- Poruka
- 9.763
Dati su sinonimi i srodne rěči:
srpski - rumunski
veseo - vesel, blagoslovit
tužan - mâhnit, jalnic, groaznic
bolest(an) - beteag, bolnav, nevoie
htěti - hotărâre
nevolja - necaz, săblaznă, străduinţă; necăji
drag - dragă, drag, iubit
izvor - izvor
ujak - unchi
uho - ureche
sok - suc, sucul
grana - creangă, cracă
siv, sur - siv, sur
livada - pajişte, livadă
rodbina - rude, rudenie
car - crai
svršiti se - se sfârşi
Ovakvih priměra ima na hiljade; ovo sam nasumice pomoću Guglovog prěvodioca izdvojio.
Važno je primětiti da današnji slověnizmi u rumunskom imaju praslověnske oblike (bolest - beteg - rum. beteag,) od kojih se većina danas ne koristi u tom obliku u susědnim slověnskim jezicima. To nedvosmisleno ukazuje na starinu tih rěči kod govorilaca rumunskog jezika.
Važno je primětiti da su slověnske rěči u rumunskom jeziku imale svoj život - měnjale su morfologiju (npr. pajişte - pašnjak, pasište) i semantiku (npr. crai nije kralj nego car) itd. što upućuje na njihovu starinu, pa i autohtonost.
Važno je primětiti da se često radi o najintimnijim rěčima, pojmovima vezanim za osěćanja i ljubav, što takođe upućuje na njihovu izvornost kod govorilaca, dakle autohtonost.
Sve me to upućuje na zaključak da je osnovni jezik Rumuna bio slověnski jezik nakon čega je uslědila romanizacija. Ne vidim nikakvu prětnju u ovom zaključku koji samo ukazuje na zajedničko porěklo Srba i velikog děla Rumuna.
I na kraju:
mama - mama, mămică, mămicuţă
majka - fi mama, mamă
Sigurno je grěška slavistike što rumunski jezik ne posmatra i proučava (i) kao slověnski.
Se sfârşi...
Srbi nemaju zajednicko poreklo ni sa istocnom granom juznih slovena (makedoncima i bugarima) a hoces zajednicko poreklo sa rumunima.
Lose si odabrao reci ima i latinskih kao sto je ureche, unchi, suc pa hotărâre je iz madjarskog drugo postoje i druge starije reci koje mogu vecinu slavizama koje su novijeg datuma da zameni.
Ovo sto radis je isto kao kada bi neko rekao da je engleski jezik romanski jezik a ne germanski jezik.
Poslednja izmena: