Zasto Srbi Krajisnici se ne vrate iz Srbije da zive u Knin?

Hrvati su se 1995. radovali masovnim odlaskom Srba ne sluteći šta depopulacija znači ekonomiji (ali opet za desnicu je bolje i raspad ekonomije nego da u Hrvatskoj ima mrskih Srba više od 3%), sad kad shvataju značaj ljudskih resursa dovode Filipince i druge strance. Međutim osim Srba koji su tamo rođeni teško da će tamo više iko ikad hteti da živi. I da nasele Arape/Filipince oni bi kad tad otišli za Split, Zadar, Zagreb i slično.

Čitav potez od Lapca do Gline biće potpuno prazan kroz par decenija.
 
Knin je glavni grad Krajine, i najljepsi dio realno.
Ево како изгледа Книн и његова околина (испод).

@Perperius Kнин није био нити је сад велик, али дуго има одлике града, најмање од млетачког периода (1688-1797). Книн од хабзбуршког доба има болницу а у југословенско доба је добио и нову, има дуго разне друге институције, имао је неколико фирми посебно се истицао 'Твик'' који је био гигант (ту фирму је врло успешно водио Мирко Марјановић), био је јак жељезнички центар и рaскршће, има одавно фудбалски клуб итд. Книнска гимназија је била чувена и заједно са оном у Сремским Карловцима се сматрала најтежом у Југославији. Тако да не стоји што си навео на другој теми да је Книн требало урбанизовати да су Срби остали, као да је био нека варошица.

182162041_2968598590129401_7990470084034712155_n.jpg

town-knin-dinara-mountain-dalmatian-zagora-croatia-32180790 (3).jpg

4929972 (3).jpg


Odlaze jer nijesu vezani za tu zemlju, nijesu Krajisnici.
Данашњи Хрвати у Книну су већином досељеници из средње Босне након 1995. То што они одлазе би се могло тумачити и тиме да нису везани за Книн, мада је заправо главни разлог економски. Међутим, и домаћи кнински Хрвати којих је у доба Југославије било 13-14% су великој већини напустили Книн из економских разлога и данас живе у Сплиту, Загребу и дијаспори.


@Biserna
 
Ево како изгледа Книн и његова околина (испод).

@Perperius Kнин није био нити је сад велик, али дуго има одлике града, најмање од млетачког периода (1688-1797). Книн од хабзбуршког доба има болницу а у југословенско доба је добио и нову, има дуго разне друге институције, имао је неколико фирми посебно се истицао 'Твик'' који је био гигант (ту фирму је врло успешно водио Мирко Марјановић), био је јак жељезнички центар и рaскршће, има одавно фудбалски клуб итд. Книнска гимназија је била чувена и заједно са оном у Сремским Карловцима се сматрала најтежом у Југославији. Тако да не стоји што си навео на другој теми да је Книн требало урбанизовати да су Срби остали, као да је био нека варошица.
Knin od 10.000 stanovnika nije grad, varošica (town) u najboljem slučaju. Sela u Vojvodini poput Čuruga i Laćarka imaju toliko stanovnika.

Da je potpisan plan Z4 (tema na koju aludiraš) u Knin bi se slilo možda i više do 20.000 ljudi iz rzanih delova Hrvatske, tako da bi morao proći urbanizaciju u tom slučaju, pogotovo zato što bi postao kulturni, administrativni, obrazovni, ekonomski itd. centar Krajine. Po tom planu samo Knin i Glina kao iole urbana naselja ulaze u sastav Krajine, sve ostalo su ruralna naselja.
 
Jer smo mi Srbi prvobitno mediteranski narod, nas vuce krs i draca, more. Nijesu mocvare i sume prirodni ambijent za Srbe.
Е ако ти Србин и шума нису као нокат и месо, онда не знам шта му је станиште !! Ја волим крас а волим и шуму. Тога у Ужичком крају има у оба случаја. Кад одем горе у планину, један део ми личи на Херцеговину и Далмацију а други на Босну.
 
Knin od 10.000 stanovnika nije grad, varošica (town) u najboljem slučaju. Sela u Vojvodini poput Čuruga i Laćarka imaju toliko stanovnika.

