Утицај хрватизама на српску популацију

Mi bismo došli u opasnost da usvojimo hrvatsku jezičku filozofiju ukoliko bismo počeli da strogo vodimo računa o poreklu reči koje upotrebljavamo.
To je njihov manir, da paze je li reč srpskog, turskog ili nekog trećeg porekla.
Naš nije, mi smo uvek bili za minimum kontrole i prirodnu evoluciju jezika.

Njihova filozofija je karikaturalna i neka rešenja naprosto ne mogu da se prime u narodu. Npr. iako je zvanično "dušoraščlamba" i dalje se koristi "psihoanaliza". Retkost je da se "dalekovidnica" koristi umesto "televizor". Ili "nadnevak" umesto "datum".

Dakle, izbegavajmo hrvatsku jezičku filozofiju a ne reči za koje se veruje da su hrvatske.
>> dušoraščlamba # Баш накарадно звучи.
 
Naprotiv, ne zelim se suprostavljati logici.
Eto vi knjizevnici niste imali ustav pre skoro pa 200 godina; ali kazes imali ste knjizevna dela; pa onda daj nesto iz ranih 1800ih da usporedimo sa Srpskim Ustavom iz 1835
Sve je moguce, i mene zanima tema, procitamo orginale i vidimo jel nam treba prevodilac.
Ustav na slavenosrpskom ne na sadašnjem srpskom, važio koliko je trebalo da vijest o njemu stigne do Istanbula.
 
Сведоци смо свеопште засићености хрватизмима медијског простора, како кабловске телевизије, тако и омиљеног нам форума, на ком се већина вести
пласира на том говорном стандарду. Пратим одређене серије на кабловској и пошто се репризирају по ко зна који пут, приметио сам како расте степен хрватизацијеиз године у годину.
Примећујете ли те утицаје у околини, код деце, родитеља, пријатеља, сарадника?
Примећујем то и на форуму, чак су и великосрби почели 'рабити' одређене хрватизме.
Имам и скриншатове таквих бласфемија али их не смем пласирати.
Ne razumijem zašto se nerviraš. Pa zar nije to sve isti jezik? :kafa:

Najsmješnije mi je kad srpski portali tule da se Srbima negira pravo na njihov jezik u Hrvatskoj. :lol:
 
Naprotiv, ne zelim se suprostavljati logici.
Eto vi knjizevnici niste imali ustav pre skoro pa 200 godina; ali kazes imali ste knjizevna dela; pa onda daj nesto iz ranih 1800ih da usporedimo sa Srpskim Ustavom iz 1835
Sve je moguce, i mene zanima tema, procitamo orginale i vidimo jel nam treba prevodilac.
Pjesma Horvatska domovina objavljena 1835. Lakše čitaš i razumiješ nego taj srbijanski ustav.

Horvatska domovina.jpg
 
Zato se zove Srpsko-Hrvatski ili Hrvatsko-Srpski; dok ga nisu juce razdvojili kao Srpski i Hrvatski.
Do 1850. kada Vuk prilazi Hrvatima da bi htio jedan jezik s njima nema spomena srpskohrvatskog i obratno.
To će prilikom popisa 1857. prihvatili Austrija koja se od 18.st. trudi uključiti Srbe u hrvatske škole da suzbije utjecaj Rusa kod pravoslavaca.
U hrvatskoj književnosti nema spomena Srba ili srpskog jezika, ali zato se redovito sreče naziv hrvatski jezik od Dubrovnika do Istre pa do Slavonije od srednjeg vijeka.

Judita.jpg

Nalješković 1564.jpg

Pismo Vetranovića Hektoroviću 1539.jpg

Planine 1536 Zoranić.jpg

Putni_tovaruš_(Croatia).JPG
 
Do 1850. kada Vuk prilazi Hrvatima da bi htio jedan jezik s njima nema spomena srpskohrvatskog i obratno.
To će prilikom popisa 1857. prihvatili Austrija koja se od 18.st. trudi uključiti Srbe u hrvatske škole da suzbije utjecaj Rusa kod pravoslavaca.
U hrvatskoj književnosti nema spomena Srba ili srpskog jezika, ali zato se redovito sreče naziv hrvatski jezik od Dubrovnika do Istre pa do Slavonije od srednjeg vijeka.

