Vernici vs. Ateisti!

Ja sam:

  • Vernik

  • Ateista


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Moraio bi dublje da zaores. Suvise je plitko.
У писмо свом пријатељу А. Мајкову од 25. марта 1870. Фјодор Достојевски овако објашњава идеју стварање романа Злочин и казна.

"Главно питање које ће бити спроведено у свим деловима - исто оно питање којим сам се свесно и несвесно мучио кроз читав свој живот - јесте постојање Бога. Јунак је у току свог живота час атеиста, час човек који верује, час фанатик и секташ, час опет атеиста."
 
У писмо свом пријатељу А. Мајкову од 25. марта 1870. Фјодор Достојевски овако објашњава идеју стварање романа Злочин и казна.

"Главно питање које ће бити спроведено у свим деловима - исто оно питање којим сам се свесно и несвесно мучио кроз читав свој живот - јесте постојање Бога. Јунак је у току свог живота час атеиста, час човек који верује, час фанатик и секташ, час опет атеиста."
I, sta je pisac hteo da kaze, a sta da dokaze?
 
reko je sta je reko...a pokusao da pokaze da smo promenljivi i nepostojani...u kriznim trenucima
Znam sta je rekao, ali ne znam sta je poenta. Sto se tice promenljivosti i nepostojanosti, tu se primenjuje Ajnstajnova Teorija relativiteta. Izgleda da Presretac dosledno primenjuje tu Teoriju cime dokazuje da je Ajnstajn bio i ostao u pravu. Uostalom da ne nagadjam, zamolicu Presretaca da mi kaze sta je rekao kad je rekao da smo nepostojani. A, mozda i nije on rekao, vec samo mislio, a ti si to skontala.

Svaki (zlo)cin ima svoju... posledicu.
Isprvno bi bilo reci da svaki (zlo)cin ima svoj uzrok.
 
Poslednja izmena:
Па и атеизам је плод маште али ти то не истичеш!
Наравно тешко је бити објективан без дуплих стандарда.
Sta je pisac hteo, a nije umeo, da kaze.

Pocinitelj moze sebe da pravda ... ispravnoscu determinisanosti,
ali zivot ga pita samo za posledice.
Uklonis uzrok, uklonis i posledicu. Nema posledice bez uzroka.

Naravno, jos je teze biti objektivan bez troduplih i viseduplih standarda.

Pocinitelj moze sebe da pravda ... ispravnoscu determinisanosti,
Ne moze, samo arbitar moze da donese odluku o ispravnosti ili neispravnosti "determinisanosti". Inace, taj termin je pogresno upotrebljen.
 
Poslednja izmena:
Hogariuse,
U svesti ili besvesti se mogu uklanjati i uzroci i posledice, ili sta god vec.
A da bi nekome od pisanja ostalo nesto mora se okrenuti ka posledici dela (autorstva).

Citalac u interakciji sa samim sobom moze kako mu se hoce... A ne mora nikako.

Autor (bilo cega bitnijeg) je u interakciji sa drustvom (zivotom).
On kada nacini kakvu "gresku", tesko moze da je ispravi, a ne moze da je izbrise iz protivudara zivota (drustva) na sebe.

Kada je Anatol Frans pisao Zlocin Silvestra Bonara - on ga je morao naciniti - i morao ga je placati.
Emil Zola je pak taj "zlocin" platio glavom.

(To isto u stvari vazi vazi i za svakog drugog coveka u sitnicama obicnoga zivota... Ali nije primetno. Pa, kao i da ga nema.
Jer klasican covek ako ne napravi gresku na ovaj nacin napravice je na onaj, a napravice je slicnom i ako ni ne reaguje.)
 
U svesti ili besvesti se mogu uklanjati i uzroci i posledice, ili sta god vec.
Onda nisu ni uzroci niti ima posledice. A sta bi se dogodilo da se sve to uklanjanje desava u podsvesti, ili sta god vec?

A da bi nekome od pisanja ostalo nesto mora se okrenuti ka posledici dela (autorstva)
Prikazi to na primemeru?

Citalac u interakciji sa samim sobom moze kako mu se hoce... A ne mora nikako.
Da li citalac istovremeno interakcijasi sa samim sobom i cita, ili prekida sa citanjem pa tek onda ulazi u interakciju sa samim sobom?

Autor (bilo cega bitnijeg) je u interakciji sa drustvom (zivotom). On kada nacini kakvu "gresku", tesko moze da je ispravi, a ne moze da je izbrise iz protivudara zivota (drustva) na sebe.
Genijalno, samo napred.

Kada je Anatol Frans pisao Zlocin Silvestra Bonara - on ga je morao naciniti - i morao ga je placati.
Emil Zola je pak taj "zlocin" platio glavom.
Jedinstven triler.

(To isto u stvari vazi vazi i za svakog drugog coveka u sitnicama obicnoga zivota... Ali nije primetno. Pa, kao i da ga nema.
Misteriozno - cas ga ima cas ga nema.

Jer klasican covek ako ne napravi gresku na ovaj nacin napravice je na onaj, a napravice je slicnom i ako ni ne reaguje.)
Svaka greska se placa, to vazi i za tog klasicnog nesrecnika.
 
Hteo sam reci da oni koji nacine neki veci saznajni cin (iskorak)
automatski moraju ga izvesti kao "zao" cin
a) prvo po sujetu javnoga mnjenja,
c) a drugo po politicko-egzistencijalne interese vodecih (najmocnijih) struktura drustva.
Dakle, mora ocekivati protivudarac zivota. (Jer zivot,... to su oni koji imaju moc.)

Sto se tice ostalih, njihova percepcija je drugacija.
Obicno ne postavljaju sebi pitanje da li prekoraciti granice okolnosti.

Uzgred to je problem i teme teizma. Posto isto pravilo vazi i kada je rec o bozanskim pitanjima.
Korak blize ka bozanskom je za vernike daleko gori od koraka ka ateizmu.
 

Back
Top