Da je potpisan plan Z4 (tema na koju aludiraš) u Knin bi se slilo možda i više do 20.000 ljudi iz rzanih delova Hrvatske, tako da bi morao proći urbanizaciju u tom slučaju, pogotovo zato što bi postao kulturni, administrativni, obrazovni, ekonomski itd. centar Krajine. Po tom planu samo Knin i Glina kao iole urbana naselja ulaze u sastav Krajine, sve ostalo su ruralna naselja.
Книн је са око 12.000 становника у доба СФРЈ је имао одлике града - имао је болницу, институције, стару тврђаву итд, а био је и седиште општине од неколико десетина хиљада становника. Чуруг и Лаћарак нису ништа друго доли велика села.
Котор нема ни 1500 становника, али је град (јербо има одлике града, а не села). Није све у броју становника.
 
Ево како изгледа Книн и његова околина (испод).

@Perperius Kнин није био нити је сад велик, али дуго има одлике града, најмање од млетачког периода (1688-1797). Книн од хабзбуршког доба има болницу а у југословенско доба је добио и нову, има дуго разне друге институције, имао је неколико фирми посебно се истицао 'Твик'' који је био гигант (ту фирму је врло успешно водио Мирко Марјановић), био је јак жељезнички центар и рaскршће, има одавно фудбалски клуб итд. Книнска гимназија је била чувена и заједно са оном у Сремским Карловцима се сматрала најтежом у Југославији. Тако да не стоји што си навео на другој теми да је Книн требало урбанизовати да су Срби остали, као да је био нека варошица.

Pogledajte prilog 1318661
Pogledajte prilog 1318646
Pogledajte prilog 1318642


Данашњи Хрвати у Книну су већином досељеници из средње Босне након 1995. То што они одлазе би се могло тумачити и тиме да нису везани за Книн, мада је заправо главни разлог економски. Међутим, и домаћи кнински Хрвати којих је у доба Југославије било 13-14% су великој већини напустили Книн из економских разлога и данас живе у Сплиту, Загребу и дијаспори.


@Biserna
Pričali su mi kad sam bila u Hrvatskoj da su u Knin doselili Hrvate izbeglice iz BiH, ali da se i oni nisu dugo zadržali. Privremeno su tu boravili dok se nisu snašli i otišli dalje. Knin je mrtav grad. Nema ni posla, ničega.

Prijateljica iz Splita je bila pre koju godinu sa rođakom. One su Hrvatice, ali ih je u Kninu bilo strah. Sve pusto, zatvoreno, samo su neke vojnike videle na ulici. Našle su jedan otvoren restoran, a i tamo su ih ljudi čudno gledali. Vratile su se brže nego što su otišle.

Kažu da je stanje tamo još gore sad nego pre.
 
Книн је са око 12.000 становника у доба СФРЈ је имао одлике града - имао је болницу, институције, стару тврђаву итд, а био је и седиште општине од неколико десетина хиљада становника. Чуруг и Лаћарак нису ништа друго доли велика села.
Котор нема ни 1500 становника, али је град (јербо има одлике града, а не села). Није све у броју становника.

Pa i Cetinje ima samo 10.000 stanovnika, ali ima sve i uzima najveci % para iz budzeta.
 
Гледам ове слике. Веома леп пејзаж. Али знам да живот у Книну нема перспективу. Тамо нема посла. Не знам од чега живе људи у њему. Мени се чини да би Хрватска сад пристала да прода за паре Крајину Србији када би Србија имала ту жељу и новац.
 
Е ако ти Србин и шума нису као нокат и месо, онда не знам шта му је станиште !! Ја волим крас а волим и шуму. Тога у Ужичком крају има у оба случаја. Кад одем горе у планину, један део ми личи на Херцеговину и Далмацију а други на Босну.

Srbi su se selili u sume mnogo kasnije. Cak i nasa rijec suma nije domaca/slovenska nego smo preuzeli od albanaca. Dok mi imamo 6-7 rijeci za kamen. Srbi kolektivno su iz Dinarskih krajeva, blizu mora. U Zlatibor i uzice su Srbi juce doselili. Prije su zivjeli vlasi/rumuni i taj kraj se zvao Stari Vlah.
 
Pričali su mi kad sam bila u Hrvatskoj da su u Knin doselili Hrvate izbeglice iz BiH, ali da se i oni nisu dugo zadržali. Privremeno su tu boravili dok se nisu snašli i otišli dalje. Knin je mrtav grad. Nema ni posla, ničega.

