Volite li klasičnu muziku?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Mislim da je klasicna muzika nesto kao neka crkvena dogma. Suvise uzviseno cak i da bi se komentarisalo i istovremeno sa tom pozitivnom moci da vrsi katarzu ljudske duse i pomaze u uspostavljanju duhovne ravnoteze.

Iako slusam razne vrste `muzike` , klasicna muzika se jedina, cini mi se, sinonimno podudara sa pojmom muzika
 
svetovid:
Mislim da je klasicna muzika nesto kao neka crkvena dogma. Suvise uzviseno cak i da bi se komentarisalo i istovremeno sa tom pozitivnom moci da vrsi katarzu ljudske duse i pomaze u uspostavljanju duhovne ravnoteze.

Iako slusam razne vrste `muzike` , klasicna muzika se jedina, cini mi se, sinonimno podudara sa pojmom muzika
Слажем се.

Само је "црквена догма", ипак, рекла бих, непримерен термин.

Музика је узвишена, како кажеш.

Али, баш зато - није догма.

Е сад, то јесте ствар осећаја, али, за мене, се "синонимно подудара", сем класике и - џез
 
Dozivljavam klasicnu muziku kao nesto nezemaljsko...
Dzez u svakom slucaju.... Ja jako volim i tradicionalnu muziku pravoslavnih naroda i uopste, etno (tradicionalnu, izvornu ) muziku sa svih krajeva sveta . . . Mislim da u svemu tome lezi odredjena snaga kojom muzika treba da deluje.

A kada slusam sve ostalo ( a ne poricem da slusam najrazlicitije stvari ) ,onda to dozivljavam kao muziku druge vrste, muziku nizih emocija i trenutnih potreba.....

Malo sam se rogobatno izrazio, u svakom slucaju, mislim da sam shvacen
 
Steta sto ovako malo ljudi posecuje ovu temu, no posecenost ove teme upravo odrazava stanje duha ovoga naroda, i ove drzave. Razvoj internet tehnologije u proteklih nekoliko godina, nam je u znatnoj meri, omogucio pristup raznim informacijama, pa tako i pristup veoma kvalitetnoj muzici. Organizacije i udruzenja ljubitelja klasicne muzike, koja su konstantno u ekspanziji, narocito u zapadnoj Evropi, gde clanovi takvih organizacija imaju mogucnost da se druze, razmenjuju muziku, utiske, iskustva i znanje koje poseduju o klasicnoj muzici, kod nas ne postoje. U zapadnoj Evropi, cak postoje i organizacije koje se ne bave klasicnom muzikom u globalu, vec se bave odredjenim pravcima unutar klasicne muzike, tako da npr. postoje drustva ljubitelja muzike srednjeg veka, renesanse, baroka, klasicizma, romantizma...
Zahvaljujuci internetu, uspeo sam nabaviti veliki broj kvalitetnih naslova vrhunskog izvodjenja, rariteta, ali sam isto tako uspeo upoznati ljude koji takodje slusaju klasiku, i sa kojima sam sada prijatelj...
Ova tema zasluzuje bolju posecenost, a posto kod nas ne postoje nikakve organizacije, ovo je relativno dobar nacin da prosirujemo svoje znanje o klasicnoj muzici, da razvijamo um i duh...

Posedujem veliki broj diskova sa klasicnom muzikom raznih pravaca, tako da se u mojoj kolekciji moze naci sve od srednjovekovnih gregorijanskog korala, pa do minimalizma Pärt-a i Pendereckog. Inace slusam sve pravce klasicne muzike, a pravac koji najvise preferiram je barok, kada muzika dozivljava svoj vrhunac u genijalnoj licnosti Johanna Sebastian Bacha...
Pored Bacha, kompozitori koje narocito volim su: Lully, Rameau, Marais, Couperin, Monteverdi, Vivaldi, Handel, Hasse, Mozart, Palestrina, Pergolesi... Ima ih previse tako da se ne isplati da ih sve nabrajam..: :)
Nego, da ne duzim previse, svako koga zanima nesto u vezi kompozitora i klasicne muzike uopste, me moze kontaktirati na mail jsbach_1741@yahoo.com, i ja cu, u skladu sa svojim mogucnostima, drage volje, pomoci koliko mogu...Toliko za sada

P.S. Moja danasnja preporuka za slusanje: Sonate za klavir (cembalo) u brilijantnom izvodjenju Vladimira Horowitza ( najbolji pijanista XX veka, koji je poznat po izuzetnoj interpretaciji romanticara, izrazito Chopina i Rachmaninoffa) svira dela baroknog kompozitora Domenica Scarlatti-ja
 
Ja volim klasicnu muziku.Imam nekih 70 kompozicija na kompjuteru i rado bih upotpunila kolekciju.

