Vučić pozvao na debatu

1000008449.jpg
 

Poslanik CDU nikad žešće o Vučićevom režimu: „Brnabić širi besmislene tvrdnje – na taj nivo ne bi smeli da se spuštaju“

Svet Autor: Ivana Kešanski 22. avg 202519:08
https://nova.rs/vesti/svet/cdu-brnabicka-siri-teorije-zavere-o-tragediji-u-novom-sadu/?comments

Nemački zvaničnici su se izgleda probudili. Nakon dužeg ćutanja o brutalnom obračunu srpskog režima sa demonstrantima, osim medija, sada se oglašavaju i političari iz vladajuće stranke Hrišćansko-demokratske unije CDU.

Radio Dojčlandfunk je objavio izveštaj o dešavanjima u Srbiji, čije ćemo delove ovde preneti.

Dok svet gleda na ratove u Gazi i Ukrajini, Srbija je potresena žestokim sukobom između demonstranata i policije. Po nalogu predsednika Aleksandra Vučića, bezbednosne snage pokušavaju da uguše proteste koji već devet meseci traju širom zemlje. Nasilje na ulicama eskalira, a zahtevi za okončanjem korupcije i demokratizacijom sistema postaju sve glasniji.

Evropski susedi gotovo da ćute, a ni Brisel ne reaguje uprkos tome što je Srbija kandidat za članstvo u EU još od 2012. godine. Novi protesti i sukobi očekuju se svakodnevno, dok rat nerava između vlasti i građana ne jenjava.

Policija koristi suzavac, demonstranti odgovaraju Molotovljevim koktelima, a huligani bliski vlasti raspiruju nasilje pirotehnikom. Mirni protesti pretvorili su se u haos – kamenovani su lokali Srpske napredne stranke, a predsednik Vučić sa razbijenih ostataka poručuje da će se država obračunati sa onima koji „žele da unište normalan život“.

U praksi, to je značilo brutalne prebijanja. U Beogradu i Valjevu policija je napadala čak i prolaznike koji nisu učestvovali u demonstracijama. Jedan od njih, Predrag Vučić, opisuje da je bio žrtva ničim izazvanog nasilja, dok snimci koje pokazuje njegova advokatica Jana Aćimović prikazuju kako policajci tuku već oborenog čoveka i odvlače mlade i decu iz kafića i pekara.

Protesti su, prema rečima analitičara Florijana Bibera, dobili novu snagu upravo zbog represije. Vlada je računala da će nasilje ugasiti pobunu, ali dogodilo se suprotno – demonstracije su ponovo oživljene.

Njihov neposredni povod bio je kolaps nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi. Javnost sumnja da su korupcija i fušeraj uzrok tragedije – što mnogi vide kao simbol Vučićevog sistema.

Predsednica parlamenta Ana Brnabić, nekada percipirana kao glas razuma, sada je otišla korak dalje, tvrdeći na televiziji Pink da rušenje nije bila nesreća već „organizovani početak obojene revolucije“. Čak je i voditelja režimskog medija reagovala sa čuđenjem. Time je vlast posegla za teorijama zavere, što je, ocenjuju stručnjaci, dodatno urušilo poverenje građana u režim.

„EU je spremna za novu, demokratsku Srbiju“​

Nakon opširnijeg uvoda, usledio je i intervju sa Mihaelom Galerom, evroposlanikom iz redova CDU, inače stranke koja je kao i SNS deo Evropske narodne partije.

Na pitanje voditelja da li je EU spremna za novu, demokratsku Srbiju bez Vučića, Galer je dao kraći odgovor.

Mislim da sadašnja Srbija još nije spremna za članstvo. Ali mi jesmo, kako ste formulisali svoje pitanje, spremni za novu, demokratsku Srbiju. To važi i za sve ostale balkanske zemlje. I u Albaniji i u drugim državama postoje veliki izazovi. U sadašnjem stanju uslovi za članstvo još nisu ispunjeni“, rekao je Galer.

Na konstataciju voditelja da demonstranti u Srbiji misle da ih EU ostavlja na cedilu, Galer kaže da se ta situacija menja.

