Zasto svetkujemo nedjelju?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
a kojoj sekti pripada sluga...ili je on možda osnovač neke nove sekte?

Суботари, по свему судећи, и не само због суботе (он и још неколико њих). Мада углавном прећуткују, ваљда да их не би третирали као ЈС.

Него, ајмо нешто о данима о недељи, мало озбиљније.
Ја то посматрам више лингвистички, него само верски. Грчки и португалски језик ту имају сличности, и не само ту. Недеља је први и главни дан (domingo, Κυριακή). Радни дани се броје од другог до шестог код португалског, уз додатак -feira (сајам) који се не користи увек и говори о трговачком карактеру народа. Код грчког само редни број до петка Παρασκεβή (одатле Света Петка). И субота извлачи корен из шабата, као и у српском.
У немачком и енглеском дани имају имена старих божанстава. Недеља је дан Сунца у оба језика (Sonntag), рецимо четвртак по богу грмљавине Donnerstag. Saturday долази од планете/бога Сатурн који по Римљанима контролише први сат тог дана - староенглески Saeternesdaeg.
Нема све религијски карактер, рецио среда у српском и немачком значи једноставно средина недеље - Mittwoch.
 
Дајте људи да баталимо празне приче. Ови секташи нека лапрдају до миле воље.Ми радни људи треба да бринемо о свом опстанку а не да се правимо паметни. Ето, чак је и моја жена је ушла у расправу са њима уместо да завршава своје послове на време. Они који немају шта друго да раде нека се сами са собом забављају до миле воље!!! Питам се само кад нам уведу једну светску владу и религију, са ким ће онда да расправљају.
Живели!
 
"I treći anđeo za njim ide govoreći glasom velikijem: ko se god pokloni zvijeri i ikoni njezinoj, i primi žig na čelo svoje ili na ruku svoju,
I on će piti od vina gnjeva Božijega, koje je nepomiješano utočeno u čašu gnjeva njegova, i biće mučen ognjem i sumporom pred anđelima svetima i pred jagnjetom.
I dim mučenja njihova izlaziće va vijek vijeka; i neće imati mira dan i noć koji se poklanjaju zvijeri i ikoni njezinoj, i koji primaju žig imena njezina.
Ovdje je trpljenje svetijeh, koji drže zapovijesti Božije i vjeru Isusovu."
Otkrivenje 14:9-12
 
"I treći anđeo za njim ide govoreći glasom velikijem: ko se god pokloni zvijeri i ikoni njezinoj, i primi žig na čelo svoje ili na ruku svoju,
I on će piti od vina gnjeva Božijega, koje je nepomiješano utočeno u čašu gnjeva njegova, i biće mučen ognjem i sumporom pred anđelima svetima i pred jagnjetom.
I dim mučenja njihova izlaziće va vijek vijeka; i neće imati mira dan i noć koji se poklanjaju zvijeri i ikoni njezinoj, i koji primaju žig imena njezina.
Ovdje je trpljenje svetijeh, koji drže zapovijesti Božije i vjeru Isusovu."
Otkrivenje 14:9-12
Kakve ovo veze ima sa prethodnim postom? Ili postovima na ovoj temi?
 
Nedelja ce biti zig zveri.

Ona je tvorevina papstva i vecina crkava svetkuje papsku tvorevinu.

To ce biti glavna karika u povezivanju svih hriscanskih crkava sa papstvom gde ce se traziti u svim hriscanskim zemljama da prihvate zver i njen zig.

Nravno, recicete nema nista od toga.
Ali vreme ce doneti svoje.

Ali kada budete videli onda je vec kasno.
 
Mislio sam da vas postedim svega ovoga ali kad nemoze:

Subota je znak, poecat Bozji.

Danasnji duhovni izrailj je duzan d apsotuje Bozji moralni zakon pam i subotu kao bozji znak:

Gal 3:29 A kad ste vi Hristovi, onda ste seme Avraamovo, i po obećanju naslednici.


2.Mo 31:13 A ti kaži sinovima Izrailjevim i reci: Ali subote moje čuvajte, jer je znak između mene i vas od kolena do kolena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem.


Od onih koji postuju ovaj znak, pecat bozji, ce se traziti da prihvate zig zveri, nedelju.
Papstvo nedelju smatra svojom tvorevinom jer znaju da su nedelju oni stvorili.

Ko se ne bude povinovao bice gonjen, zatvaran, kazanjavan, nece moci da kupuje i prodaje. (embargo)
na kraju i mnogi od njih i ubijeni.
 
Mislio sam da vas postedim svega ovoga ali kad nemoze:

Subota je znak, poecat Bozji.