Prijateljica iz Splita je bila pre koju godinu sa rođakom. One su Hrvatice, ali ih je u Kninu bilo strah. Sve pusto, zatvoreno, samo su neke vojnike videle na ulici. Našle su jedan otvoren restoran, a i tamo su ih ljudi čudno gledali. Vratile su se brže nego što su otišle.

Kažu da je stanje tamo još gore sad nego pre.
Slično se dešava i na istoku Republike Srpske. Opštine koje su imale bošnjačku većinu ili veću brojnost a iz kojih su Bošnjaci izbegli tokom rata i tamo kasnije doselili Srbi izbegli iz drugih delova BiH. Upravo se ti Srbi danas najviše iseljavaju iz RS u treće zemlje.
 
Pa i Cetinje ima samo 10.000 stanovnika, ali ima sve i uzima najveci % para iz budzeta.
Cetinje kao i Knin ima odlike grada jako dugo. Imaju i podjednak broj stanovnika.
U neposrednoj blizini Knina su postojala sela Kninsko Polje i Kovačić koja su imala stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom i drugim seoskim dalatnostima. Ali ta sela su se još u doba SFRJ spojila sa Kninom kako se grad širio i postala su predgrađa Knina, naročito Kninsko Polje.
 
Pričali su mi kad sam bila u Hrvatskoj da su u Knin doselili Hrvate izbeglice iz BiH, ali da se i oni nisu dugo zadržali. Privremeno su tu boravili dok se nisu snašli i otišli dalje. Knin je mrtav grad. Nema ni posla, ničega.

Prijateljica iz Splita je bila pre koju godinu sa rođakom. One su Hrvatice, ali ih je u Kninu bilo strah. Sve pusto, zatvoreno, samo su neke vojnike videle na ulici. Našle su jedan otvoren restoran, a i tamo su ih ljudi čudno gledali. Vratile su se brže nego što su otišle.

Kažu da je stanje tamo još gore sad nego pre.
Knin živi jedino u avgustu iz dobro poznatog razloga

jedino što treba biti srpski interes za Krajinu je da se očuvaju bar opštine gde su srbi većina / načelnici srbi. A takvih nije toliko malo.
 
Книн је са око 12.000 становника у доба СФРЈ је имао одлике града - имао је болницу, институције, стару тврђаву итд, а био је и седиште општине од неколико десетина хиљада становника. Чуруг и Лаћарак нису ништа друго доли велика села.
Котор нема ни 1500 становника, али је град (јербо има одлике града, а не села). Није све у броју становника.
Kninu bi najviše trebala urbanizacija zbog priliva stanovništva i zbog toga što bi postao centar autonomije. SFRJ Knin nije imao infrastrukturne uslove za to.
 
Knin živi jedino u avgustu iz dobro poznatog razloga

jedino što treba biti srpski interes za Krajinu je da se očuvaju bar opštine gde su srbi većina / načelnici srbi. A takvih nije toliko malo.
Kako misliš to očuvati? To su opštine koje imaju oko hiljadu ili par hiljada stanovnika ukupno sa prosečnom starossti stanovništva 55+. Samo masovni povratak tu pomaže.
 
Srbi su se selili u sume mnogo kasnije. Cak i nasa rijec suma nije domaca/slovenska nego smo preuzeli od albanaca. Dok mi imamo 6-7 rijeci za kamen. Srbi kolektivno su iz Dinarskih krajeva, blizu mora. U Zlatibor i uzice su Srbi juce doselili. Prije su zivjeli vlasi/rumuni i taj kraj se zvao Stari Vlah.
Хах.....па ако је у овом крају столовао Никола Алтомановић и Твртко Котроманић у 14. веку а притом знамо да у Полимљу постоје остаци цркава чак из 8. века, како онда може бити да су Срби у Златиборски крај и Стари Влах дошли "јуче" и где су докази да су у њему живели (пази сад) РУМУНИ тј. Власи. Румуни тј. област Дачије у Римском царству је увек била тамо иза Дунава.
 
Cetinje kao i Knin ima odlike grada jako dugo. Imaju i podjednak broj stanovnika.
U neposrednoj blizini Knina su postojala sela Kninsko Polje i Kovačić koja su imala stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom i drugim seoskim dalatnostima. Ali ta sela su se još u doba SFRJ spojila sa Kninom kako se grad širio i postala su predgrađa Knina, naročito Kninsko Polje.

