Zasto svetkujemo nedjelju?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
postujemo nedelju kao dan Hristovog vaskrsenja tako sto idemo na liturgiju i jedemo telo i krv Hristovu kako je zapovedio...odmor nam je u vaskrslom Hristu....
nego da ja tebe pitam ..da li vi pogubljujete clanove svoje zajednice koji nesto rade subotom....
el postujete zapovesti....
Šest dana neka se radi; a sedmi je dan subota, odmor, svet Gospodu; ko bi god radio posao u dan subotni, da se pogubi. (2. Mojsijeva 31:15)
Šest dana da se radi, a sedmi da vam je svet, subota počivanja Gospodnjeg; ko bi radio u taj dan, da se pogubi. (2. Mojsijeva 35:2)
posto ste revnosni u subotarenje onda bi trebali da pogubite one koji tako ne cine..tako Bog kaze


Vladika Niakolaj kaze takodje da se nedeljom ne radi, to jest ceo dan se posvecuje Bogu, idenje u crkvu, razmisljanje, citanje itd.

Ali nesme da se radi.

To nisi spomenuo Neo?

Da li se ti slazes sa pravoslvnim ucenjem?

Da li kod vas postoje razlicita ucenja o ovome posto vidim da ti to malo drugacije oajasnvas?

Da ti slucajno ne radis nedeljom? :eek:

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Посвети седми дан искључиво Богу, и тако ћеш се уистини одморити и новом снагом запојити. Седмога дана целога мисли о Богу, говори о Богу, читај о Богу, слушај о Богу и моли се Богу. Тако ћеш се уистини одморити и новом снагом запојити. Човек неки не поштоваше заповест Божју о празновању недеље, те продужи суботни посао и у недељу. И док се цело село одмараше, он се знојаше на њиви са својом стоком, којој такође не даваше одмора. Али идуће среде он клону: клону и његова стока; па кад цело село беше на њиви, он сеђаше код куће, преморен, мрзовољан, очајан.

Зато, браћо, не будите као овај човек, да не би и ви изгубили снагу, и здравље и душу. Него шест дана радите и сарађујте Богу, с љубављу и насладом и страхопоштовањем, а седми дан цео посветите Господу Богу. Заиста, ја сам пробао и знам, да право празновање недеље човека одушевљава, подмлађује и чини срећним.

http://borbazaveru.info/content/view/508/33/
 
Pa sta pitanje ima veze sa deljenjm Bozjeg zakona?
Sme li nedeljom da se radi ili ne?
Pitanje je vise nego jednostavno?
Neznam zasto ne odgvoris jednostavno?

Bozji zakon kaze ne radi.

Ti kazers ne samo odmaras u Gospodu jer verujes u njega.

Ustvari ti delis Bozji zakon.
 
Pa sta pitanje ima veze sa deljenjm Bozjeg zakona?
Sme li nedeljom da se radi ili ne?
Pitanje je vise nego jednostavno?
Neznam zasto ne odgvoris jednostavno?

Bozji zakon kaze ne radi.

Ti kazers ne samo odmaras u Gospodu jer verujes u njega.

Ustvari ti delis Bozji zakon.



ВЛАДИКА НИКОЛАЈ
НОМОЛОГИЈА







ЦАРСКИ ЗАКОН



Тако апостол Јаков назива закон Христов. Јединствени израз у целом Светом Писму (Јаков 2, 8; Код Павла има израз: закон Христов, Гал. 6, 2).

Шта је царски закон? То је закон љубави. Овај се закон састоји из свега две заповести, објављене човечанству не од човека и не од ангела него од Месије, Господа Исуса. Овако је Он, од речи до речи, изрекао те две заповести:

Љуби Господа Бога својега свим срцем својим и свом душом својом и свом мисли својом.

Ово је прва и највећа заповијест.

А друга је као и ова:

Љуби ближњега својега као самога себе.

Изрекавши овај царски закон, Он га је одмах довео у везу са старим опширним законом, о коме смо ми до сада говорили, па је закључио:

О овим двема заповјесшима виси сав закон и пророци (Матеј 22, 40).

