RebeccaBg
Elita
- Poruka
- 17.423
ISTORIČAR PREDRAG MARKOVIĆ ZA KURIR: Teško je reći zašto je dobro biti Srbin
inrervju nedelje:
Titovi Jugosloveni su mogli da odgovore na to na šta su ponosni. Imate čitavu generaciju sredovečnih ljudi koji se zbune kad ih pitate da li žive u Srbiji ili Jugoslaviji. Za nas je i danas mesto u nemačkom srcu zauzeto.
Nedić je kukao i molio da ga prime u nemačku Evropu, ali Nemci nisu hteli
Sretenje je jedan od najlepših praznika, simbol borbe za slobodu i simbol demokratije. To je retko jer smo spojili dve slobodarske tradicije - i boračku i ustavotvornu, kaže za Kurir dr Predrag Marković, istoričar.
Zbog čega se Sretenje, iako je već dugo državni praznik, nije primilo u narodu poput 29. novembra?
- Prvo, 29. novembar je duže trajao, a ta država je pravila veće manifestacije. SFRJ je umela da organizuje te ceremonije. Mi smo država koja tek otkriva svoje korene. Nama fale mnogi državni rituali koje su komunisti decenijama razvijali. Imate čitavu generaciju sredovečnih ljudi koji se zbune kad ih pitate da li žive u Srbiji ili Jugoslaviji. Građenje identiteta je veliki posao. Imamo pitanje na koje je teško odgovoriti - šta je dobro u tome biti Srbin? Titovi Jugosloveni su mogli da odgovore na to na šta su ponosni, a mi sada teško to možemo.
Ipak, čini se da sve više verujemo u mitove?
- Svi narodi imaju mitove. Evo, Hrabro srce je škotski mit koji pokazuje da jedan razvijen narod ima potrebu za tim. Škotska mitologija je izmišljena, kilt je napravljen u 19. veku. Naši autošovinisti prave veliku grešku kad nešto proglase glupošću koje nema nigde, a svi narodi imaju svoju mitologiju. Razvijeniji narodi imaju nešto drugo sem mitologije. Makedonci su, s druge strane, primer naroda koji ima samo mitove.
Da li su poslednja dešavanja u Ukrajini pokazatelj da se bliže novi hladni ili treći svetski rat?
- Videćemo da li ukrajinski rat može da se veže za ratove u Jugoslaviji devedesetih i da li je to deo šireg procesa. On je veliko iskušenje za Evropu jer se rešava dilema da li je zapadna Evropa sa Rusijom ili protiv nje, da li će nastaviti da slepo sledi američku politiku. Ukrajinska kriza je čist ćar za SAD, a destabilizuje Rusiju i u manjoj meri EU.
Ko je kriv za krizu?
- Rusiji ne odgovara ova situacija. Da li je dobro za Ukrajinu da bude neprijatelj Rusije? Antiruski projekti u Ukrajini viđeni su samo u dva svetska rata. Rusija vekovima ima strah od opkoljavanja. Da li je dobro za svetski mir to što SAD stavlja nuklearne rakete u Poljsku i baltičke države? Sam taj čin je dovoljno veliki udarac za rusko osećanje sigurnosti, a kamoli Ukrajina. Kad vidimo ko je pokrenuo čitav niz provokacija, odgovornost je na strani Amerike.
Može li se povući paralela sa situacijom na Kosovu i Metohiji?
- Da li Ukrajinci koji govore ruski imaju manja prava od Albanaca na Kosovu? Kažu da Albanci imaju pravo da žive sa Albancima. Da li onda i Rusi imaju pravo da žive s Rusima?
Može li pojava Sirize da uruši EU?
- EU je toliko značajan projekat da ne može da propadne. Može da oslabi, ali EU je zauvek otklonila opasnost od rata u zapadnoj Evropi. Nikada više neće ratovati Francuska i Nemačka, Poljska i Nemačka. Problem je što je ona promenila prirodu od ekonomskog saveza do pitanja hoće li postati država. Ona je ekonomski džin, a diplomatski patuljak. Po mnogo čemu liči na SFRJ. To je heterogena tvorevina s plemenitom idejom, ali za razliku od Jugoslavije, u EU postoje velike sile koje neće raditi na urušavanju EU, a radile su na propasti Jugoslavije. Nemačka je dva puta rušila Jugoslaviju. Videćemo šta će Siriza uraditi. Zasad su to plemenite želje koje prijaju ušima narodnih masa. Realna politika ne može se tako voditi, ne znamo ima li Grčka kapacitet da opstane bez pomoći EU.
inrervju nedelje:
Titovi Jugosloveni su mogli da odgovore na to na šta su ponosni. Imate čitavu generaciju sredovečnih ljudi koji se zbune kad ih pitate da li žive u Srbiji ili Jugoslaviji. Za nas je i danas mesto u nemačkom srcu zauzeto.