Danasnji duhovni izrailj je duzan d apsotuje Bozji moralni zakon pam i subotu kao bozji znak:

Gal 3:29 A kad ste vi Hristovi, onda ste seme Avraamovo, i po obećanju naslednici.


2.Mo 31:13 A ti kaži sinovima Izrailjevim i reci: Ali subote moje čuvajte, jer je znak između mene i vas od kolena do kolena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem.


Od onih koji postuju ovaj znak, pecat bozji, ce se traziti da prihvate zig zveri, nedelju.
Papstvo nedelju smatra svojom tvorevinom jer znaju da su nedelju oni stvorili.

Ko se ne bude povinovao bice gonjen, zatvaran, kazanjavan, nece moci da kupuje i prodaje. (embargo)
na kraju i mnogi od njih i ubijeni.
а није човек ради суботе, но субота ради човека:mrgreen:
 
Kod:
1. Mojsijeva 2,2	I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;
1. Mojsijeva 2,3	I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svijeh djela svojih, koja učini;
I blagoslovi i posveti!
To je blagosloven i svet dan. Ko je svet? Bog je svet. Njegova Rec je sveta. Sedmi dan je svet.
Da nacinjen je coveka radi. Da bi se covek odmorio, da bi se posvetio Bogu, da bi se setio odakle potice i gde ide. A ne da radi na raj dan...
 
Kod:
1. Mojsijeva 2,2	I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;
1. Mojsijeva 2,3	I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svijeh djela svojih, koja učini;
I blagoslovi i posveti!
To je blagosloven i svet dan. Ko je svet? Bog je svet. Njegova Rec je sveta. Sedmi dan je svet.
Da nacinjen je coveka radi. Da bi se covek odmorio, da bi se posvetio Bogu, da bi se setio odakle potice i gde ide. A ne da radi na raj dan...

верујеш ли у Христа?

У то време иђаше Исус у суботу кроз усеве: а ученици Његови огладнеше, и почеше тргати класје, и јести.
А фарисеји видевши то рекоше Му: Гле, ученици твоји чине шта не ваља чинити у суботу.

...
 
Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svetlosti ostavila je svoj trag, sve do nasega vremena, na jednoj od svetih i opstih hriscanskih ustanova. Staro neznabozacko ime dies solis ili Sunday (nedelja) za sedmicni hriscanski sedmicni praznik je zadrzano u velikoj meri radi ujedinjenja neznabozaca i hriscana, iz razloga jer je Konstantin preporucio prvi dan sedmice svojim sledbenicima- neznaboscima i hriscanima kao casni dan sunca.
To je bio njegov nacin da bi ujedinio neslozne religije svojega carstva jednom zjednickom ustanovom.
History of the Eastern Church, p. 193.)

Car Konstantin osnivac je gradjanskog praznovanja nedelje.
Tako je svetkovanje nedelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrdjeno... Hriscani su kao i neznabhosci bili navikli na svoje svetkovine.
Konstantin je uciniuo da njihov odmor dolazi u isto vreme, i on je izabrao nedelju.
(History of the Christian Church, vol. III, p.p. 379-380.by Philip Schaf.)
 
Prvi zakon o svetkovanu nedelje izdao je Car Konstantin.
On je naredio 321 godine da svi gradjanski i obrtnicki poslovi prestanu u gradovima, ali je poljoprivredni posao dopustio.
Ipak tu naredbu da se nedeljom ne radi, niko nije smatrao da se temelji na trecoj zapovesti (o danu domora) sve do kraja 6 veka. od tog vremena malo po malo postala je nauka crkve.
Tako su crkveni ucitelji, ili biskupi sa rimskim papom, njihovim prevoditeljem i zamenikom Hristovim, preneli subotu Staroga zaveta njenu slavu u svetost na prvi dan endelje.
Biskup Skat Rordam: Report of the Second ECClesiastical Meetings in Copenhage, Sept 13-15, 1887, p. Taaning, p.p. 40-41.