Говорећи о закону, надахнути Павле пише Галатима, да се сав закон извршује у једној речи. А та је реч - љубав.

Кад би хтели улазити дубље у хришћанску теологију, ми би могли рећи, да су оба закона Христова. Јер кроз своју Реч, Слово, Мудрост, Логос, објавио је Бог и онај и овај закон, онај посредно, а овај непосредно. Јер се закон даде преко Мојсеја, а благодат и истина постоје од Исуса Христа, ваплоћеног Сина Божјег, који је светлост од светлости и Бог од Бога. Онај закон могао би се објавити преко посредника, али љубав не трпи посредника. Отуда закон се даде преко Мојсеја а љубав се јави од Исуса Христа. Другим речима: закон се даде посредно а љубав се јави непосредно. И једно и друго од истог вечног источника сваког добра, а у разна времена, сходно домостројсрву Бога Промислитеља.

Но ми не мислимо улазити сада дубље у теологију, него ћемо следовати Новом Завету у вредносном разликовању старог закона од закона новога или царскога.

Пре свега нигде у Библији није Бог идентификован са законом. То јест, нигде није речено: Бог је закон. Али је идентификован са љубављу. Јер је речено: Бог је љубав (I Јов. 4, 8). И тако љубав је једно од битних имена Божјих. То показује превасходство љубави над законом. Где се љубав зацари, закон престаје. Не у том смислу, као да је у царству љубави дозвољено убити, украсти и лажно сведочити, него да љубав сама собом потпуно искључује и помисао на убиство, крађу или лажно сведочење. Кад сване, сунце замењује и засењује сјај свих ноћних звезданих светила. Но то не значи, да кад се сунце јави звезде ишчезавају и престају постојати. Гле, чим сунце зађе, звезде засветле. Ако је закон дат кроз Адама, Ноја, Мојсеја и остале пророке, дат је као што је светлост сунчева дата кроз месец и звезде. Али кад се јави Сунце љубави у свој пуноћи свога сјаја, закон више не светли, јер нема потребе да светли. Зато Павле свети с правом назива закон сенком оних добара која ће доћи (Јер. 1, 10).

У Старом Завету о љубави се говори врло мало, као у V Мојс. 6, 5; 11, 1; Исуса Нав. 22, 5; Псал. 18, 1; 31, 23, и др.; Данило 9, 4. Но то су све пророчки светлаци, назирања и предсказања оног царског светила, царског закона, који се жудно очекивао.

Ово су пак речи Новог Завета о љубави:

Рече Господ: Љубите непријатеље своје.

Који љуби оца или матер већма него мене, није мене достојан; и који љуби сина или кћер већма него мене, није мене достојан.

Љубав служи. Ни син човечији није дошао да му служе него да служи.

Љубав спасава. Син човечији није дошао да погуби душе људске него да спасе.

Ко признаје Бога за Оца, тај љуби Сина Божјег Исуса. Кад би Бог био ваш отац, ви бисте љубили мене, јер ја од Бога изиђох и дођох.

Љубав плаче за човеком. Ударише сузе Исусу. Онда Јудејци говораху: гледај како га љубљаше.

Нову вам заповјест дајем да љубише један другога као што ја вас љубих, да се и ви љубите међу собом. По томе ће сви познати да сте моји ученици, ако имаднете љубав међу собом.

Ко има љубав к мени, држаће ријеч моју, и отац мој имаће љубав к њему; И к њему ћемо доћи, и у њега ћемо се настанити. Који нема љубави к мени, не држи мојих ријечи.

Као што отац има љубав к мени, и ја имам љубав к вама; будите у љубави мојој. Ако заповијести моје уздржите, остаћете у љубави мојој.

Ово је заповијест моја, да имате љубав међу собом као што ја имадох љубав к вама.

Љубав се жртвује. Од ове љубави нико веће нема него да неко душу своју положи за пријатеље своје.

Ово вам заповиједам да имате љубав међу собом.

Молитва за љубав. Оче праведни, нека љубав којом си мене љубио у њима буде.

