UM

Sta je um u filozofiji?

Sve i svasta. Nema nejasnijeg i zloupotrebljavanijeg pojma u filozofiji. Um je jedno kod Dekarta, drugo kod Spinoze, trece kod Loka...da ne spomnjem onu pesudofiliozofiju Hegala i slicnih. Cak i Kant nije razdvojio u svojoj filozofiji razum od uma stvorivsi zbrku koju je jedino Sopenhauer uspeo da razmrsi.
Iz ovoga poslednjeg mozes naslutiti odgovor. Sta je um, a sta razum, shvatices sledeci Sopenhaurovu filozofiju.

U najkracem:
Razum se sastoji samo od jedne jedine apriorne funkcije duha ili shvatanja kauzaliteta (odnosa uzroka i posledice).
Uz pomoc te spsobnosti razum kreira opazajni svet pojava ili ono sto vecina zove "realan svet". On je kreacija razuma...i sastoji se od tih kreacija SLIKA ILI OPAZAJA.

Sada, od mnostva tih slika UM apstrahuje razlike i reflektuje slicnosti stvarajuci pojmove ili tkz"predstave iz predstava" sto je njegova jedina funkcija.

Razum kreira opazaje- slike
Um kreira pojmove iz tih slika.

Izvan svega toga je nespoznatljiva Stvar po sebi...kao ono sto se pojavljuje.
 
Sve i svasta. Nema nejasnijeg i zloupotrebljavanijeg pojma u filozofiji. Um je jedno kod Dekarta, drugo kod Spinoze, trece kod Loka...da ne spomnjem onu pesudofiliozofiju Hegala i slicnih. Cak i Kant nije razdvojio u svojoj filozofiji razum od uma stvorivsi zbrku koju je jedino Sopenhauer uspeo da razmrsi.
Iz ovoga poslednjeg mozes naslutiti odgovor. Sta je um, a sta razum, shvatices sledeci Sopenhaurovu filozofiju.

U najkracem:
Razum se sastoji samo od jedne jedine apriorne funkcije duha ili shvatanja kauzaliteta (odnosa uzroka i posledice).
Uz pomoc te spsobnosti razum kreira opazajni svet pojava ili ono sto vecina zove "realan svet". On je kreacija razuma...i sastoji se od tih kreacija SLIKA ILI OPAZAJA.

Sada, od mnostva tih slika UM apstrahuje razlike i reflektuje slicnosti stvarajuci pojmove ili tkz"predstave iz predstava" sto je njegova jedina funkcija.

Razum kreira opazaje- slike
Um kreira pojmove iz tih slika.

Izvan svega toga je nespoznatljiva Stvar po sebi...kao ono sto se pojavljuje.

Eto ti ga sad ! Nema ni dva meseca kako si oziman na jednoj drugoj temi napisao da "Um i razum su jasno definisani u filozofiji..." (Vegatirijanstvo i filozofija, post 151). Inace, mislim da si tu bio u pravu. A, sta ti je sada ? :confused:
Za postavljaca teme - nije tesko naci te podatke, narocito preko interneta. Za prilog, ako ne izbrisu (a ne vidim razlog), i pocetak, sasvim je dovoljno, cini mi se ovo - http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI/d03/html_ser_lat . Sad, ako neko hoce vise... Kant, Fihte, Hegel... Sve je to ipak pocelo sa njima (Vernunft - um ), a vec je u ovom tekstu (vidi ovaj link) dovoljno objasnjeno koliko i nas jezik , makar oko ovog termina,a ne samo tu, ne zaostaje za nemackim, bar sto se filozofije i uma tice.
 
Eto ti ga sad ! Nema ni dva meseca kako si oziman na jednoj drugoj temi napisao da "Um i razum su jasno definisani u filozofiji..." (Vegatirijanstvo i filozofija, post 151). Inace, mislim da si tu bio u pravu. A, sta ti je sada ? :confused:

Posle Sopenhauera i jesu jasno definisani, kao sto sam vec objasnio. Tim je smesnije, apsurdnije ili ne znam vec kako to da nazovem, sto to znanje "filizofi" ili ne poznaju ili ignorisu.

