Zasto svetkujemo nedjelju?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Cudno mi je to nesto....


i.
Sta je cudno.. svih 9 zapovesti i dalje vaze... Nije ih Hrist ukinuo... vec ih je potvrdio u novom zavetu...
sabat nije nalozio da i dalje svetkuju....

takodje Hristov zakon glasi:

Matej 22

36 “Učitelju, koja je najveća zapovest u Zakonu?”

37 On mu je odgovorio: “‘Voli Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim!’

38 To je najveća i prva zapovest

39 Druga, slična toj, jest ova: ‘Voli bližnjeg svojeg kao samoga sebe!’

40 Na tim se dvjema zapovijestima temelji sav Zakon i Proroci.”


To znaci svaki dan sprovoditi u delo Hristov zakon... a ne jednom nedeljno kako je propisivao Mojsijev zakon.
 
Ali sada ima novo znacenje,tj.podsecanje na Hristovo vaskrsenje.I sta je tu sporno?
" Odakle dolazi običaj slavljenja Uskrsa?
Da li su prvi hrišćani bojili uskršnja jaja? Da li su Petar ili Pavle ikad održavali uskršnju jutarnju misu?
Reč Uskrs (engleski “Easter”) pojavljuje se samo jednom u engleskom prevodu Biblije King James: “...beše naumio da ga posle Uskrsa (Easter) izvede pred narod.”Reč koja je ovde prevedena s Easter je Pasha, grčki naziv za jevrejski praznik Pesah, i nema nikakve veze s engleskim Easter (Uskrs). Dobro je poznato da Easter nije hrišćanski termin, bar ne u svom izvornom značenju. Taj naziv dolazi od imena paganske boginje jutarnjeg svetla i proleća. Easter je samo nešto moderniji oblik imena Eostre, Ostera, Astarta ili Ištar, gde se ovo poslednje, prema Hislopu, izgovara kao što Englezi izgovaraju Easter.Kao i reč Easter, mnogi današnji običaji potiču iz nehrišćanskih religija. Na primer, farbaju se, sakrivaju, traže i jedu uskrsnja jaja. To je običaj koji se danas nevino održava i često povezuje s vremenom dečjih radosti i ludorija. Međutim, taj običaj nije potekao iz hrišćanstva. Jaje je bilo sveti simbol među Vaviloncima, koji su verovali u staru bajku o jajetu čudesne veličine koje je palo s neba u reku Eufrat. Prema drevnom mitu iz tog čudesnog jajeta se izlegla boginja Astarota (Easter). Jaje tako simboliše boginju Astarotu ".
 
Hoce li mi neko odgovoriti zasto svetkujemo nedjelju?
Evo direktan odgovor

Kako je nedjelja postala glavni dan za bogoslužje u većini kršćanskih religija?

Premda je Krist uskrsnuo prvog dana u tjednu (koji odgovara našoj nedjelji), Biblija nigdje ne govori o tome da bi taj dan trebalo smatrati svetim.

Kod Rimljana je nedjelja bila dan posvećen sunčanom božanstvu (dies Solis). Tragovi tog kulta vidljivi su u nazivima za nedjelju, koji su u nekim jezicima tvoreni od imenice “Sunce” i “dan” (engleski: Sunday; njemački: Sonntag).

U vezi s tim u knjizi Lectures on the History of the Eastern Church stoji: “Zadržavanje starog poganskog naziva ‘dies Solis’, odnosno Sunday, za tjedni kršćanski blagdan uvelike je posljedica sjedinjenja poganskih i kršćanskih nazora do kojeg je došlo kad je Konstantin [u svom proglasu izdanom 321. n. e.] preporučio svojim podanicima — i poganima i kršćanima — da prvi dan u tjednu slave kao ‘veličanstveni dan Sunca’. (...)

Na taj je način neskladne religije u svom carstvu sjedinio u jednu instituciju” (Arthur Penrhyn Stanley, New York, 1871, stranica 291).
 
Evo direktan odgovor

Kako je nedjelja postala glavni dan za bogoslužje u većini kršćanskih religija?

Premda je Krist uskrsnuo prvog dana u tjednu (koji odgovara našoj nedjelji), Biblija nigdje ne govori o tome da bi taj dan trebalo smatrati svetim.

Kod Rimljana je nedjelja bila dan posvećen sunčanom božanstvu (dies Solis). Tragovi tog kulta vidljivi su u nazivima za nedjelju, koji su u nekim jezicima tvoreni od imenice “Sunce” i “dan” (engleski: Sunday; njemački: Sonntag).

U vezi s tim u knjizi Lectures on the History of the Eastern Church stoji: “Zadržavanje starog poganskog naziva ‘dies Solis’, odnosno Sunday, za tjedni kršćanski blagdan uvelike je posljedica sjedinjenja poganskih i kršćanskih nazora do kojeg je došlo kad je Konstantin [u svom proglasu izdanom 321. n. e.] preporučio svojim podanicima — i poganima i kršćanima — da prvi dan u tjednu slave kao ‘veličanstveni dan Sunca’. (...)

Na taj je način neskladne religije u svom carstvu sjedinio u jednu instituciju” (Arthur Penrhyn Stanley, New York, 1871, stranica 291).
Jos jedna laz.Istorijski izvori jasno govore da su hriscani krajem prvog i tokom drugog veka svetkovali nedelju,kao dan Gospodnji.
 
Evo direktan odgovor

Kako je nedjelja postala glavni dan za bogoslužje u većini kršćanskih religija?

Premda je Krist uskrsnuo prvog dana u tjednu (koji odgovara našoj nedjelji), Biblija nigdje ne govori o tome da bi taj dan trebalo smatrati svetim.

Kod Rimljana je nedjelja bila dan posvećen sunčanom božanstvu (dies Solis). Tragovi tog kulta vidljivi su u nazivima za nedjelju, koji su u nekim jezicima tvoreni od imenice “Sunce” i “dan” (engleski: Sunday; njemački: Sonntag).

U vezi s tim u knjizi Lectures on the History of the Eastern Church stoji: “Zadržavanje starog poganskog naziva ‘dies Solis’, odnosno Sunday, za tjedni kršćanski blagdan uvelike je posljedica sjedinjenja poganskih i kršćanskih nazora do kojeg je došlo kad je Konstantin [u svom proglasu izdanom 321. n. e.] preporučio svojim podanicima — i poganima i kršćanima — da prvi dan u tjednu slave kao ‘veličanstveni dan Sunca’. (...)

Na taj je način neskladne religije u svom carstvu sjedinio u jednu instituciju” (Arthur Penrhyn Stanley, New York, 1871, stranica 291).
Tacno tako.
Jos jedan dokaz koliko je hriscanstvo upropasteno.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top