Тако је дакле Спаситељ света изрекао речима свој закон љубави. Но тај закон он је потврдио делом и примером.

Љубав се понижава. Он се понизио.

Љубав се радује добру. Он се радовао добру.

Љубав лечи. Он је лечио.

Љубав храни гладне. Он је хранио гладне.

Љубав служи. Он је служио.

Љубав бди. Он је бдио.

Љубав спасава. Он је спасавао.

Љубав учи и исправља. Он је учио и исправљао.

Љубав плаче. Он је плакао.

Љубав нема страха, чак ни од смрти. Он није имао страха.

Љубав трпи и страда. Он је трпео и страдао.

Љубав прашта. Он је праштао.

Љубав жртвује себе до смрти. Он је жртвовао себе до смрти.

Љубав васкрсава и побеђује. Он је васкрсао и победио.

Љубав упрошћава односе између Бога и људи, и људи међу собом. Он је упростио те односе.

Љубав обнавља и појачава живот. Он је обновио и појачао живот.

Љубав је светлост. Он је светлост свету.

Љубав је неодољива. Он је неодољив.

Љубав је вечна. Он је вечан.

Апостоли Христови разумели су правилно и реч и пример свога Учитеља и Господа. Његову реч они су верно предали и његовом примеру неустрашиво следовали.

Овако су ови бесмртници говорили о љубави или царском закону:

Апостол Јаков: Ако закон царски извршујете по Писму: љуби ближњега као самога себе, добро чините.

Апостол Петар: Прије свега имајте непрестану љубав међу собом; јер љубав покрива мноштво гријеха.

Да покажете... у побожности братољубље, а у братољубљу љубав.

Апостол Јован: Који држи ријеч његову, у њему је заиста љубав Божија савршена.

Који љуби брата својега, у видјелу живи, и нема саблазни у њему.

Не љубите свијет ни што је на свијету. Ако ко љуби свијет, нема љубави очине у њему.

По томе познасмо љубав што он за нас душу своју положи, и ми смо дужни полагати душе за браћу.

Дјечице моја, да се не љубимо ријечју ни језиком него дјелом и истином.

Љубав је од Бога, и свак ко има љубав од Бога је рођен и познаје Бога.

А који нема љубави, не познаје Бога. Јер је Бог љубав.

Он показа љубав к нама и посла сина својега да очисти гријехе наше.

Кад је овако Бог показао љубав к нама, и ми смо дужни љубити један другог.

Ако имамо љубав међу собом, Бог у нама стоји.

Бог је љубав, и који стоји у љубави, у Богу стоји, и Бог у њему стоји.

У љубави нема страха. Савршена љубав изгони страх напоље.

Јер је ово љубав Божија да заповијести његове држимо, а заповијести његове нијесу тешке.

Апостол Јуда, брат Господњи: Љубазни, држите сами себе у љубави.

Апостол Павле: Љубав Божија изли се у срца наша Духом светијем.

А Бог показује своју љубав к нама што Христос још док бијасмо гријешници умрије за нас.

Ко ће нас раставити од љубави Божије? Невоља ли или туга, или гоњење, или глад, или Голотиња, или страх, или мач?

Знамо да онима који љубе Господа све иде на добро.

Љубав да не буде лажна.

Братском љубави будите један другом љубазни.

Ко љуби другога, закон испуни.

Љубав не чини зла ближњему.

Дакле љубав је извршење закона.

Што око не видје и ухо не чу и у срце човјеку не дође, оно уготови Бог онима који њега љубе.

Ако језике човечије и анђелске Говорим, а љубави немам, онда сам као звоно које звони и прапорац који звечи.

И ако имам пророштво и знам све тајне и сва знања, и ако имам сву вјеру да и горе премјештам, а љубави немам, ништа сам.

И ако раздам све имање своје, и ако предам тијело своје да се сажеже, а љубави немам, ништа ми не помаже.

Љубав никад не престаје, а пророштво ако ће и престати, језици ако ће умукнути, разума ако ће нестати.

А сад остаје вјера, нада и љубав, ово троје, али је љубав највећа међу њима.

Вјера која кроз љубав дјелује.