Nedelja je katolicka ustanova..
zahtevi svetkovanja nedelje mogu se zastiti samo nacelima katolicke crkve.
Od pocetka pa do kraja svetog pisma ne postoji nijedan stih, koji ovlascuje prenos sedmicnog dana Bogusluzenja od sedmog dana sedmice na prvi dan sedmice.
I gle, celi civilizovani svet klanja se u odanoj poslusnosti neredbi Katolicke crkve.
(Archbishop T. Enright, in American Sentinel, p. 173 Kansas City, mo)
 
Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svetlosti ostavila je svoj trag, sve do nasega vremena, na jednoj od svetih i opstih hriscanskih ustanova. Staro neznabozacko ime dies solis ili Sunday (nedelja) za sedmicni hriscanski sedmicni praznik je zadrzano u velikoj meri radi ujedinjenja neznabozaca i hriscana, iz razloga jer je Konstantin preporucio prvi dan sedmice svojim sledbenicima- neznaboscima i hriscanima kao casni dan sunca.
To je bio njegov nacin da bi ujedinio neslozne religije svojega carstva jednom zjednickom ustanovom.
History of the Eastern Church, p. 193.)

Car Konstantin osnivac je gradjanskog praznovanja nedelje.
Tako je svetkovanje nedelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrdjeno... Hriscani su kao i neznabhosci bili navikli na svoje svetkovine.
Konstantin je uciniuo da njihov odmor dolazi u isto vreme, i on je izabrao nedelju.
(History of the Christian Church, vol. III, p.p. 379-380.by Philip Schaf.)

верујеш ли у Христа?

У то време иђаше Исус у суботу кроз усеве: а ученици Његови огладнеше, и почеше тргати класје, и јести.
А фарисеји видевши то рекоше Му: Гле, ученици твоји чине шта не ваља чинити у суботу.

...
 
Ranije promene koje je car Konstantin ucinio s pomocu crkvenoga zakona 386. godine. bile su jos stroze poostrene i svuda civilni psolovi svake vrste, nedeljom su bili strogo zabranjeni.
genral Histry of Cristian religion and church, vol, 2, p.300, by dr. A neander.)
 
Ranije promene koje je car Konstantin ucinio s pomocu crkvenoga zakona 386. godine. bile su jos stroze poostrene i svuda civilni psolovi svake vrste, nedeljom su bili strogo zabranjeni.
genral Histry of Cristian religion and church, vol, 2, p.300, by dr. A neander.)
верујеш ли у Христа?

У то време иђаше Исус у суботу кроз усеве: а ученици Његови огладнеше, и почеше тргати класје, и јести.
А фарисеји видевши то рекоше Му: Гле, ученици твоји чине шта не ваља чинити у суботу.

...
 
верујеш ли у Христа?

У то време иђаше Исус у суботу кроз усеве: а ученици Његови огладнеше, и почеше тргати класје, и јести.
А фарисеји видевши то рекоше Му: Гле, ученици твоји чине шта не ваља чинити у суботу.

...

Kod:
Tada Isus reče k narodu i učenicima svojim
23:2  Govoreći: Na Mojsijevu stolicu sedoše književnici i fariseji.
23:3  Sve dakle što vam kažu da držite, držite i tvorite; ali šta oni čine ne činite; jer govore a ne čine.
23:4  Nego vežu bremena teška i nezgodna za nošenje, i tovare na pleća ljudska; a prstom svojim neće da ih prihvate.
23:5  A sva dela svoja čine da ih vide ljudi: raširuju svoje amajlije, i grade velike skute na haljinama svojim.
23:6  I traže začelje na gozbama i prva mesta po zbornicama,
23:7  I da im se klanja po ulicama, i da ih ljudi zovu: Ravi! Ravi!
23:8  A vi se ne zovite Ravi; jer je u vas jedan Ravi Hristos, a vi ste svi braća.
23:9  I ocem ne zovite nikoga na zemlji; jer je u vas jedan Otac koji je na nebesima.
23:10  Niti se zovite Učitelji; jer je u vas jedan učitelj Hristos.
23:11  A najveći između vas da vam bude sluga.
23:12  Jer koji se podiže, poniziće se, a koji se ponižuje, podignuće se.
Matej 23:1-12
 
Sale verujes li ti uopste Hristu.
Ucenici nisu krsili Bozju subotu nego farisejske uredbe o suboti koje su dometnuli.
Znas ti to dobro.
Oni su na subotu nametnuli svoja pravila.
Oni su i Isusa krivili da krsi subotu a sam znas da je Isus morao da zivi u svemu po zakonu i greha na njemu ne nadje se.

Isus je krsio njihove obicaje koje su uveli sa subotom ne Bozje.

O tome smo vec raspravljali u toku ove diskusije zar sve to trebamo ponavljati???

Isus im kaze subotom vam nije greh da spasite zivot zivotinji a zivot coveku da spasite to je za vas krsenje subote?