Pogledajte prilog 1777173
Pogledajte prilog 1777172
Pogledajte prilog 1777174
Pogledajte prilog 1777175
Pogledajte prilog 1777176
Za razliku od one prethodne pesme gde je normalno razumem; ove zadnje slike nista ne razumem; koju rec tu i tamo; kao da citam “Ceski” ili “Poljski”.

Mozda neko ko se bavi srpskim; cini mi se @Lagerta (?) ; ili sam je mozda pomesao se nekom drugom forumasicom; bi mogla da prezentira neke pisane primere srpskog iz ranijih vekova, pa da uporedimo slicnosti/razlike.
 
Сведоци смо свеопште засићености хрватизмима медијског простора, како кабловске телевизије, тако и омиљеног нам форума, на ком се већина вести
пласира на том говорном стандарду. Пратим одређене серије на кабловској и пошто се репризирају по ко зна који пут, приметио сам како расте степен хрватизацијеиз године у годину.
Примећујете ли те утицаје у околини, код деце, родитеља, пријатеља, сарадника?
Примећујем то и на форуму, чак су и великосрби почели 'рабити' одређене хрватизме.
Имам и скриншатове таквих бласфемија али их не смем пласирати.
Iskreno, ne primecujem.

Mi si ovde pricamo "po niski" i nikakav uticaj hrvatizama nema.

S druge strane, nisam za ne znam kakvu "cistocu" jezika, ali jesam da se domace reci koriste svuda gde mogu, ali postoje savremeni izrazi i reci koje su stranog porekla i tesko ih je u jednoj reci opisati na srpskom. Volim turcizme ako su umereni, i jedino u tom smislu primecujem promenu u jeziku, kao da vise nisu "moderni" a trebalo bi da jesu i dalje jer i to je deo identiteta (istorije) jedne nacije.

Jedino sto smatram dobrim kod Hrvata a cula sam da je nekada tako bilo i kod nas, to je naziv meseci u godini, koji je razlicit od skoro celog sveta, ali je dosta logican.

Bas kao i naziv dana u nedelji kod Rusa.

Ali eto, ne mora da se bas u svemu bude precizan.
 
Mi bismo došli u opasnost da usvojimo hrvatsku jezičku filozofiju ukoliko bismo počeli da strogo vodimo računa o poreklu reči koje upotrebljavamo.
To je njihov manir, da paze je li reč srpskog, turskog ili nekog trećeg porekla.
Naš nije, mi smo uvek bili za minimum kontrole i prirodnu evoluciju jezika.

Njihova filozofija je karikaturalna i neka rešenja naprosto ne mogu da se prime u narodu. Npr. iako je zvanično "dušoraščlamba" i dalje se koristi "psihoanaliza". Retkost je da se "dalekovidnica" koristi umesto "televizor". Ili "nadnevak" umesto "datum".

Dakle, izbegavajmo hrvatsku jezičku filozofiju a ne reči za koje se veruje da su hrvatske.
Mi smo nekad ucili srpskohrvatski u skoli,ali smo ga svi nezvanicno zvali srpski.
Cak i muslimani,danasnji Bosnjaci.
Citali smo "Vlak u snijegu",ali nikad zbog toga nisam voz zvala vlakom u svakodnevnom govornom jeziku.
A opet bi mi nekako bio glup "prevod" da se knjiga zove "Voz u snijegu".
Pirinac i riza,ili mrkva i sargarepa su bili ravnopravni izrazi.
Tako da mislim da poznavanje "kroatizama",cak i njihovo koristenje ponekad nece narusiti srpski jezik.
Ljudi pricaju kako se prica u njihovom kraju,a u sustini,svi znamo,samo neki ne priznaju,da je to sve srpski jezik.
 
