Volite li klasičnu muziku?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Valja još dodati i dela kao što su: zbirka klavirskih komda OGLEDALA, sledbenik Debisijevog pijanističkog impresionizma; kratku jednostavačnu rapsodiju za violinu i orkestar CIGANIN; zatim KONCERT ZA KLAVIR I ORKESTAR broj 1. G-Dur, rapsodično trostavačno delo sa 21 minut blistave, za pijaniste zahvalne muzike; kantatu od tri pesme za sopran i orkestar ŠEHEREZADA; orkestarsku svitu na temu dečjih bajki MOJA MAMA GUSKA, pisanu prvobitno za klavir četvororučno, konačno za orkestar od 32 muzičara; orkestarske komade kao što su PAVANA UMRLOJ INFANTKINJI, ALBORADA DEL GRAZIOSO; BROD NA OKEANU i ANTIČKI MENUET; takođe i orkestarsku svitu u četiri stava na temu baroknih igara KUPRENOV GROB.

Bavio se i orkestracijom muzičkih dela svojih istaknutih prethodnika i savremenika. Najpoznatije ostvarenje u tom domenu mu je orkestarska verzija svite za klavir SLIKE SA IZLOŽBE, Modesta Petroviča Musorgskog.

Komponovao je Ravel i dve opere: jednu na temu dečjih priča, DETE I ČAROLIJE, u dva čina i jednočinku od 46 minuta muzike i predstave na sceni, ŠPANSKI SAT.

Ravelov muzički genije, vešto je sintetizovao romantičarsko i impresionističko nasleđe druge polovine XIX i početka XX veka, sa modernim muzičkim strujanjima koja su uveliko nailazila.
 
Hvala, Srećna Nova Godina i Tebi. Neka ti život u njoj bude ispunjen pravom, životom bogatom, muzičkom harmonijom.

Da podsetim, godina u koju smo stupili je prva od dve uzastopne godine u znaku godišnjice GUSTAVA MALERA. Ova je godina u znaku 150 godišnjice njegovog rođenja, koja će precizno biti 7. jula.
 

Zanimljiva stvarcica kako bi neki to rekli, jest da ne slusam klasiku niti imam neku posebnu zelju za time, al ovo je pesma koja me je tamo vratila [izuzecemo muzicko u osnovnoj i srednjoj :D] naime radi se o obradi slavnog betovena u izvodjenju brazilskog metal benda sepultura, ljudi su na ovaj nacin hteli da odaju pocast velikanu :) s cime su i uspeli, ukomponovati el.gitare i bubnjeve u taj savrseni zvuk...... fenomenalno
 
Ko o čemu, štimer klavira o grandu. Samo neka se pink-grand i prava umetnička, klasična muzika, drže podalje jedno od drugog i sve će biti u redu. Klasična muzika nastavlja da živi, osvajajući svuda u svetu novu publiku, a ''pink-grand'', jedino za domaću upotrebu, ostaje izolovan, ostaje samo za manjinu muzički neobrazovanih, kakvi postoje samo na ex-yu prostoru.
 
Ovo je predivna tema , shteta shto je moje znanje o klasichnoj muzicu na veoma niskom nivou , vec duzhe vreme slusham klasichnu muziku , ali mi je kolekcija veoma mala , osim jedne kompilacije od 5 diskova i Betovenove devete simfonije nemam nishta na kompu ( na zhalost ) i nadam se da cu to uskoro promeniti .
 
Najznačajnje baletsko delo na temu Božića, svakako je balet u dva čina ŠČELKUNŠČIK, Petra Iljiča Čajkovskog. No, evo kako su deca, ugošćena i obradovana na Kraljevskom Dvoru Srbije, imala priliku da sa srpskim Kraljevskim parom, uživaju u još jednoj lepo pripremljenoj i realizovanoj baletskoj predstavi, tokom tradicionalnog Božićnog prijema za decu:

BALET DON KIHOT ZA DECU BEZ RODITELJSKOG STARANJA U ORGANIZACIJI FONDACIJE PRINCEZE KATARINE

Fondacija Njenog Kraljevskog Visočanstva Princeze Katarine organizovala je 4. januara 2010. godine, u saradnji sa Narodnim pozorištem i Sava centrom baletsku predstavu Don Kihot, kompozitora Alojza Ludviga Minkusa (1826-1917) za decu bez roditeljskog staranja u okviru humanitarne akcije “Deca pomažu deci”.

Ova akcija je organizovana da bi se deci koja su manje srećna od većine svojih vršnjaka pružila prilika da osete duh praznika. Pre predstave, deci su se obratili Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina, kao i Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije.

Predstavi su takođe prisustvovali i g-đa Alison Endrjuz, kćerka princeze Katarine sa kćerkom Stefani i sinovima Nikolasom i Majklom, kao i dobre prijateljice i saradnice Princeze Katarine iz Čikaga g-đa Keti Fenslou i g-đa Marisa Bazile.

Balet Don Kihot je prva predstava u 2010. godini koju izvodi Narodno pozorište, u znak podrške humanitarnim aktivnostima Princeze Katarine. Koreografiju je uradio čuveni ruski igrač i koreograf Vladimir Vasiljev. Pored celokupnog ansambla baleta i solista, kao protagonist predstave su nastupili: KITRI / DULSINEJA: Bojana Žegarac, BAZIL: Jovica Begojev, DON Kihot: Gleb Sumanov, SANČO PANSA: Svetozar Adamović, ESPADA: Milan Rus, MERCEDES: Tamara Ivanović, GAMAŠ: Denis Kasatkin, LORENCO: Jovica Mitrović, PRIJATELJI: Milja Đurić, Ivana Kozomara, CIGANI: Olga Olćan, KRALJICA DRIADA: Aleksandra Bibić, KUPIDON: Jovana Nestorovska.