Ди би познали претежнију од разума љубав Христову.

Бог ми је свједок да вас љубим љубављу Исуса Христа.

Сврх свега обуците се у љубав која је свеза савршенства.

Једном речју у љубави је сав закон. И над љубављу нема закона као што над Богом нема бога. Јер - Бог је љубав.

И тако царски закон Новог Завета Божјега превазилази морални закон Старог Завета као небо што превазилази земљу. Христос је свршетак закона, вели свети Павле апостол.
 
A kako se to odmara u Hristu nedeljom?

Radis li toga dana poslove?

1. Sta to znaci pravi odmor je u vaskrsenju Hristovom kako kazes, da se radi ili n ne radi??

2. Ili to znaci da samo nedeljom verujes u njegovo vaskrsnje a drugim danima ne?

3. Cime to potvrdjujes sto kazes?

4. Sme li da se radi nedeljom i sta sme ili nesme?

5. Zasto citiras Vladiku Nikolaja a kazes suprotno njemu da se nedeljom radi?

6. Sme li nedeljom da se radi ili ne?

7. Posto si gore drugacije rekao pd Patrijarha Kirila, pitanje glasi: da li vi ne priznate Rusku pravoslvcnu crkvu i da li su vam ucenja razlicita sto se tice nedelje i odmora toga dana jer ovo sto si tir ekao nije isto sto je rekao Kiril?

8. Kako vi postujete nedelju i na osnovu cega?

9. Radite li neki posao tada? Zasto da zasto ne na osnovu cega?

10. Da li pomazete nekome u nevolji kaida je nedelja ili kazete nesmemo da radimo, na osnovu cega se pozivate i zasto?

11. Da li bolseni sme da nosi svoj odar u nedelju kada bude izlecen i zasto, na osnovu cega?
 
Poslednja izmena:
naravno jer je pravi odmor u vaskrslom Hristu i njegovom danu vaskrsenja NEDELJI

Dobar dan Neo,

Znaci da jos nisi nasao zapovest u Bibliji koja od hriscana zahteva praznovanje nedelje zato nastavljas sa pricama za decu..

Postoji li zapovest ili ne?
Ako postoji svi sa velikim interesovanjem cekamo da je cujemo ili vidimo.

Cekamo na tvoj odgovor.
 
Poslednja izmena:
ВЛАДИКА НИКОЛАЈ
НОМОЛОГИЈА







ЦАРСКИ ЗАКОН



Тако апостол Јаков назива закон Христов. Јединствени израз у целом Светом Писму (Јаков 2, 8; Код Павла има израз: закон Христов, Гал. 6, 2).

Шта је царски закон? То је закон љубави. Овај се закон састоји из свега две заповести, објављене човечанству не од човека и не од ангела него од Месије, Господа Исуса. Овако је Он, од речи до речи, изрекао те две заповести:

Љуби Господа Бога својега свим срцем својим и свом душом својом и свом мисли својом.

Ово је прва и највећа заповијест.

А друга је као и ова:

Љуби ближњега својега као самога себе.

Изрекавши овај царски закон, Он га је одмах довео у везу са старим опширним законом, о коме смо ми до сада говорили, па је закључио:

О овим двема заповјесшима виси сав закон и пророци (Матеј 22, 40).

Говорећи о закону, надахнути Павле пише Галатима, да се сав закон извршује у једној речи. А та је реч - љубав.

NEO, OVOJ JE JAKO DOBRA CLANAK.

U njemu je izneta istina.

Bozji zakon je sa razlogom napisan na de kamene ploce.
Prva ploca uci nas kakav je nas odnos prema Bogu,
a druga kakav je nas odnos prema bliznjima.

Onaj koji voli Boga, drzace pre cetiri zapovesti ukljucujuci i Subotu.
A oni koji ne vole Boga, varaju sami sebe i ne drze dan Gospodnji niti ostale cetiri zapovesti.

Onaj koji ljubi bliznjema, ispunjavace svih sest zapovesti sa druge ploce.

Tako Pavle je u pravu kad kaze da se sav zakon izvrsava u jednoj reci a to je ljubav.