Mi smo nekad ucili srpskohrvatski u skoli,ali smo ga svi nezvanicno zvali srpski.
Cak i muslimani,danasnji Bosnjaci.
Citali smo "Vlak u snijegu",ali nikad zbog toga nisam voz zvala vlakom u svakodnevnom govornom jeziku.
A opet bi mi nekako bio glup "prevod" da se knjiga zove "Voz u snijegu".
Pirinac i riza,ili mrkva i sargarepa su bili ravnopravni izrazi.
Tako da mislim da poznavanje "kroatizama",cak i njihovo koristenje ponekad nece narusiti srpski jezik.
Ljudi pricaju kako se prica u njihovom kraju,a u sustini,svi znamo,samo neki ne priznaju,da je to sve srpski jezik.
Dabome, srpski jezik je utemeljen kao i kompletna kultura, za razliku od hrvatskog jezika i kulture. Zato oni moraju da strahuju od drugih uticaja. To traje od cara Leopolda Habzburškog, kako piše Otac Domovine im.
 
Za razliku od one prethodne pesme gde je normalno razumem; ove zadnje slike nista ne razumem; koju rec tu i tamo; kao da citam “Ceski” ili “Poljski”.

Mozda neko ko se bavi srpskim; cini mi se @Lagerta (?) ; ili sam je mozda pomesao se nekom drugom forumasicom; bi mogla da prezentira neke pisane primere srpskog iz ranijih vekova, pa da uporedimo slicnosti/razlike.
To je do pravopisa i načina štampanja (font slova, razmak), ne toliko do samog jezika.

Primjer iz prve štampane knjige na hrvatskom i latinici iz 1495.
Pisano današnjim slovima sve je razumljivo iako je jezik od prije više od 500 godina.
Bernardinov lekcionar 1495.jpg

Bernardinov lekcionar 1495 2.jpg


"Judita" Marka Marulića, napisano 1501.
Judita.jpg

Libar Marca Marula Splichianina V chomſe uſdarſi Iſtoria Sfete udouice Judit u uerſih haruacchi ſloſena/chacho ona ubi uoiuodu Olopherna Poſridu uoiſche gnegoue i oſlodobi puch iſraelſchi od ueliche pogibili.

Moderno:
Knjiga Marka Marula Splićanina u kojoj se sadrži istorija svete udovice Judite u stihovima hrvatskim složena kako ona ubi vojvodu Oloferna posred vojske njegove i oslobodi puk izraelski od velike pogibelji.

itd.
 
Свашта се приписује хрватизмима. "Идем радити" уместо "идем да радим" није хрватизам, "сусед" није хрватизам, у срцу Србије је неко рекао "рижа" уместо "пиринач" јер то је старија реч пре него што је ушао турцизам "пиринач" па је та реч случајно испливала, већина архаичних речи су сличније хрватском, Срби су и сами некад користили речи "тисућа" и "обитељ", шта да се ради када је хрватски ближи старосрпском од самог српског, хрватска верзија штокавског дијалекта је мало архаичнија од српске. Српски има доста турцизама а и влашки утицај на граматику што га је мало изменило.

Оно што су прави хрватизми то су речи типа "зракомлат", "ногоступ" и слично.
 
Свашта се приписује хрватизмима. "Идем радити" уместо "идем да радим" није хрватизам, "сусед" није хрватизам, у срцу Србије је неко рекао "рижа" уместо "пиринач" јер то је старија реч пре него што је ушао турцизам "пиринач" па је та реч случајно испливала, већина архаичних речи су сличније хрватском, Срби су и сами некад користили речи "тисућа" и "обитељ", шта да се ради када је хрватски ближи старосрпском од самог српског, хрватска верзија штокавског дијалекта је мало архаичнија од српске. Српски има доста турцизама а и влашки утицај на граматику што га је мало изменило.

Оно што су прави хрватизми то су речи типа "зракомлат", "ногоступ" и слично.
Ja sam prvi put u Srbiji cula da se rijec "riza"smatra kroatizmom.
Kod nas se uvijek tako govorilo iako u mom kraju nema niti je ikad bilo Hrvata.
 
Dabome, srpski jezik je utemeljen kao i kompletna kultura, za razliku od hrvatskog jezika i kulture. Zato oni moraju da strahuju od drugih uticaja. To traje od cara Leopolda Habzburškog, kako piše Otac Domovine im.

Čijeg se to stranog utjecaja boje Hrvati jezično? Vi nogomet zovete fudbalom, svaka riječ koja može biti strana posuđenica ostaje u originalnom obliku, bilo turskom, hrvatskom, mađarskom, francuskom ili njemačkom. Hrvati, kao i ludi Francuzi, svaku stranu riječ prije ili kasnije prevedu.
 