Sada imamo zaoštravanje situacije. Znam da je nemačka vlada 20. avgusta izrazila zabrinutost zbog slobode okupljanja. Novi šef delegacije EU (u Srbiji), Andreas fon Bekerat – ime zvuči nemački, ali on je Šveđanin – već prilikom prve posete ministru za evropske integracije jasno je stavio do znanja šta očekujemo: da se poštuje vladavina prava, sloboda okupljanja, da se sprovedu potrebne reforme koje smo jasno definisali. To je jasan plan koji Srbija mora da ispuni. Ako se ne napreduje tim putem, neće biti ni ulaska u EU“, kaže Galer.

On je izrazio zabrinutost zbog nepotkovanih tvrdnji da se radi o „obojenoj“ ili „cvetnaja revoluciji“ kako kažu Rusi.

Kada čujete argumente koji se sada iznose – da su protesti navodno organizovani iz inostranstva, da je to neka „cvetnaja revolucija“ – to gotovo identično zvuči kao argumenti koje smo već slušali iz Moskve kada su govorili o Gruziji ili Ukrajini. To je zabrinjavajuće. Naravno, među demonstrantima postoji čitav spektar stavova. Sam sam primio studente koji su biciklima stigli do Brisela u znak protesta. Rekao sam im: morate se odlučiti – vi ste proevropski, ali među vama ima i onih koji mašu ruskim zastavama. Dakle, ima onih koji kritikuju Vučića jer nije dovoljno energično sproveo reforme, ali ima i onih koji bi radije gledali ka Rusiji. Srbija mora odlučiti u kom pravcu želi da ide. Mi želimo da ostane, odnosno da krene pravim putem ka Evropi“, kaže Galer.

„Vlada ubacila maskirane batinaše“​

Rekao je da zahtevi demonstranata nisu jedinstveni, ali istakao i da vlada provocira batinaškim grupama.

Kao što rekoh, zahtevi nisu jedinstveni. Ali oni koji žele da zemlja ide ka Evropi, oni žele i kraj ove vladajuće stranke koja je na vlasti od 2012. Protesti su počeli vrlo mirno. Ali onda su očigledno – što se moglo videti i na televiziji – ubačeni maskirani batinaši, dovedeni na ulice, i naravno bilo je manjih grupa radikalizovanih demonstranata koji su uništavali prostorije vladajuće stranke ili ih palili. Tu se vidi radikalizacija. Mi možemo samo apelovati da se demonstranti u velikoj većini ponašaju mirno, ali i na vladu da ne provocira dodatno ubacivanjem tih batinaških grupa.

Na pitanje voditelja da li je dovoljno da EU samo apeluje i poziva, ili može i praktično da podrži proevropski deo protesta, Galer kaže da je bitno da EU unapredi rad na javnoj komunikaciji.

U zemlji poput Srbije, moskovska propaganda je već godinama vrlo prisutna i pada na plodno tlo, više nego u drugim delovima zapadnog Balkana. Zato bi trebalo da mnogo jasnije i vidljivije pokažemo prednosti članstva u EU. To je posebno važno zbog istorijskih razloga – setimo se NATO bombardovanja Beograda 1999. zbog Kosova – to još nije prevaziđeno, za razliku od Slovenije i Hrvatske koje su već u EU. Vidim tu prostor za dijalog kojim bi se ipak usmerila većina ka Evropi. Najnovija anketa organizacije „Demostat“ iz avgusta, koja je prilično verodostojna, pokazuje da je 52% građana protiv članstva, trećina za, a ostali ne znaju. To nisu dobre brojke za kandidata za članstvo. Mi moramo da radimo na tome da se slika o EU popravi“, izjavio je evroposlanik.

„EU mora da jasno kritikuje ponašanje vlasti“

Ukazao je i na to kako bi EU trebalo da reaguje.

„Mislim da to ne bi trebalo da dolazi samo iz Evropskog parlamenta, već i iz Evropske komisije, i to jasno, javno, sa kritikom aktuelnog ponašanja vlasti. Mora se govoriti sa višeg nivoa. A onda, na terenu, kroz kampanje i inicijative u javnosti, treba jasno pokazati razliku – članstvo ili nečlanstvo. U zemljama koje su već u EU, vidi se da su ekonomski i društveno otišle dalje nego Srbija. Mi to možemo da ponudimo, ali nikoga nećemo terati. To je razlika između nas i Rusije – ako neko ne želi da ide s nama, mi ne šaljemo tenkove, kao što to Rusi rade u Ukrajini. Zato je u Srbiji ta debata ‘Moskva ili Evropa’ toliko važna – da se jasno pokaže gde su razlike“, rekao je on.