Ovim je jasno receno da ako neko namertno prestupa ijednu od deset zapovesti, nema ljubavi o kojoj Hristos i Pavle govore.

Medjutim, to nema veze sa praznovanjem nedelje.
Jer ne postoji zapovest da se ona praznohe.
 
Poslednja izmena:
Imam ja za tebe jedno pitanje glasnice...da li je adam znao za 1. zapovest i da li se ona dnosila na njega?

Svakako da jeste. Ko je bolje poznavao Boga nego Adam. Adam je razgovarao sa svojim Stvoruteljom.
Znaoje Adam da treba da bude posusjan Bogu, tj. da ga postuje iznad svega, a sto je Bog kasnije napisao na kamenoj ploci..

To znamo po tyome, kada je zgresio, sakrio se, jer je znao da je kriv i da nije dostojan da stane pred Tvorca.
 
Svakako da jeste. Ko je bolje poznavao Boga nego Adam. Adam je razgovarao sa svojim Stvoruteljom.
Znaoje Adam da treba da bude posusjan Bogu, tj. da ga postuje iznad svega, a sto je Bog kasnije napisao na kamenoj ploci..

To znamo po tyome, kada je zgresio, sakrio se, jer je znao da je kriv i da nije dostojan da stane pred Tvorca.

Znaci i adam je bio rob u misiru:eek:

Ja sam Gospod Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje misirske, iz doma ropskog

slaba ti je to teologija miko...
 
Znaci i adam je bio rob u misiru:eek:

Ja sam Gospod Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje misirske, iz doma ropskog

slaba ti je to teologija miko...

Nisi u pravu. Ponovo razmisljas nezrelo.
Adam nije bio rob u Misiru, ali je postao rob u Edemu, prstupom istog zakona kako rece vladika Nikolaj.

A zar za tebe ne znaci nista ono sto je licno Bog rekao: "Ja sam Gospod Bog tvoj. Nemoj imati drugih Bogova uza me." 2. Mojsijeva 20,2.3.

Drugo, Neo, ja sam mislio da si ti pravoslavac, a izgleda da sam se prevario.

Evo kako pravoslavni priznaju Bozje zapovesti, ovo je iz pravoslavnog kalenmdara.

Prva zapovest: "Ja sam Gospod Bog tvoj; nemoj imati drugih Bogova osim mene."

Kad Adam ne bi znao za zakon, onda bi krivo bio osudjen za prekrsaj za koji nije znao.


Nego sta bi, nadje li ti zapovest u Bibliju koja zahteva praznovanje nedelje?
 
Poslednja izmena:
Nisi u pravu. Ponovo razmisljas nezrelo.
Adam nije bio rob u Misiru, ali je postao rob u Edemu, prstupom istog zakona kako rece vladika Nikolaj.

A zar za tebe ne znaci nista ono sto je licno Bog rekao: "Ja sam Gospod Bog tvoj. Nemoj imati drugih Bogova uza me." 2. Mojsijeva 20,2.3.

Drugo, Neo, ja sam mislio da si ti pravoslavac, a izgleda da sam se prevario.

Evo kako pravoslavni priznaju Bozje zapovesti, ovo je iz pravoslavnog kalenmdara.

Prva zapovest: "Ja sam Gospod Bog tvoj; nemoj imati drugih Bogova osim mene."

Kad Adam ne bi znao za zakon, onda bi krivo bio osudjen za prekrsaj za koji nije znao.


Nego sta bi, nadje li ti zapovest u Bibliju koja zahteva praznovanje nedelje?

to je jasno ko dan zasto se slavi nedelja zato sto je taj dan Hristos vaskrsao i zato sto su se hriscani okupljali u nedelju i slavili Hrista Boga...ako ti to nije jasno slavi srarozavetnu subotu ali onda ispunjavaj ceo zakon a ne samo onaj deo koji ti se svidja dakle obrezanje,pasha,mladine i ostalo..i ne zaboravi da kamenujes one koji nesto rade subotom..ispostuj zakon
 
I ja mislim da Neo nije pravoslavac.