Nedić je kukao i molio da ga prime u nemačku Evropu, ali Nemci nisu hteli
Sretenje je jedan od najlepših praznika, simbol borbe za slobodu i simbol demokratije. To je retko jer smo spojili dve slobodarske tradicije - i boračku i ustavotvornu, kaže za Kurir dr Predrag Marković, istoričar.
Zbog čega se Sretenje, iako je već dugo državni praznik, nije primilo u narodu poput 29. novembra?
- Prvo, 29. novembar je duže trajao, a ta država je pravila veće manifestacije. SFRJ je umela da organizuje te ceremonije. Mi smo država koja tek otkriva svoje korene. Nama fale mnogi državni rituali koje su komunisti decenijama razvijali. Imate čitavu generaciju sredovečnih ljudi koji se zbune kad ih pitate da li žive u Srbiji ili Jugoslaviji. Građenje identiteta je veliki posao. Imamo pitanje na koje je teško odgovoriti - šta je dobro u tome biti Srbin? Titovi Jugosloveni su mogli da odgovore na to na šta su ponosni, a mi sada teško to možemo.
Ipak, čini se da sve više verujemo u mitove?
- Svi narodi imaju mitove. Evo, Hrabro srce je škotski mit koji pokazuje da jedan razvijen narod ima potrebu za tim. Škotska mitologija je izmišljena, kilt je napravljen u 19. veku. Naši autošovinisti prave veliku grešku kad nešto proglase glupošću koje nema nigde, a svi narodi imaju svoju mitologiju. Razvijeniji narodi imaju nešto drugo sem mitologije. Makedonci su, s druge strane, primer naroda koji ima samo mitove.
Da li su poslednja dešavanja u Ukrajini pokazatelj da se bliže novi hladni ili treći svetski rat?
- Videćemo da li ukrajinski rat može da se veže za ratove u Jugoslaviji devedesetih i da li je to deo šireg procesa. On je veliko iskušenje za Evropu jer se rešava dilema da li je zapadna Evropa sa Rusijom ili protiv nje, da li će nastaviti da slepo sledi američku politiku. Ukrajinska kriza je čist ćar za SAD, a destabilizuje Rusiju i u manjoj meri EU.
Ko je kriv za krizu?
- Rusiji ne odgovara ova situacija. Da li je dobro za Ukrajinu da bude neprijatelj Rusije? Antiruski projekti u Ukrajini viđeni su samo u dva svetska rata. Rusija vekovima ima strah od opkoljavanja. Da li je dobro za svetski mir to što SAD stavlja nuklearne rakete u Poljsku i baltičke države? Sam taj čin je dovoljno veliki udarac za rusko osećanje sigurnosti, a kamoli Ukrajina. Kad vidimo ko je pokrenuo čitav niz provokacija, odgovornost je na strani Amerike.
Može li se povući paralela sa situacijom na Kosovu i Metohiji?
- Da li Ukrajinci koji govore ruski imaju manja prava od Albanaca na Kosovu? Kažu da Albanci imaju pravo da žive sa Albancima. Da li onda i Rusi imaju pravo da žive s Rusima?
Može li pojava Sirize da uruši EU?
- EU je toliko značajan projekat da ne može da propadne. Može da oslabi, ali EU je zauvek otklonila opasnost od rata u zapadnoj Evropi. Nikada više neće ratovati Francuska i Nemačka, Poljska i Nemačka. Problem je što je ona promenila prirodu od ekonomskog saveza do pitanja hoće li postati država. Ona je ekonomski džin, a diplomatski patuljak. Po mnogo čemu liči na SFRJ. To je heterogena tvorevina s plemenitom idejom, ali za razliku od Jugoslavije, u EU postoje velike sile koje neće raditi na urušavanju EU, a radile su na propasti Jugoslavije. Nemačka je dva puta rušila Jugoslaviju. Videćemo šta će Siriza uraditi. Zasad su to plemenite želje koje prijaju ušima narodnih masa. Realna politika ne može se tako voditi, ne znamo ima li Grčka kapacitet da opstane bez pomoći EU.