Наравно, све те фотографије су дебилно и лажно потписане од стране комуниста...грубо фалсификовање историје од стране комуњаре Бранка Латаса, Зборник докумената - Војноисторијски институт
Masakr u Bosanskom Brodu. Nemački vojnici i hrvatski domobrani (sa starim nemačkim i francuskim šlemovima na glavi) poziraju sa hrpom pobijenih uhapšenika, navodno četnika, u Bosanskom Brodu 26. avgusta 1941. godine. Najranije (poznato) svedočanstvo o ovom zločinu ostavili su hrvatski civili, Brođani, u žalbi koju su sledećeg dana poslali svom velikom županu: "Gospodin veliki župane! Kod nas je vlast izgubila glavu – svi građani predani su na milost i nemilost neodgovornim ljudima, koji su dobili oružje u ruke i rade što im je volja. Jučer dne 26. pobijeno je u okolici Bos. Broda preko 80 nevinih ljudi [...]." Prosledivši žalbu (sutradan), veliki župan je od policijske stanice u Bosanskom Brodu dobio (osam dana kasnije) sledeće objašnjenje za masakr: "[...] Dana 26. kolovoza praćen [je] jedan transport Srba (grko-istočnjaka) iz okoline Dervente, prilikom pratnje bili [su] nemirni i neposlušni, a kada su došli u blizinu novog drvenog mosta na Savi, navodno su se počeli buniti i bjegati, a po nekoji je pokušao skakati u Savu, radi toga su njihovi pratioci upotrijebili oružje i tako je pobijeno što na mostu i okolici mosta, a nešto u samoj Savi, jer su poskakali u vodu, i kako se je moglo provjeriti ubijeno je odnosno skočilo u Savu oko 42 osobe." Najdetaljniji zapis o zločinu ostavio je sekretar Operativnog partijskog rukovodstva CK KPH, Vlado Popović, u svom izveštaju Glavnom štabu (bez datuma – poslednjeg dana avgusta ili prvih dana septembra): "Dne [26.] kolovoza o. g. izvršili su ustaški banditi, potpomognuti od nemačkih vojnika, još jedan masovni pokolj u Slav. Brodu. Pokolj je izvršen na novosagrađenom mostu, usred bela dana. Oko 50 naoružanih ustaških razbojnika vodili su preko brodskog mosta oko 300 uhapšenih seljaka i građana (među njima je bilo više železničara), svi iz derventskog kotara i okoline Bos. Broda. Među uhapšenima bilo je i Srba, Hrvata i muslimana. Kad je povorka stigla na most, počeli su ustaše iznenada pucati po uhapšenima. Desetak je odmah palo. Na to su ostali uhapšeni stali bežati po mostu i oko 100 ih je poskakalo s mosta u Savu, nastojeći se na taj način spasti. Ustaški zlotvori ciljali su i po onima u vodi. Nemačka straža na mostu, videvši da bi se po neki od onih u vodi plivanjem mogao spasti, priskočila je sa obe strane mosta u pomoć ustašama, pa je i ona otvorila vatru iz puškomitraljeza na begunce i na one na mostu. Oko 150 ljudi ubijeno je u roku od pola sata. Mnogo ih je na mostu ostalo ranjeno. Na preživelima su ustaški krvoloci iskaljivali svoj bes nemilosrdnim kundačenjem. Oko 150 preživelih strpali su zatim u vagone i nisu im tri dana dali ni hrane ni vode. Nekoliko ranjenih umrli su u tim vagonima. Po gradu su se ustaški zlotvori hvalili kako su udesili pobunjenike i 'četnike'. Ogorčeni narod, koji je promatrao ova zlodela, stiskao je šake: Biće i vama suda, ustaške zveri!" (Igrom ironije, 38 godina kasnije, jugoslovenski istoričari Latas i Dželebdžić objavili su ovu sliku – na kojoj su, prema počiniocima zločina, prikazani mrtvi četnici – na samom kraju svoje propagandne knjige "Četnički pokret Draže Mihailovića 1941–1945", pored fotografija generala Mihailovića i njegovih ljudi, pokušavajući da zločince – a ne žrtve – sa slike izjednače sa generalom i njegovim pokretom.)
Tekst: Ivan Ž.
Fotograf: nepoznat.
Datum: 26. avgust 1941.
Mesto: Bosanski Brod (Derventa), Jugoslavija.
Originalni natpis: nepoznat.
Izvori: Branko Latas, Milovan Dželebdžić,
Četnički pokret Draže Mihailovića 1941–1945, BIGZ, Beograd, 1979, str. 418;
Zločini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu – Zbornik dokumenata, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1993, tom I, knj. 1, str. 587, 650, 710;
Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1952, tom V, knj. 1, str. 55.