Ono sto pise je sasvim drugacije od pravoslavnog ucenja.

Cak i odgovore nesme da da da se nebi mozda otkrio da nije..

kod pravoslavaca mesto suboti se zna ona prethodi nedelji kao sto stari zavet prethodi novom savrsenijem zavetu,zavetu ljubavi i blagodati u Hristovoj vaskrsloj zrtvi...to je i smisao cetvrte zapovesti koja je misticno ukazivala na hrista i pocinak u njemu i njegovoj vaskrsloj zrtvi...ako imas usi slusaj ako nemas sta ja da ti radim robuj suboti....

Neke sekte, posebno adventisti, prekorevaju Crkvu za to da je promenila četvrtu zapovest Sinajskog Dekaloga - ontološku, nepromenljivu osnovu dogmatike i moralnosti Starog i Novog Zaveta koji je u Bibliji nazvan "Zakonom Večnim". Po mišljenju sektaša, praznovanje prvog dana nedelje umesto sedmog predstavlja nelegalno i neopravdano narušavanje direktne Božije zapovesti koja ne dopušta bilo kakva odstupanja ili izmene. Sektaši su skloni da praznovanje nedelje umesto subote tumače potčinjavanjem Crkve državnoj vlasti koju je predstavljao car Konstantin, koji je 324. godine izdao zakon da čitavo carstvo mora da praznuje nedelju (kao dan Vaskrsenja Gospodnjeg).

Mi znamo da se starozavetna proročanstva u Novom Zavetu nisu ukinula već ispunila. Starozavetna simvolika nije uništena već je ovaploćena i dobila je novi, dublji smisao u obredima, sveštenim simvolima i tajnama novozavetne Crkve. Jednom rečju, Stari Zavet se otkrio i ostvario u Novom Zavetu. Reč subota označava spokoj. To je dan kada je završen ciklus stvaranja, on je simvolički ukazivao na večnost, ali istinski spokoj jeste mir duše sa Bogom, i zbog toga je starozavetna subota bila samo praslika očekivanog nebeskog spokoja. Čak su duše umrlih pravednika očekivale svoje iskupljenje i spasenje. Njihov spokoj je bio odmor od muka, ali ne spokoj susreta sa Bogom kada se duša uspokojava u carstvu blagodati kao dete na majčinim rukama. To je bio spokoj nalik na odmor posle dugog rada. Starozavetnog pravednika nije osućivala savest i zakon koji je kažnjavao, ali on je bio prepušten sebi samom i nije imao snage da izaće iz svog ograničenog stvorenog bića u mističku slobodu kroz učestvovanje u Božanskom životu. Stari Zavet je zabranjivao da se čini greh i zlo, ali još nije davao čoveku snagu da čini istinsko dobro, i zbog toga je subota u Starom Zavetu bila odmor od svih dela. Istinski spokoj duše je Sam Gospod, otuda je istinska subota mogla da nastupi samo posle Golgotske žrtve, silaska u ad i Vaskrsenja Hrista Spasitelja. Dakle, subota je davala formu spokoja, ali nije imala unutrašnji sadržaj, ona je bila prazan sud od alabastera koji još nije bio ispunjen miomirisom. Pasha stradanja i Pasha Vaskrsenja bile su središte Sveštene istorije, početak Novog Zaveta i osnova Crkve. Vaskrsenje je dalo sadržaj subotnjeg spokoja: mir sa Bogom, ponovno uspostavljanje obraza i podobija Božijeg u čoveku, bogoopštenje i spokoj u Duhu Svetom. Subota je bila proroštvo o spokoju, proroštvo o Vaskrsenju, i u tom smislu slika večnosti. Vaskrsenje je početak života na zemlji. Starozavetna Pasha se ovaplotila u Novozavetnu Pashu, a subota u nedelju.

