovatnije je da se Vuk tu nešto spetljao (da l' nemački, da l' latinski, recimo).

Jedna od pretpostavki može biti i ova: zbog toga što poezija se češće bavi apstraktnim doživljajima, a ženski rod ima manje konsonantski padežnih nastavaka (lakše je uklopiv u metar i rimu), njega vezujemo za duševne patnje. Rečnici ne prave razliku, ali je u kolokvijalnom jeziku, sasvim neobično da se kaže Premino je od boli u laktu. Umreti od ljubavne boli je, s druge strane dozvoljeno, ali to ne znači da je prva rečenica gramatički neispravna (iako medicinski, stilski a možda i logički vrlo klimava).


Evo promene za f.

sg. bol, boli, boli, bol, boli, boli, boli
pl. boli, boli, bolima, boli, boli, bolima, bolima

p.s. U deklinaciji mi na trenutak postade sumnjiv instrumental (neobjašnjivo me vuklo da kažem "bolju" ali ne mogu da se setim gde sam to čula/videla, te je moguće da sam izmislia).
 
Cenim sve oblike kreativnosti, ali, možda čovek pita iz nekog ozbiljnog razloga...

@ Bezdomni

U pravu si, oba roda postoje za ovu reč i gotovo sam sigurna da su ravnopravna po smislu. Tačno je da pesnici zbog metričkih potreba "prave zabunu", koristeći naizmence jedan pa drugi rod u istom značenju.
Otkud nam dva roda za istu reč, ne znam. Moguće da je zbog istovremenog preuzimanja iz različitih jezika, a još verovatnije je da se Vuk tu nešto spetljao (da l' nemački, da l' latinski, recimo).

Jedna od pretpostavki može biti i ova: zbog toga što poezija se češće bavi apstraktnim doživljajima, a ženski rod ima manje konsonantski padežnih nastavaka (lakše je uklopiv u metar i rimu), njega vezujemo za duševne patnje. Rečnici ne prave razliku, ali je u kolokvijalnom jeziku, sasvim neobično da se kaže Premino je od boli u laktu. Umreti od ljubavne boli je, s druge strane dozvoljeno, ali to ne znači da je prva rečenica gramatički neispravna (iako medicinski, stilski a možda i logički vrlo klimava).


Evo promene za f.

sg. bol, boli, boli, bol, boli, boli, boli
pl. boli, boli, bolima, boli, boli, bolima, bolima

p.s. U deklinaciji mi na trenutak postade sumnjiv instrumental (neobjašnjivo me vuklo da kažem "bolju" ali ne mogu da se setim gde sam to čula/videla, te je moguće da sam izmislia).

Cenim i ja tvoju kreativnost, ali bih te zamolila za neke ozbiljnije izvore.

Sta tebe i kako na koju stranu vuce, to meni ne znaci nista.

Isteraces odavde i svakog putnika namernika ili slucajno zalutalog tom svojom drskoshcu i omalovazavanjem sagovornika.

A vidim da ovde vise niko i ne zalazi.

Valjda je to i namera moderatora.

I cekam na neki ozbiljniji izvor jer cu pretrpeti gadnu duhovnu bol.

Tvoje licno misljenje me jako malo zanima.
 
Poslednja izmena:

Back
Top