Pa Knin je vazda bio centar Vojne Krajine, grad na 7 rijeka, na najboljem strateskom mjestu na Dinari.
 
Kninu bi najviše trebala urbanizacija zbog priliva stanovništva i zbog toga što bi postao centar autonomije. SFRJ Knin nije imao infrastrukturne uslove za to.
Knin se širio gutajući Kninsko Polje tamo od 1960-ih sve do 1995. Ljudi iz sela u široj okolini Knina a poneki i iz Like su kupovali komade njiva od lokalnih seljaka iz Kninskog Polja za placeve i tu su zidali kuće. U manjoj meri isto se dešavalo i u Kovačiću. Moj ćaća je ozida kuću na prostoru nekadašnje njive jednog čoveka iz Kninskog Polja, tu sam rođen. Naselje koje je niklo u zadnjih 30-ak godina pre rata na prostoru Kninskog Polje se nazivalo Novi Knin.
 
Pa Knin je vazda bio centar Vojne Krajine, grad na 7 rijeka, na najboljem strateskom mjestu na Dinari.
Da, sa kninske tvrđave (Fortice) se vidi 7 voda: Krka, Radljevac, Butižnica, Kosovčica, Krčić, Orašnica i Marčinkovac. Dinara se iznad Knina uzdiže do 1830 m. Nije ni more daleko. Do Šibenika ima 55 km, a podjednako i do Karina, to se spiči autom čas posla.
 
Da, sa kninske tvrđave (Fortice) se vidi 7 voda: Krka, Radljevac, Butižnica, Kosovčica, Krčić, Orašnica i Marčinkovac. Dinara se iznad Knina uzdiže do 1830 m. Nije ni more daleko. Do Šibenika ima 55 km, a podjednako i do Karina, to se spiči autom čas posla.
džabe Karin, bio bi od značaja da je opstala Krajina. Ovako je jedna obična baruština.

Doduše videh negde da je po popisu iz 2011. Donji Karin jedino većinski srpsko mesto na hrvatskom primorju, zanimljiva informacija.
 
Хах.....па ако је у овом крају столовао Никола Алтомановић и Твртко Котроманић у 14. веку а притом знамо да у Полимљу постоје остаци цркава чак из 8. века, како онда може бити да су Срби у Златиборски крај и Стари Влах дошли "јуче" и где су докази да су у њему живели (пази сад) РУМУНИ тј. Власи. Румуни тј. област Дачије у Римском царству је увек била тамо иза Дунава.
Za srbogorce, Srbi su postojali i jedino postoje po crnogorskim vukojebinama...inace su svi redom ubermenschi, najhrabriji, najlepsi, najcasniji, najposteniji..ma na hleb da ih mazes 😀
 
Хах.....па ако је у овом крају столовао Никола Алтомановић и Твртко Котроманић у 14. веку а притом знамо да у Полимљу постоје остаци цркава чак из 8. века, како онда може бити да су Срби у Златиборски крај и Стари Влах дошли "јуче" и где су докази да су у њему живели (пази сад) РУМУНИ тј. Власи. Румуни тј. област Дачије у Римском царству је увек била тамо иза Дунава.

Pazi par stvari prije svega kakva su to prezimena Altoman Kotroman, lice vise na rumune ili neke druge no na Srbe, bar po porijeklu. Drugo pricam o 8. i 9. vijeku. Stari Vlah je kako su stari Srbi zvali to mjesto jer su to tamo zivjeli Romani/Vlasi/Rumuni, Srbi su zivjeli amo prema moru. Sad nadji jednu porodicu u Uzice da nije dosao juce iz Hercegovine ili CG dacu ti kilo zlata.
 
Da, sa kninske tvrđave (Fortice) se vidi 7 voda: Krka, Radljevac, Butižnica, Kosovčica, Krčić, Orašnica i Marčinkovac. Dinara se iznad Knina uzdiže do 1830 m. Nije ni more daleko. Do Šibenika ima 55 km, a podjednako i do Karina, to se spiči autom čas posla.

Grahovo je na 30min, Mrkonjic grad na 2 a Banjaluka na 3 sata. Brze kad bi postojalo autoput BL-Knin.
 

Back
Top