jedite_kod_Joa
Elita
- Poruka
- 19.903
Novi Ustav za dve godine?
DRŽAVNI vrh polako priprema teren za promenu Ustava, čije bi ”redizajniranje” trebalo da bude završeno do ulaska Srbije u Evropsku uniju.
Fokus će biti na definisanju decentralizacije zemlje, a čitav proces odvijaće se pod budnim okom predsednika Srbije Borisa Tadića.On je najavio da će i sam formirati komisiju za izmene Ustava u cilju regionalizacije, koja, kako je poručio, ”neće biti sprovedena u cilju razgradnje zemlje, već njenog jačanja i obezbeđivanja boljeg života građana”. Za šefa te komisije, kako saznajemo, ”viđen” je bivši predsednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić.
Regionalizacija, međutim, neće biti jedina ”novina” u najvišem pravnom aktu. Kako tvrde sagovornici ”Novosti”, izmene Ustava bi mogle da obuhvate još četiri oblasti: blanko ostavke, pravosudni sistem, odnos domaćeg i evropskog zakonodavstva i nove definicije zaštite ljudskih sloboda i prava.
- Ni pokrajina ni budući regioni ne smeju imati ništa od atributa državnosti. Težište njihovih nadležnosti treba da bude na ekonomiji, infrastrukturi, socijalnoj politici i kulturi - kaže nam Slobodan Vučetić, koji nije želeo da komentariše da li će predvoditi komisiju koju najavljuje Tadić, jer još nije dobio zvaničnu ponudu.
Vučetić smatra da bi ustavnim reformama trebalo ojačati i status parlamenta, odnosno poslanika, koji bi morali biti vlasnici mandata. Po njemu, ”sporna” odredba u Ustavu je i to što tužioce za reizbor predlaže Vlada, na šta je primedbu imala i Venecijanska komisija, pa bi i to trebalo promeniti.
Blanko ostavke trebalo bi da odu u političku prošlost i po mišljenju Bojana Kostreša, člana skupštinskog Odbora za ustavna pitanja.
- To nije uslov za ulazak u EU, ali blanko ostavke ne postoje u većini evropskih zemalja. U ovom trenutku ne postoji politički konsenzus o ovom pitanju, ali verujem da će vremenom i stranke koje se tome protive, kao SPS, ”evoluirati” - kaže Kostreš za ”Novosti”.
Po Kostrešu, ne treba žuriti, treba otvoriti javnu debatu, a pogodan momenat biće referendum o ulasku u EU, na kom bi se građani u isto vreme izjašnjavali i o Ustavu.
Vučetić procenjuje da će biti potrebno najmanje dve godine da se dođe do teksta reformisanog Ustava, koji bi u Skupštini morao da bude potvrđen dvotrećinskom većinom.
SKUPŠTINSKI ODBOR NADLEŽAN
PROFESOR ustavnog prava Ratko Marković navodi da je za promenu najvišeg pravnog akta (nacrte i amandmane) nadležan skupštinski Odbor za ustavna pitanja. Kako on smatra, biće potrebno vremena dok stručnjaci iznađu prava rešenja i dok se, paralelno s tim, obezbedi skupštinska većina koja bi podržala predloge.
U ovom trenutku nije moguće obezbediti parlamentarnu većinu jer ”narodnjaci”, radikali i naprednjaci poručuju da neće podržati ustavne reforme.
*************************************
Владари Европске уније нам преко својих чиновника у БГ спремају тотално декомпоновање државе чијим процесом руководи Борис Тадић.
DRŽAVNI vrh polako priprema teren za promenu Ustava, čije bi ”redizajniranje” trebalo da bude završeno do ulaska Srbije u Evropsku uniju.
Fokus će biti na definisanju decentralizacije zemlje, a čitav proces odvijaće se pod budnim okom predsednika Srbije Borisa Tadića.On je najavio da će i sam formirati komisiju za izmene Ustava u cilju regionalizacije, koja, kako je poručio, ”neće biti sprovedena u cilju razgradnje zemlje, već njenog jačanja i obezbeđivanja boljeg života građana”. Za šefa te komisije, kako saznajemo, ”viđen” je bivši predsednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić.
Regionalizacija, međutim, neće biti jedina ”novina” u najvišem pravnom aktu. Kako tvrde sagovornici ”Novosti”, izmene Ustava bi mogle da obuhvate još četiri oblasti: blanko ostavke, pravosudni sistem, odnos domaćeg i evropskog zakonodavstva i nove definicije zaštite ljudskih sloboda i prava.
- Ni pokrajina ni budući regioni ne smeju imati ništa od atributa državnosti. Težište njihovih nadležnosti treba da bude na ekonomiji, infrastrukturi, socijalnoj politici i kulturi - kaže nam Slobodan Vučetić, koji nije želeo da komentariše da li će predvoditi komisiju koju najavljuje Tadić, jer još nije dobio zvaničnu ponudu.
Vučetić smatra da bi ustavnim reformama trebalo ojačati i status parlamenta, odnosno poslanika, koji bi morali biti vlasnici mandata. Po njemu, ”sporna” odredba u Ustavu je i to što tužioce za reizbor predlaže Vlada, na šta je primedbu imala i Venecijanska komisija, pa bi i to trebalo promeniti.
Blanko ostavke trebalo bi da odu u političku prošlost i po mišljenju Bojana Kostreša, člana skupštinskog Odbora za ustavna pitanja.
- To nije uslov za ulazak u EU, ali blanko ostavke ne postoje u većini evropskih zemalja. U ovom trenutku ne postoji politički konsenzus o ovom pitanju, ali verujem da će vremenom i stranke koje se tome protive, kao SPS, ”evoluirati” - kaže Kostreš za ”Novosti”.
Po Kostrešu, ne treba žuriti, treba otvoriti javnu debatu, a pogodan momenat biće referendum o ulasku u EU, na kom bi se građani u isto vreme izjašnjavali i o Ustavu.
Vučetić procenjuje da će biti potrebno najmanje dve godine da se dođe do teksta reformisanog Ustava, koji bi u Skupštini morao da bude potvrđen dvotrećinskom većinom.
SKUPŠTINSKI ODBOR NADLEŽAN
PROFESOR ustavnog prava Ratko Marković navodi da je za promenu najvišeg pravnog akta (nacrte i amandmane) nadležan skupštinski Odbor za ustavna pitanja. Kako on smatra, biće potrebno vremena dok stručnjaci iznađu prava rešenja i dok se, paralelno s tim, obezbedi skupštinska većina koja bi podržala predloge.
U ovom trenutku nije moguće obezbediti parlamentarnu većinu jer ”narodnjaci”, radikali i naprednjaci poručuju da neće podržati ustavne reforme.
*************************************
Владари Европске уније нам преко својих чиновника у БГ спремају тотално декомпоновање државе чијим процесом руководи Борис Тадић.