Pogledaj recimo taj naucni rad na koji si ukazao linkom. Hegel, Seling, Fihte i papazjanija praznih apstrakcija sastvalenih od gomile slova koje ne daju materjala bilo kakvom misljenju. Sta je doticni i mogao da parafarzira imajuci takvo "znanje" za objekat parafraze?

Nemam vremena za gubljenje na detaljno proucavanje besmesleinih radova ali koliko sam video nigde nema Sopenhauera ??! Nema jedinog filozofia koji je uspeo da razjasni ono sto je Kant zamutio. Da odvoji ono sto je pisala Kantova senilnost od onoga sto je pisao Kantov genije. Kukolj od zita.

Ali vazno je da su ono sto je napisao senilni Kant preuzeli Hegel. Fihte, Seling i gomila mutitelja vode poput autora spomenutog rada. Neces to citajuci saznati sta je um a sta razum.
 
Posle Sopenhauera i jesu jasno definisani, kao sto sam vec objasnio. Tim je smesnije, apsurdnije ili ne znam vec kako to da nazovem, sto to znanje "filizofi" ili ne poznaju ili ignorisu.

Pogledaj recimo taj naucni rad na koji si ukazao linkom. Hegel, Seling, Fihte i papazjanija praznih apstrakcija sastvalenih od gomile slova koje ne daju materjala bilo kakvom misljenju. Sta je doticni i mogao da parafarzira imajuci takvo "znanje" za objekat parafraze?

Nemam vremena za gubljenje na detaljno proucavanje besmesleinih radova ali koliko sam video nigde nema Sopenhauera ??! Nema jedinog filozofia koji je uspeo da razjasni ono sto je Kant zamutio. Da odvoji ono sto je pisala Kantova senilnost od onoga sto je pisao Kantov genije. Kukolj od zita.

Ali vazno je da su ono sto je napisao senilni Kant preuzeli Hegel. Fihte, Seling i gomila mutitelja vode poput autora spomenutog rada. Neces to citajuci saznati sta je um a sta razum.

He...pa taj naucni rad, na koga sam uputio autora teme, je pisao FILOZOF, neosporni, i kod nas i u svetu, iako sada vec pokojni.
I sto se cudis - kakav bre, Sopenhauer, oko pojma uma ?! Ti si, kao, poznavalac Kanta, valjda ti je poznato (cak i u "Kritici cistog uma"- ono sto ti od Kanta samo "gotivis" ! ) sta je Kant pisao o umu. Necu da kazem o onom za tebe nepoznatom - praktickom umu, necu ! Za Fihtea, Selinga, Hegela...moj "filozofe",znam da si tek jedva cuo. Ali, oni napisase nesto oko uma. Kao posle,recimo,Markuze ili Habermas,ti, po tebi "mutitelji vode". E, bruke. Tvoje neznanje u filozofiji te je stvorilo ovako drskog - pravi dogmatik ! Ali, prosla su ta dogmatska (i metafizicka ! ) vremena. Jer, ona su vezana za razum, a ne um. Doduse, nadam se da su prosla. I tako, z:)
 
I jos, oziman, samo da primetim - uvek citiras,bar mene, dogmatski . Sto ce reci, izvadis deo mog misljenja, i onda odgovaras . Onaj deo koji tebi odgovara ! To je dogmatizam. Ja tebe citiram u potpunosti. Razmisli...razumski, ako vec ne mozes umski (teorijski, ako vec ne mozes prakticki ! ).
 
I sto se cudis - kakav bre, Sopenhauer, oko pojma uma ?!