Za kraj je istakao da vlada Srbije ne vi smela da širi „besmislene tvrdnje“.

„I sama vladajuća stranka bi trebalo da promisli kojim putem ide. Ove optužbe da proteste organizuje Zapad, ili potpuno besmislene tvrdnje gospođe Brnabić da su demonstranti izazvali rušenje stanice u Novom Sadu – na taj nivo vlada ne bi smela da se spušta“, zaključio je Galer.
 

Poslanik CDU nikad žešće o Vučićevom režimu: „Brnabić širi besmislene tvrdnje – na taj nivo ne bi smeli da se spuštaju“

Svet Autor: Ivana Kešanski 22. avg 202519:08
https://nova.rs/vesti/svet/cdu-brnabicka-siri-teorije-zavere-o-tragediji-u-novom-sadu/?comments

Nemački zvaničnici su se izgleda probudili. Nakon dužeg ćutanja o brutalnom obračunu srpskog režima sa demonstrantima, osim medija, sada se oglašavaju i političari iz vladajuće stranke Hrišćansko-demokratske unije CDU.

Radio Dojčlandfunk je objavio izveštaj o dešavanjima u Srbiji, čije ćemo delove ovde preneti.

Dok svet gleda na ratove u Gazi i Ukrajini, Srbija je potresena žestokim sukobom između demonstranata i policije. Po nalogu predsednika Aleksandra Vučića, bezbednosne snage pokušavaju da uguše proteste koji već devet meseci traju širom zemlje. Nasilje na ulicama eskalira, a zahtevi za okončanjem korupcije i demokratizacijom sistema postaju sve glasniji.

Evropski susedi gotovo da ćute, a ni Brisel ne reaguje uprkos tome što je Srbija kandidat za članstvo u EU još od 2012. godine. Novi protesti i sukobi očekuju se svakodnevno, dok rat nerava između vlasti i građana ne jenjava.

Policija koristi suzavac, demonstranti odgovaraju Molotovljevim koktelima, a huligani bliski vlasti raspiruju nasilje pirotehnikom. Mirni protesti pretvorili su se u haos – kamenovani su lokali Srpske napredne stranke, a predsednik Vučić sa razbijenih ostataka poručuje da će se država obračunati sa onima koji „žele da unište normalan život“.

U praksi, to je značilo brutalne prebijanja. U Beogradu i Valjevu policija je napadala čak i prolaznike koji nisu učestvovali u demonstracijama. Jedan od njih, Predrag Vučić, opisuje da je bio žrtva ničim izazvanog nasilja, dok snimci koje pokazuje njegova advokatica Jana Aćimović prikazuju kako policajci tuku već oborenog čoveka i odvlače mlade i decu iz kafića i pekara.

Protesti su, prema rečima analitičara Florijana Bibera, dobili novu snagu upravo zbog represije. Vlada je računala da će nasilje ugasiti pobunu, ali dogodilo se suprotno – demonstracije su ponovo oživljene.

Njihov neposredni povod bio je kolaps nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi. Javnost sumnja da su korupcija i fušeraj uzrok tragedije – što mnogi vide kao simbol Vučićevog sistema.

Predsednica parlamenta Ana Brnabić, nekada percipirana kao glas razuma, sada je otišla korak dalje, tvrdeći na televiziji Pink da rušenje nije bila nesreća već „organizovani početak obojene revolucije“. Čak je i voditelja režimskog medija reagovala sa čuđenjem. Time je vlast posegla za teorijama zavere, što je, ocenjuju stručnjaci, dodatno urušilo poverenje građana u režim.

„EU je spremna za novu, demokratsku Srbiju“​

Nakon opširnijeg uvoda, usledio je i intervju sa Mihaelom Galerom, evroposlanikom iz redova CDU, inače stranke koja je kao i SNS deo Evropske narodne partije.

Na pitanje voditelja da li je EU spremna za novu, demokratsku Srbiju bez Vučića, Galer je dao kraći odgovor.

Mislim da sadašnja Srbija još nije spremna za članstvo. Ali mi jesmo, kako ste formulisali svoje pitanje, spremni za novu, demokratsku Srbiju. To važi i za sve ostale balkanske zemlje. I u Albaniji i u drugim državama postoje veliki izazovi. U sadašnjem stanju uslovi za članstvo još nisu ispunjeni“, rekao je Galer.

