dandy008
Zainteresovan član
- Poruka
- 337
Nema na cemu Palmo.
I ja sam bio u slicnoj ako ne i goroj situacijil.
Spremnost na sve je odlican pocetak.
Ja sam poceo sa jedinim poslom sta sam mogao naci i uvek sam trazio druge i bolje poslove ali nisam napustao one prve.
Osim novca da zivimo, cilj mi je bio i da zaradjujem dovoljno da bih mogao dobiti kredit od banke za kupovinu prvog stana ili kuce. Da bi dobili kredit od banke, potrebno je 6 meseci iskustva na jednom radnom mestu i da ti ukupna primanja budu dovoljna da pokrivas rate kredita i da ti jos nesto preostane da mozes da zivis.
Posle godinu dana, imao sam tri razlicita posla: jedan sam radio ujutru od 5-7, drugi sam radio po danu do uvece a treci sam radio vikendom i mislim cetvrkom posle podne i uvece. Svi su to bili losiji poslovi, i nisu nam trebali svi, mislim mogli smo da zivimo i bez sva tri posla, ali su mi mnogo znacila ta primanja na papiru zbog banke.
To nam je i uspelo i posle godinu dana smo uspeli da dobijemo kredit za prvi stan. Cim smo se uselili, odmah sam napustio najlosiji posao, zadrzao preostala dva i nastavio da trazim bolje poslove.
Od tada je krenulo sve bolje. Jos dva sam dva puta menjao poslove, kupili smo kucu, koju mozda ovih dana ponovo prodamo i zamenimo boljom i vecom, kupovali smo i druge nepokretnosti koje smo preprodavali i tako dalje.
Jednom sam rekao kolegama Australcim na poslu sta sam sve radio i niko mi nije verovao.
Ima mnogo nacina da se uspe i ovo je samo moj put. Ne smatram sebe izuzetno uspesnim ili genijalcem, ali pitanje se postavlja sta je merilo uspeha. Mi smo srecni, zdravi i zadovoljni, i sta god svi pozelimo, realno to mozemo sebi da priustimo. Zivimo u svojoj kuci (doduse banka jos uvek poseduje deo posto je jos otplacujemo), do sada smo svake druge godine isli u rodni kraj, vozimo pristojne automobile i zivimo u svetu gde vlada red i mir.
Opet sam poceo da filozofiram i puno pricam.
Pozdrav svima
Vlada K
svaka chast Vlado!