Svaka kupljena karta za predstavu je jednom detetu iz doma za nezbrinutu decu omogućila da besplatno prisustvuje izvođenju i oseti lepotu i toplinu praznika. Balet su gledala deca iz domova u Nišu, Aleksincu, Negotinu, Loznici, Novoj Crnji, Užicu, deca sa Kosova i Metohije iz udruženja Kosovski božur iz Paraćina kao i deca iz “Romskog srca” iz Borče, i romskog centra.

Među mnogobrojnim gostima su bili i: ambasadori Kanade, Kine, Pakistana, Iraka, Maroka, Indije, otpravnik poslova ambasade Sjedinjenih Američkih Država, članovi Krunskog Saveta i mnogi drugi uvaženi gosti.

Ovaj kulturno humanitarni događaj je sponzorisala kompanija Nokia Simens Mreže, kompanija poznata po svojoj društvenoj odgovornosti, i kao kompanija koja daje često podršku aktivnostima Fondacije Nj.K.V. Princeze Katarine, sa ciljem izgradnje bolje budućnosti za najmlađe građane Srbije.
 
Da li ste već obavešteni, kakav se značajan muzički događaj održava u našem prestonom gradu, u subotu 23. januara 2010. godine? Evo ga:

http://www.jugokoncert.co.yu/index.php/sr/component/content/article/132-st-martin-in-the-fields

Uzgred, 12. aprila ove godine, u Beograd dolazi PLASIDO DOMINGO, koji će kao solista i dirigent nastupiti sa našim ansamblom ''Kamerata Serbika'', sa plejadom novih mladih operskih snaga koje je promovisao na svojim muzičkim takmičenjima i ''master klasama''. Muzički život 2010. godine, polako se razmahuje.
 
3. februara 2010. godine je još jedna (201) godišnjica rođenja kompozitora, muzičkog pedagoga i dirigenta Feliksa Mendelsona (1809-1847).

Koja su njegova najznačajnija dela, koja i vi svakako poznajete? Koje je kultno muzičko delo Mendelson premijerno izveo posle gotovo 100 godina od nastanka i tako kompozitora tog dela učinio "Kraljem muzike"? I u kojem je književnom delu obrađena u romansiranom obliku, Mendelsonova biografija?
 
Eh klasicna muzika..Posle sumornog dana,ili uz ucenje,opusta...
Izdvajam: Betoven-ZA ELIZU (naravno),Frederik Shopen-Fantasise impromptu,Moris Ravel-Bolero, Mocart-Andante for Flute, pa recimo...Camille Saint,pa Straus-Wiener bombons,pa Mendelson-lied ohne worte,Vivaldi-Spring,from the four seasons.......i mnoge mnoge druge...
Klasika je nesto sto od malena slusam,kad dosade klubovi,tehno i sve te gluposti,nesto na sta se uvek vracam...
 
Danas, 13. februara 2010. godine, obeleženo je 127 godina večne slave istaknutog operskog kompoziotra i dirigenta RIharda Vagnera (1813-1883). Kao veoma mlad, izveo je (poput Mendelsona sa Bahovom "Pasijom po Mateju"), Betovenovu Devetu Simfoniju i tako ukazao na magistralnu vrednost ovog moćnog simfonijskog dela.

Koje je vaše najomiljenije delo od Riharda Vagnera?

Da Vagnerovo stvaralaštvo bolje upoznate, evo i teme o njemu:

http://forum.krstarica.com/threads/22616
 
Poslednja izmena:
Ja prosto ne mogu da razumem da se narodu (zenama,ljudima,kako vec?) ne svidja klasicna muzika!? I opera,naravno. Gde smo to danas dosli ?! I,dok Loengrin se trudi (koga,usput,pozdravljam) ova tema se odrzava.
Jedino,da zamolim vas da poslusate ovu,mozda i prekovremeno,ariju,koja je,bar za mene,napisana kao za bogove. A zasto da to mi,obicni ljudi (mislim tu jednako na zene,da se neko ne uvredi) ne poslusamo (bolje,slusamo ) ?!
Sad,ko hoce,evo :

 
Ja prosto ne mogu da razumem da se narodu (zenama,ljudima,kako vec?) ne svidja klasicna muzika!? I opera,naravno. Gde smo to danas dosli ?! I,dok Loengrin se trudi (koga,usput,pozdravljam) ova tema se odrzava.
Jedino,da zamolim vas da poslusate ovu,mozda i prekovremeno,ariju,koja je,bar za mene,napisana kao za bogove. A zasto da to mi,obicni ljudi (mislim tu jednako na zene,da se neko ne uvredi) ne poslusamo (bolje,slusamo ) ?!
Sad,ko hoce,evo :

Klasicna muzika je u Srbiji mnogo lose prezentovana. Deca klasiku cuju samo u skoli, pod moranje. I to na parce, sa kaseta. pa kako da iko izgradi ljubav prema istoj?

I ne znam za ostale, ali meni je slusanje klasike sa zvucnika poprilicno bezveze. Uzivo je neuporedivo bolji dozivljaj, ko jednom cuje pravu stvar, snimci mu nisu zanimljivi :)
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top