Posle Hristovog Vaskrsenja iz mrtvih starozavetna Pasha je postala jevrejska Pasha, Pasha onih koji nisu prihvatili Hrista kao Spasitelja i Mesiju. Subota je u starojevrejskoj svesti predstavljala očekivanje Mesije. Sada je praznovanje subote kao i starozavetne Pashe u mističkom smislu neverovanje u Hrista i očekivanje drugog Mesije. Danom Velike Subote, kada je Hristos ležao u grobu, završio se Stari Zavet. Hristovim Vaskrsenjem iz mrtvih počeo je novi život - Novi Zavet. U Starom Zavetu sedmica se završavala subotom, a u Novom Zavetu sedmica počinje nedeljom.

Praznik subote je predstavljao zahvalnost Bogu za stvaranje vidljivog sveta, očekivanje Mesije i pripremu za večnost. Vaskrsenje Hristovo je zalog našeg sveopšteg vaskrsenja. Praznujući nedelju, mi blagodarimo Bogu za večni život. Za stvaranje sveta je bila dovoljna volja Božija, za iskupljenje i spasenje čoveka poslužili su krv i stradanja Sina Božijeg. Ako zrno bačeno u zemlju nije niklo, ako je subota iznad nedelje i to znači da se njen smisao praslika i proroštvo nisu ispunili, to bi onda značilo da se još nije završilo vreme Starog Zaveta. Istinski spokoj nije spokoj mrtvog tela, to nije spokoj kada se ništa ne radi i spokoj praznine; istinski spokoj duše je spokoj od grehova i strasti, spokoj od demonskih sila. Neki Oci ne smatraju nedelju prvim danom nedelje, već osmim.

Osam je slika večnosti. Ritam nedelje je ostao isti: 6 i 1. Simvolički jedinica (1) jeste početak, večnost i apsolut; 6 je ravnoteža, simetrija i harmonija između duhovnog i materijalnog; 7 je dejstvo Božanskih sila u svetu; 8 je večni život.

Subota je bila data u Starom Zavetu, jer do Hristovog Vaskrsenja nije mogao da se slavi događaj koji se još nije desio. Subota je nazvana Večnim Zavetom, ali su i prinošenja žrtava u starozavetnom hramu takođe nazvana "večnima", jer su predstavljala proroštvo o Golgotskoj Žrtvi. Njihov tajanstveni smisao se ostvario u raspetom Hristu, u večnoj Žrtvi Hristovoj za spasenje sveta
 
Neo. Meni je zao ali na ova pitanja nisi odgovorio???

Kako se to odmara u Hristu nedeljom?

Radis li toga dana poslove?

1. Sta to znaci pravi odmor je u vaskrsenju Hristovom kako kazes, da se radi ili n ne radi??

2. Ili to znaci da samo nedeljom verujes u njegovo vaskrsnje a drugim danima ne?

3. Cime to potvrdjujes sto kazes?

4. Sme li da se radi nedeljom i sta sme ili nesme?

5. Zasto citiras Vladiku Nikolaja a kazes suprotno njemu da se nedeljom radi?

6. Sme li nedeljom da se radi ili ne?

7. Posto si gore drugacije rekao pd Patrijarha Kirila, pitanje glasi: da li vi ne priznate Rusku pravoslvcnu crkvu i da li su vam ucenja razlicita sto se tice nedelje i odmora toga dana jer ovo sto si tir ekao nije isto sto je rekao Kiril?

8. Kako vi postujete nedelju i na osnovu cega?

9. Radite li neki posao tada? Zasto da zasto ne na osnovu cega?

10. Da li pomazete nekome u nevolji kaida je nedelja ili kazete nesmemo da radimo, na osnovu cega se pozivate i zasto?

11. Da li bolseni sme da nosi svoj odar u nedelju kada bude izlecen i zasto, na osnovu cega?[/QUOTE]
 
do tvog misljenja mi je stalo kao do lanjskog snega..pravoslavci znaju sta je nedelja i zasto je taj dan tako vazan i zasto je odmor u njemu ZATO STO JE HRISTOS TAJ DAN USTAO IZ GROBA I NEMA VECEG DANA OD TOGA ZA PRAVOSLAVNOG VERNIKA.....