Takav bre! Nema dela gde se Sopenhauer nije bavio pitanjem uma sve sa ciljem da to nadiruce sarlatanstvo ljudske misli oliceno u Hegelu, Fihteu, Selingu stavi tamo gde mu je mesto a covecanstvu pruzi pravo znanje .
Steta sto se tvojim priznatim i slavnim "filzofima" svidela upravo ta sarlatanska filozofija a ne onaj pravac prave filozofije koja se probija kroz sav mulj mutitelja vode kao vojska spasa nama ljudima. Kao znanje koje moze ponuditi kap vode zednima u paklu. I ti tom znanju hoces da protistavis prazna blebetanja praznih apastrakcija koje ne znace nista?

Vidis..Nereju. Postoje na ovom svetu pravi ljubitelji mudrosti ako nisi znao. Oni traze znanje a ne milozvučje.

Poznajem ja dovoljlno Hegelovu i Selingovu filozofiju ali problem je sto tu osim poznavanja reci nema sadrzine. To ne moze biti znanje.

Hegelova takozvana filozofija jeste jedna kolosalna mistifikacija koja ce nasem potomstvu davati neiscrpnu temu za sprdanje s nasim vremenom. To je pseudofilozofija koja koci sve duhovne snage, zagusuje svako stvarno misljenje i na njegovo mesto posredstvom najgore zloupotrebe jezika, stavlja najispraznije , najbesmislenije , najnemisaonije, dakle najzaglupljujuce mlacenje prazne slame.

Ko moze da cita njegovo najhvaljenije delo, takozvanu Fenomenologiju duha a da se pri tom ne oseca kao u ludnici - tamo i spada.

citat Sopenhauer

Ali sve sam ovo vec pisao a ovo nije tema o Hegelu vec konkretno o umu. Zato da se vratimo na temu. Sta je um ja sam vec napisao u par recenica oslanajuice se na Sopenahaurovu filzofiju. Ako ti nesto nije jasno mogu da ti pojasnim. Slobodno pitaj.
 
" Ako je razum moc koja ujedinjuje pojave posredstvom pravila, onda je um moc koja daje jedinstvo pravilima razuma posredstvom principa." , etc.,etc. Ovo rece "tvoj " Kant. Treba li tumacenje? Eh...
 
" Ako je razum moc koja ujedinjuje pojave posredstvom pravila, onda je um moc koja daje jedinstvo pravilima razuma posredstvom principa." , etc.,etc. Ovo rece "tvoj " Kant. Treba li tumacenje? Eh...

Sta hoces reci ovim citatom izvucenim iz konteksta i ovako skracenim? I sta ti znaci taj uzdah "Eh"?

Imam sva Kantova dela ako te zanima. Nije mi potrebno tvoje citiranje i uzdisanje nad citatima.

Kao sazeo si Kritku cistog uma u taj citat. Umes li ti da razmisiljas ili samo da citiras?
 
Ali vazno je da su ono sto je napisao senilni Kant preuzeli Hegel. Fihte, Seling i gomila mutitelja vode poput autora spomenutog rada. Neces to citajuci saznati sta je um a sta razum.

Mozes li da kazes ukratko, sta je osnovno sto je, na primer u Selingovoj filozofiji pogresno. Sad skrecem temu, ali me zanima zbog onoga sto se moze cuti u ovom zvanicnom obrazovanju. Na primer, na fakultetu nama govore( doduse sad govorim o knjizevnosti) kako je na pisca Tolstoja jako uticala ta Selingova filozofija u smislu da sustina predmeta postaje sustina tek kad se sagleda sa subjektivnog stanovista. Kazu da u Ratu i miru vidimo, -da za Tolstoja istorija postoji kao subjektivni dozivljaj a ne kao datost. Nisam najsigurnija koliko to ima veze sa Ratom i mirom , ali neka osnova svih tih teoreticara se svodi da je sve subjektivno, pa prema tome postoje razlicita misljenja, razlicite teorije, sistemi...ali na kraju ispada i da ne postoji nikakva istina, niti zaista istinito znanje, nego samo neko misljenje koje je najpogodnije zbog necega i koje se uzima kao konvencija
 