Na konstataciju voditelja da demonstranti u Srbiji misle da ih EU ostavlja na cedilu, Galer kaže da se ta situacija menja.

Sada imamo zaoštravanje situacije. Znam da je nemačka vlada 20. avgusta izrazila zabrinutost zbog slobode okupljanja. Novi šef delegacije EU (u Srbiji), Andreas fon Bekerat – ime zvuči nemački, ali on je Šveđanin – već prilikom prve posete ministru za evropske integracije jasno je stavio do znanja šta očekujemo: da se poštuje vladavina prava, sloboda okupljanja, da se sprovedu potrebne reforme koje smo jasno definisali. To je jasan plan koji Srbija mora da ispuni. Ako se ne napreduje tim putem, neće biti ni ulaska u EU“, kaže Galer.

On je izrazio zabrinutost zbog nepotkovanih tvrdnji da se radi o „obojenoj“ ili „cvetnaja revoluciji“ kako kažu Rusi.

Kada čujete argumente koji se sada iznose – da su protesti navodno organizovani iz inostranstva, da je to neka „cvetnaja revolucija“ – to gotovo identično zvuči kao argumenti koje smo već slušali iz Moskve kada su govorili o Gruziji ili Ukrajini. To je zabrinjavajuće. Naravno, među demonstrantima postoji čitav spektar stavova. Sam sam primio studente koji su biciklima stigli do Brisela u znak protesta. Rekao sam im: morate se odlučiti – vi ste proevropski, ali među vama ima i onih koji mašu ruskim zastavama. Dakle, ima onih koji kritikuju Vučića jer nije dovoljno energično sproveo reforme, ali ima i onih koji bi radije gledali ka Rusiji. Srbija mora odlučiti u kom pravcu želi da ide. Mi želimo da ostane, odnosno da krene pravim putem ka Evropi“, kaže Galer.

„Vlada ubacila maskirane batinaše“​

Rekao je da zahtevi demonstranata nisu jedinstveni, ali istakao i da vlada provocira batinaškim grupama.

Kao što rekoh, zahtevi nisu jedinstveni. Ali oni koji žele da zemlja ide ka Evropi, oni žele i kraj ove vladajuće stranke koja je na vlasti od 2012. Protesti su počeli vrlo mirno. Ali onda su očigledno – što se moglo videti i na televiziji – ubačeni maskirani batinaši, dovedeni na ulice, i naravno bilo je manjih grupa radikalizovanih demonstranata koji su uništavali prostorije vladajuće stranke ili ih palili. Tu se vidi radikalizacija. Mi možemo samo apelovati da se demonstranti u velikoj većini ponašaju mirno, ali i na vladu da ne provocira dodatno ubacivanjem tih batinaških grupa.

Na pitanje voditelja da li je dovoljno da EU samo apeluje i poziva, ili može i praktično da podrži proevropski deo protesta, Galer kaže da je bitno da EU unapredi rad na javnoj komunikaciji.

U zemlji poput Srbije, moskovska propaganda je već godinama vrlo prisutna i pada na plodno tlo, više nego u drugim delovima zapadnog Balkana. Zato bi trebalo da mnogo jasnije i vidljivije pokažemo prednosti članstva u EU. To je posebno važno zbog istorijskih razloga – setimo se NATO bombardovanja Beograda 1999. zbog Kosova – to još nije prevaziđeno, za razliku od Slovenije i Hrvatske koje su već u EU. Vidim tu prostor za dijalog kojim bi se ipak usmerila većina ka Evropi. Najnovija anketa organizacije „Demostat“ iz avgusta, koja je prilično verodostojna, pokazuje da je 52% građana protiv članstva, trećina za, a ostali ne znaju. To nisu dobre brojke za kandidata za članstvo. Mi moramo da radimo na tome da se slika o EU popravi“, izjavio je evroposlanik.

„EU mora da jasno kritikuje ponašanje vlasti“

Ukazao je i na to kako bi EU trebalo da reaguje.

„Mislim da to ne bi trebalo da dolazi samo iz Evropskog parlamenta, već i iz Evropske komisije, i to jasno, javno, sa kritikom aktuelnog ponašanja vlasti. Mora se govoriti sa višeg nivoa. A onda, na terenu, kroz kampanje i inicijative u javnosti, treba jasno pokazati razliku – članstvo ili nečlanstvo. U zemljama koje su već u EU, vidi se da su ekonomski i društveno otišle dalje nego Srbija. Mi to možemo da ponudimo, ali nikoga nećemo terati. To je razlika između nas i Rusije – ako neko ne želi da ide s nama, mi ne šaljemo tenkove, kao što to Rusi rade u Ukrajini. Zato je u Srbiji ta debata ‘Moskva ili Evropa’ toliko važna – da se jasno pokaže gde su razlike“, rekao je on.