A ako Hristos ne usta, uzalud dakle propovedanje naše, a uzalud i vera vaša. 15 A nalazimo se i lažni svedoci Božiji što svedočimo na Boga da vaskrse Hrista, kog ne vaskrse kad mrtvi ne ustaju. 16 Jer ako mrtvi ne ustaju, ni Hristos ne usta. 17 A ako Hristos ne usta, uzalud vera vaša; još ste u gresima svojim. 18
 
Poslednja izmena od moderatora:
razzmisljanje o hristu bi trebalo da je svaki dan, ne samo nedeljom. je li neo? takvo vremensko uslovljeno nametanja obaveze da se radi na duhovnosti je glupo.
ja ne svetkujem nista. radim kada treba da radim i kada hocu da radim. a to sto kazu i bog se odmarao jedan dan...ljudi vi niste bogovi, imate drskosti da se positovecujete sa tvorcem?! :lol:
 
razzmisljanje o hristu bi trebalo da je svaki dan, ne samo nedeljom. je li neo? takvo vremensko uslovljeno nametanja obaveze da se radi na duhovnosti je glupo.
ja ne svetkujem nista. radim kada treba da radim i kada hocu da radim. a to sto kazu i bog se odmarao jedan dan...ljudi vi niste bogovi, imate drskosti da se positovecujete sa tvorcem?! :lol:

slavis li deci rodjendan?
 
razzmisljanje o hristu bi trebalo da je svaki dan, ne samo nedeljom. je li neo? takvo vremensko uslovljeno nametanja obaveze da se radi na duhovnosti je glupo.
ja ne svetkujem nista. radim kada treba da radim i kada hocu da radim. a to sto kazu i bog se odmarao jedan dan...ljudi vi niste bogovi, imate drskosti da se positovecujete sa tvorcem?! :lol:

nije stvar u tome hrist se slavi naravno svakoga dana ali je nedelja poseban dan zato sto je tada ustao iz mrtvih sto je sustina hriscanstva....adventistima to nikako nije jasno

Edit by Borac:
rekli smo da nema uvredljivih naziva za pripadnike druge crkve
 
Poslednja izmena od moderatora:
to je jasno ko dan zasto se slavi nedelja zato sto je taj dan Hristos vaskrsao i zato sto su se hriscani okupljali u nedelju i slavili Hrista Boga...ako ti to nije jasno slavi srarozavetnu subotu ali onda ispunjavaj ceo zakon a ne samo onaj deo koji ti se svidja dakle obrezanje,pasha,mladine i ostalo..i ne zaboravi da kamenujes one koji nesto rade subotom..ispostuj zakon

Dobro jitro brate Neo.

Znaci kao prvo, nisu u Bibliji pronasao zapovest koja od hriscana zahteva da praznuju nedelju.
A to nazi ako nema zapovesti, nema ni praznovanja.

Vaskrsenje jeste vazno, ali ni posle svoG vaskrsenja Isus nije naredio da se praznuje nedeljua.

Bozji zakon je vecanh kao i Bog zakojnodavac.

Gresis sto mesas starozavetne obrede sa Dekalogom, za toliko bi trebalo da znas tu razliku.

Samo da smo nacisto s tim, NISI NASAO ZAPVEST O PRAZNOVANJU NEDELJE I BIBLIJI!
 
kod pravoslavaca mesto suboti se zna ona prethodi nedelji kao sto stari zavet prethodi novom savrsenijem zavetu,zavetu ljubavi i blagodati u Hristovoj vaskrsloj zrtvi...to je i smisao cetvrte zapovesti koja je misticno ukazivala na hrista i pocinak u njemu i njegovoj vaskrsloj zrtvi...

Neo, zasto pricas makar sta samo da se prica.

Bozji zakon nije simbol nicega, to su vecni principi Bozjeg carstva i ostaju kao stubovi pravde za svu vecnost.

Slazem se da postpoje mnogobrojni simboli kako u Staromk rtako i u Novom zavetu, ali oni su odvojeni od Bozjeg zakona Dekaloga.

Tako Subota kao dan Gospodnji nije simbol nicega, ali jeste spomenik stvaranja.

Sve ostalo su smao price bez ikakvih dokaza.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top