To je do pravopisa i načina štampanja (font slova, razmak), ne toliko do samog jezika.

Primjer iz prve štampane knjige na hrvatskom i latinici iz 1495.
Pisano današnjim slovima sve je razumljivo iako je jezik od prije više od 500 godina.
Pogledajte prilog 1777404
Pogledajte prilog 1777405

"Judita" Marka Marulića, napisano 1501.
Pogledajte prilog 1777411
Libar Marca Marula Splichianina V chomſe uſdarſi Iſtoria Sfete udouice Judit u uerſih haruacchi ſloſena/chacho ona ubi uoiuodu Olopherna Poſridu uoiſche gnegoue i oſlodobi puch iſraelſchi od ueliche pogibili.

Moderno:
Knjiga Marka Marula Splićanina u kojoj se sadrži istorija svete udovice Judite u stihovima hrvatskim složena kako ona ubi vojvodu Oloferna posred vojske njegove i oslobodi puk izraelski od velike pogibelji.

itd.
Vidim ja slova ali jedva da na drugoj slici prepoznah “splicanina” i “pogibili”; vidis da ti treba “moderno” prevod.
Eno ga i “ona vbi voivodu”.
Nista to nije drugacije od Srba sto su pisali staroslovenskim, npr. Miroslav Gospel; a narod je pricao kako prica i danas pa zato i reforma pisma i jezika.
 
Vidim ja slova ali jedva da na drugoj slici prepoznah “splicanina” i “pogibili”; vidis da ti treba “moderno” prevod.
Eno ga i “ona vbi voivodu”.
Nista to nije drugacije od Srba sto su pisali staroslovenskim, npr. Miroslav Gospel; a narod je pricao kako prica i danas pa zato i reforma pisma i jezika.
Sve je to stvar navike, ako je to standard koji i sam koristiš to je normalno.
Njemački tekstovi iz 1930-tih tiskanih goticom su danasnjim Nijemcima teško razumljivi na prvo jer nisu naviknuti na to.

Srpski tekstovi na crkvenoslavenskom u ono vrijeme su sasvim drugi jezik, koriste nešto drugačija slova i iako znam ćirilicu i tekstovi su pisano velikim slovima jedva da se prepozna koja riječ koja se može pročitati, kamoli razumijeti.
Zato je praktično nemoguće naći transkripcije tih tekstova na crkvenoslavenskom jer opet ne bi bili razumljivi današnjem Srbinu.
U 18.st. se pojavljuje slavenosrpski koji je nešto razumljiviji, ali daleko od toga da je razumljiv kao dosta stariji hrvatski tekstovi.
Brankovićeve_Hronike_(stranica).png


Sporazum iz 1850. u Hrvatskoj shvaćaju kao nastojanje Srba da se približe hrvatskom književnom standardu da se možemo razumjeti.
 
Sve je to stvar navike, ako je to standard koji i sam koristiš to je normalno.
Njemački tekstovi iz 1930-tih tiskanih goticom su danasnjim Nijemcima teško razumljivi na prvo jer nisu naviknuti na to.

Srpski tekstovi na crkvenoslavenskom u ono vrijeme su sasvim drugi jezik, koriste nešto drugačija slova i iako znam ćirilicu i tekstovi su pisano velikim slovima jedva da se prepozna koja riječ koja se može pročitati, kamoli razumijeti.
Zato je praktično nemoguće naći transkripcije tih tekstova na crkvenoslavenskom jer opet ne bi bili razumljivi današnjem Srbinu.
U 18.st. se pojavljuje slavenosrpski koji je nešto razumljiviji, ali daleko od toga da je razumljiv kao dosta stariji hrvatski tekstovi.
Pogledajte prilog 1777811

Sporazum iz 1850. u Hrvatskoj shvaćaju kao nastojanje Srba da se približe hrvatskom književnom standardu da se možemo razumjeti.
Ti stvarno mislis da ljudi koji su ziveli na tom prostoru, Srbi i Hrvati, eto npr. 1850, nisu razumeli jedni druge sta govore?
 

Back
Top