Dana 28.decembra 1937.godine,umro je veliki francusko-španski kompozitor i uz Kloda Debisija drugi veliki predstavnik muzičkog impresionizma,Moris Ravel.Rođen je 7.marta 1875.godine.
Bio je izrazito nadahnut stvaralac,stvarajući dela na brojnim muzičkim područjima i danas veoma popularna.
Najpre je stvarao na polju klavirske muzike,a bio je i istaknuti pijanista.Brojna dela koja je kasnije orkestrirao,prvobitno su mu bila pisana za klavir. Iz njegove autentično klavirske muzike,ostao je veliki broj klavirkih komada i svita,među kojima je najpoznatija zbirka pod nazivom ''Ogledala''.
Na polju kamerne muzike,Ravel je iza sebe ostavio izvestan broj kamernih dela,nejednake umetničke vrednosti.Ipak,svojom lepotom i melodijskom invencijom,izdvaja se Gudački Kvartet u F-Duru.
Na polju koncertantne muzike,Ravel je ostavio dva veoma uspela klavirska koncerta.Prvi u G-duru,za pijaniste veoma zahvalno delo,stalno je prisutno na programima koncerata.Između živahnog prvog i trećeg stava,svojom lepotom se posebno ističe drugi stav,Adagio.Posebno je zanimljiv Drugi Klavirski Koncert,pisan samo za levu ruku,koja efektno zahvatava velike melodijske raspone.Njega je Ravel pisao za svog velikog prijatelja,pijanistu Paula Vitgenštajna,koji je u prvom svetskom ratu,na ratištu izgubio desnu ruku(uzgred,i sam Ravel je bio mobilisan,ali je oslobođen ratnog rasporeda 1917.godine).
Jedan od velikih stvaralačkih vrhunaca,Ravel dostiže na polju operske i baletske muzike.Iza sebe je ostavio dve kratke,ali veoma popularne opere:''Dete i čarolije'',dvočina bajka o detetu koje nestašno lomi stvari,a one mu zauzvrat u snu smišljaju osvetu.Na sceni je zapravo odrasli čovek,a utisak da je to dete,stvara gigantski nameštaj.Druga je opera ''Španski sat''.jednočina priča o životu u malom španskom gradu,u kome je centar zbivanja jedan časovničar.
Na polju baletske muzike,najpoznatije je Ravelovo delo balet ''Dafnis i Hloja'',impresionistička priča sa sižeom iz antičke mitologije,o ljubavi kozara Dafnisa i pastirice Hloja.Iz ovog baleta,ukupnog trajanja oko 55 minuta,Ravel je sačinio dve orkestarske svite u kojima se pojavljuje i hor sa mrmljanjem(bez teksta),koji se ponekad zamenjuje orguljama.Najpoznatija je Druga Svita sa stavovima ''Svitanje'',''Pantomima'' i veoma živom ''Zajedničkom igrom''.Od ostalih dela,ističe se baletska svita ''Moja mama guska'',prvobitno pisana za klavir četvororučno,a zatim orkestrirana.U pet stavova obrađuje motive iz starih dečjih bajki koje je u istoimenoj zbirci sakupio Šarl Pero.
No ipak,Ravel je najveći majstor orkestra.Osim što je orkestrrirao svoja,majstorski je orkestrirao i dela drugih kompozitora(kao na primer klavirsku svitu ''Slike sa izložbe'' Modesta Musorgskog).Na polju orkestarske muzike,Ravel je ostavio svoja najpopularnija dela.Orkestarska svita ''Kuprenov grob'',svojevrstan epitaf svojim prijateljima i kraju jedne epohe,koji je označio prvi svetski rat;kratki komadi,kao što su ''Antički menuet''(sa zanimljivim nazivom,jer menueta nije bilo u antičko vreme) i ''Pavana umrloj infantkinji'',uspavanka jednoj prerano preminuloj španskoj princezi;koreografska poema ''Valcer'',vizija iz sna jedne Bečke balske svetkovine;''Bolero''svakako najpopularnije Ravelovo delo,koje se sastoji samo iz dve teme od 32 takta,koje se ponavljaju devet puta,svaki put u snažnijoj dinamici.''Bolero'' se kreće od natišeg pijanisima do zaglušujućeg fortisima.
No,tu se,kod ''Bolera'',uočavaju i prvi znaci Ravelove bolesti.Poslednjih godina,ostavio je značajna dela samo na polju vokalne lirike.Tu je pre svega reč o ciklusu od tri pesme za sopran i orkestar,pod nazivom ''Šeherezada''.
A onda je neumitna sudbina učinila svoje.
Posle Riharda Vagnera,Nikolaja Rimskog-Korsakova,Gustava Malera i Riharda Štrausa,Ravel je bio još jedan i jedan od poslednjih velikih majstora savremenog simfonijskog orkestra.Trasirao je i put kojim su se kretali veliki majstori muzike u XX veku.