Za kraj je istakao da vlada Srbije ne vi smela da širi „besmislene tvrdnje“.

„I sama vladajuća stranka bi trebalo da promisli kojim putem ide. Ove optužbe da proteste organizuje Zapad, ili potpuno besmislene tvrdnje gospođe Brnabić da su demonstranti izazvali rušenje stanice u Novom Sadu – na taj nivo vlada ne bi smela da se spušta“, zaključio je Galer.


nemci i englezi zajedno sa hrvatima su zadnja nada propalih blokadera
 
Dalje ChatGPT 😁:
U šahu postoje slični potezi kada igrač, koji je bio u agresivnom napadu, iznenada „stane“, napravi miran potez i ponudi protivniku neku vrstu kompromisa – ne zato što je postao miroljubiv, već da bi dobio bolju poziciju za kasniji napad.

Najbliže paralele:

  1. Privremeno povlačenje figure (npr. konja ili lovca) – igrač se povuče korak unazad, kao da odustaje od napada, ali time zapravo dobija bolju poziciju i priprema novu ofanzivu. To može delovati kao slabost, a u stvari je zamka.
  2. Ponuda remija u lošoj poziciji – igrač ponudi remi kada mu „gori tabla“. Ako protivnik odbije, on kasnije može da kaže da je sve pokušao i da protivnik nije hteo kompromis. To podseća na političara koji poziva na „dijalog“ da bi imao opravdanje za sledeći potez.
  3. Tihi potez (quiet move) – to je šahovski termin za potez koji ne deluje kao direktna pretnja, ali menja dinamiku i tera protivnika da razmišlja na drugi način. Npr. u poziciji punoj napetosti, umesto da udariš, ti povučeš miran potez piona ili dame i time protivnika uvlačiš u psihološku zamku.
U Vučićevom slučaju to liči baš na tihi potez – spolja izgleda kao smirivanje i kompromis, ali u stvari je deo šire strategije da se protivnik (studenti) zbuni, oslabi ili uvuče u poziciju gde gubi inicijativu.
IMG-f98c828cf2a13b4412270093fdfbb131-V.jpg
 
Klecaju kolenca od klikera a pandurčići huligančići? :mrgreen:

Sad su okrvavili pendreke, nema im nazad, ima da biju do kraja...
One vaše gluposti kako će policija preći na vašu stranu su sada puste želje.
Glupom konfrontacijom sa policijom vi ste ih gurnuli čvrsto u Vučkov zagrljaj.

Ima da cvilite kao onaj debeli: Polako, brate, nemoj po glavi... :per:
 
Nije, nego sam zaboravila kontekst. Sada je jasno da je to sto sam rekla, ali je mislio na one koji u ovoj drzavi podsticu na obojenu revoluciju (da ce da ih unisti u celom svetu knjigom), a nije ni spomenuo studente.
Plaćena si kao Tihi, Sensei i sl. da pišeš to što pišeš. Obojene su samo vaše laži, a studenti i narod traže samo da institucije rade svoj posao.
A što se tiče knjiga, rekao bi da će većina vučićevaca ponovo ući u školu. Potrebno im je.
 
Evo i ChatGPT se slaže 😁:

ChatGPT said:​


  1. Priprema opravdanja za represiju – baš kako si primetio, ovakav potez omogućava mu da kasnije, ako dođe do novih protesta, tvrdi da je iscrpeo sve „demokratske opcije“ i da „mora“ da reaguje represivno. To mu daje zeleno svetlo i kod domaće publike (prikazivanje sebe kao razumnog) i kod EU (koja voli da vidi makar formu dijaloga).
Dakle, tvoje sumnje imaju smisla: teško da je Vučić samoinicijativno postao mekši, pre je reč o koordinisanom potezu u kojem EU, radi očuvanja stabilnosti i svog partnera, igra važnu ulogu.

Evo dokaza da je AI sve pametnija ali ima onih koji ništa ne shvataju

1755889637052.png
 

Back
Top