Razumes ti to dobro Sale.
Budi posten prema istini
 
Kod:
Tada Isus reče k narodu i učenicima svojim
23:2  Govoreći: Na Mojsijevu stolicu sedoše književnici i fariseji.
23:3  Sve dakle što vam kažu da držite, držite i tvorite; ali šta oni čine ne činite; jer govore a ne čine.
23:4  Nego vežu bremena teška i nezgodna za nošenje, i tovare na pleća ljudska; a prstom svojim neće da ih prihvate.
23:5  A sva dela svoja čine da ih vide ljudi: raširuju svoje amajlije, i grade velike skute na haljinama svojim.
23:6  I traže začelje na gozbama i prva mesta po zbornicama,
23:7  I da im se klanja po ulicama, i da ih ljudi zovu: Ravi! Ravi!
23:8  A vi se ne zovite Ravi; jer je u vas jedan Ravi Hristos, a vi ste svi braća.
23:9  I ocem ne zovite nikoga na zemlji; jer je u vas jedan Otac koji je na nebesima.
23:10  Niti se zovite Učitelji; jer je u vas jedan učitelj Hristos.
23:11  A najveći između vas da vam bude sluga.
23:12  Jer koji se podiže, poniziće se, a koji se ponižuje, podignuće se.
Matej 23:1-12

да ли је толико тешко одговорити на питање
верујеш ли у Христа?
 
Sale verujes li ti uopste Hristu.
Ucenici nisu krsili Bozju subotu nego farisejske uredbe o suboti koje su dometnuli.
Znas ti to dobro.
Oni su na subotu nametnuli svoja pravila.
Oni su i Isusa krivili da krsi subotu a sam znas da je Isus morao da zivi u svemu po zakonu i greha na njemu ne nadje se.

Isus je krsio njihove obicaje koje su uveli sa subotom ne Bozje.

O tome smo vec raspravljali u toku ove diskusije zar sve to trebamo ponavljati???

Isus im kaze subotom vam nije greh da spasite zivot zivotinji a zivot coveku da spasite to je za vas krsenje subote?

Razumes ti to dobro Sale.
Budi posten prema istini

верујем
а верујем и да није човек ради суботе, већ субота ради човека.

ево цитата оног ко ме назвао павијаном:)
To je blagosloven i svet dan. Ko je svet? Bog je svet. Njegova Rec je sveta. Sedmi dan je svet.
Da nacinjen je coveka radi. Da bi se covek odmorio, da bi se posvetio Bogu, da bi se setio odakle potice i gde ide. A ne da radi na raj dan...

А колико је човек претежнији од овце? Дакле ваља у суботу добро чинити.

све је почело одавде, па да видимо ко има ту фарисејску веру:D

мада тема није, али волим да видим духовно прогледиве вернике како схватају Христове речи
 
Komentar kardinala Gibonsa o nedelji:

Povodom svetske izlozbe koija se odrzala u Americi 1893 godine.
Rimska crkva je dobila zgodnu priliku da ucutka svoje napadace i to pitanjem:

Zasto protestanti i ostali svetkuju nedelju?

U to vreme su protenstanske vodje podigle svoj protest, zasto se izlozba odrzava nedeljom?
Oni su apelirali na koingres, da zabrani otvaranje izlozbe nedeljom.
Tako su se protestanti pokzali braniteljima nedelje koju je posvetila Rimska crkva.

Tada je kardinal Gibbons u Catholic Mirorru, koji je sluzbeni organ Rimokatoilicke crkve u Americi, opisao veliku neskladnost vere i ucenja protenstanskih crkava.
Ovako je Gibbons rekao:

ZASTO PROTESTANTI SVETKUJU NEDELJU?
NEDELJA JE PRAVI POTOMAK KATOLICKE CRKVE. PRISVAJANJE NEDELJE OD PROTESTANATA SVEDOCI OVIM DA JE NEOSNOVANO, PROTIVZAKONITO I POGUBNO.
 
верујем
а верујем и да није човек ради суботе, већ субота ради човека.

ево цитата оног ко ме назвао павијаном:)


А колико је човек претежнији од овце? Дакле ваља у суботу добро чинити.

све је почело одавде, па да видимо ко има ту фарисејску веру:D

мада тема није, али волим да видим духовно прогледиве вернике како схватају Христове речи

Pavijan? Pa to je sala brate, nije valjda da si se uvredio? Nisam ti rekao ni da si slep :)
Valjda dobro ciniti. Valja jesti kad si gladan. Valja pomoci coveku u nevolji. Ili zivotinji u nevolji. Citaj dalje sta je sve Isus radio Subotom.
Kod:
I dođe u Nazaret gde beše odrastao, i uđe po običaju svom u dan subotni u zbornicu, i ustade da čita.
Luka 4:16
Po obicaju svome...
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top