Ovo su mi omiljene numere:
Leo Delib-Duet cveca
Moris Ravel-Bolero
Aleksandar Borodin-Knez Igor/Polovjetske igre
Edvard Grig-Per gint,Jutarnje raspolozenje
K.Sen-Sans-Karneval zivotinja,Akvarijum
Vladimir Cosma-Promenade Sentimentale
Vivaldi-Ciklus 4 godisnja doba/Prolece
Betoven-Meseceva sonata I stav
B.Smetana-Moja domovina Vltava
Suman-Sanjarenje
M.Musorgski-Slike sa izlozbe
 
Evo ja vam preporucujem Sonatu za klavir u Es Duru od Mozarta ne znam sifru , znam da je trinesta po redu njegova ... onda Sonatu u a molu njegovu osma je po redu , mislim da je K.V. 310 , nisam siguran i Koncert za Hornu u Es Duru , predivan je , mislim da je K.V.495 ... valjda , da ne proveravam ... to najvise slusam sada ... i naravno fantaziju u d molu za klavir , poznata je sigurno znate ... na koju sam dobio cetiri jbg ... 8) :-o :o
 
ja bih tome pridodala i Lovacku sonatu,D-dur(mislim da je kv.576),obe B-dur i c-mol(ne znam sifru),kao i koncerte za klavir i orkestar d-mol,A-dur i C-dur(mislim da je kv.476 koji sam ja svirala,ali bez orkestra :sad: ),kao i sve varijacije do kojih se dokopate...Naravno,ne treba zapostaviti ni simfonije...A tek opere!!Mislim da njegove opere niko nije uspeo da nadmasi...)
i ,na kraju Rekvijem....
to je to bar sto se tice Mocarta..
 
Што се тиче Моцарта, такође никако не треба пропустити чути његове гудачке квартете, клавирске и виолинске концерте.

Мени то некако највише "лежи".
 
Posle nekoliko dana intenzivnog slusanja francuskih kompozitora XIX veka, Claudea Debussya, Césara Francka, Mauricea Ravela, Camillea Saint-Saënsa, Hectora Berlioza, vratio sam se svom omiljenom pravcu, baroku...

Danas sam slusao Pergolesija. Na repertoaru se nasao njegov cuveni Stabat Mater, u predivnom izvodjenju kontra-tenora Andreasa Scholla i soprana Barbare Bonney, koji je kompozitor napisao neposredno pred svoju smrt u 26. godini zivota...
Krajnje izrazajna dubina Pergolesijevog Stabat Matera mora navesti na pomisao da je Pergolesi, pisuci ga, stvarno imao predosecanje svoga kraja. U Pergolesijevom Stabat Materu nalazim jednu od najuzbudljivijih ispovesti kakvom je ikada jedan umetnik mogao uciniti jer nam otkriva, do najprisnijih delica svoga bica, osecanje koje ga nadahnjuje.Sav njegov misticizam, njegova religioznost, njegova skrusenost pred Bogom, sve se to nalazi u Stabat Materu. Stabat Mater predstavlja jednu od najdirljivijih i najneznijih molitvi pred neminovnim. Ovo bozanstveno delo, zajedno uz, Mozartov Requiem, njegovu Missu u c-mollu k.427, Bachovu Missu u h-mollu, Händelov Dixit Dominus... predstavlja jedan od najvisih dometa sakralne muzike Zapadne civilizacije...

Preporuka za slusanje: Händel - Dixit Dominus, predlazem verziju sa kontra-tenorom ili decijim sopranom posto je uloga prvobitno bila namenjena kastratu; Händel - Rinaldo, predlazem izvodjenje na autenticnim instrumentima pod dirigentskom palicom eminetnog strucnjaka za ranu muziku, Christophera Hogwooda; Händel - Concerti Grossi, bilo koje delo koje diriguje Karl Richer zvuci prekrasno. Ovde treba obratiti paznju na uticaj italijanskih majstora Geminianija, Corellija i Scarlattija.
 
Oslabljena stege romantizma, barokna muzika, u poslednje vreme, sve vise poprima svoj autentican izgled i pocinje da sija u svoj svojoj snazi i lepoti. Ovaj dugo zapostavljeni pravac je doziveo svoje ponovno rodjenje zahvaljujuci nekolicini "entuzijasta", koji su uvideli da barok nije barok ukoliko se izvodi na isti nacin kao romantizam. Horowitz je, sasvim nesporno, jedan od najvecih pijanista XX veka, i najverovatnije najbolji interpretator romanticara Chopina, Rachmaninoffa, Schuberta, ali njegova interpretacija Bacha nije na nivou njegovog renomea. On Bacha svira isto kao Chopina; Bach se misli, Chopin se oseca...

Ranije su, Pergolesijev Stabat Mater, pevali sopran i (contra)alto, i izvodjenje ovog dela je vise podsecalo na nekog romanticara nego na nekog baroknog kompozitora. Danas je napredak evidentan. Stabat Mater je prilicno "ociscen" od romantizma, kontra-tenori sve cesce pevaju ovo predivno delo, i izvodjenja su zaista odlicnog kvaliteta, ali.....
Pergolesijev Stabat Mater je bio namenjen muskom sopranu i muskom altu...
Nazalost, vreme kastrata je odavno proslo, i mi vise nikada necemo cuti njihove andjeoske glasove...Farinelli, Senesino, Caffarelli, Guadagni, Velutti su proslost...Nikada necemo cuti taj najlepsi Stabat Mater...

Carlo_Broschi.jpg

Farinelli​
 
BWV 1067 je jedna od cetriri orkestarske suite ( BWV 1066 - 1069), poznate i pod nazivom uvertire, koje je Bach komponovao u svom Coethenskom periodu, poznatom kao i Bachovim sekularnim periodom, iz koga datiraju i cuveni Brandenburski koncerti.
Preporucujem ova dva izvodjenja:
Musica Antiqua Koeln - Reinhard Goebel - ARCHIV
Muenchener Bach-Orchester - Karl Richter - Deutsche Grammophon
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top