Mozes li da kazes ukratko, sta je osnovno sto je, na primer u Selingovoj filozofiji pogresno. Sad skrecem temu, ali me zanima zbog onoga sto se moze cuti u ovom zvanicnom obrazovanju. Na primer, na fakultetu nama govore( doduse sad govorim o knjizevnosti) kako je na pisca Tolstoja jako uticala ta Selingova filozofija u smislu da sustina predmeta postaje sustina tek kad se sagleda sa subjektivnog stanovista. Kazu da u Ratu i miru vidimo, -da za Tolstoja istorija postoji kao subjektivni dozivljaj a ne kao datost. Nisam najsigurnija koliko to ima veze sa Ratom i mirom , ali neka osnova svih tih teoreticara se svodi da je sve subjektivno, pa prema tome postoje razlicita misljenja, razlicite teorije, sistemi...ali na kraju ispada i da ne postoji nikakva istina, niti zaista istinito znanje, nego samo neko misljenje koje je najpogodnije zbog necega i koje se uzima kao konvencija

Osnovo polaziste i ideje tog filozofa nisu pogresne . Seling se bas i ne uklapa u ovo drustvo koje sam spomenuo ili pored Hegela i Fihtea. Njegova cuvena dela o slobodi su sasvim u redu. U njima je on Kantovo ucenje o slobodi ili empirisokom i inteligibilnom karakteru izneo kao svoje.
Ne mogu ti reci sta je pogresno u njegovoj filozofiji jer Seling nema svoju filzofiju. On je parafrazista. Ono sto je u Kantovoj filozofiji ispavno , kao spomenuto ucenje o slobodi, bice ispravno i kod Selinga, a ono sto je pogresno poput cele Kantove moralne filozofije na primer.. bice pogresna i kod njega. On samo parafrazira. pojasnjava i to ne bas uspesno. To je jos jedan tumac filozofije koji nije mnogo bitan.

Ne znam to za Tolstoja ali ako se on odusvljavao Selingovim idealizmom... zapravo se posredno odusevljavao Kantovom filozofijom . Bolje da je Tolstoj pio vodu sa izvora i preskocio tumace.

A kada smo vec kod Tosltoja koliko znam Sopenahuer je imao veliki uticaj na njega.

Evo nesto o tome:
U kasnije uticaje na grofa Tolstoja može se ubrojati filosofija Artura Šopenhauera ’najgenijalnijeg među ljudima’ po mišljenju proroka iz Jasne Poljane, a osobito istočni, budistički motivi u učenju nemačkog filosofa i estetičara koji se odnose na pojmove “sveta kao volje i predstave “ u njegovoj filosofiji. Istina, 1880. odnos Tolstoja prema idejama ovog nemačkog mislioca dostigao je kritičku tačku , što je usledilo nakon visoke ocene autora Rata i mira „o Kritici čistog uma“ Imanuela Kanta

Kao sto vidis Tolstoj je pronasao izvor.
 
...Um je i umišljenost takodje ali, um kao kruna iskustva inteligencije i slučajnosti odvedu pojedinca u otsustvo od svega ili, da mu je dosta svega...
 
Sve i svasta. Nema nejasnijeg i zloupotrebljavanijeg pojma u filozofiji. Um je jedno kod Dekarta, drugo kod Spinoze, trece kod Loka...da ne spomnjem onu pesudofiliozofiju Hegala i slicnih. Cak i Kant nije razdvojio u svojoj filozofiji razum od uma stvorivsi zbrku koju je jedino Sopenhauer uspeo da razmrsi.
Iz ovoga poslednjeg mozes naslutiti odgovor. Sta je um, a sta razum, shvatices sledeci Sopenhaurovu filozofiju.

U najkracem:
Razum se sastoji samo od jedne jedine apriorne funkcije duha ili shvatanja kauzaliteta (odnosa uzroka i posledice).
Uz pomoc te spsobnosti razum kreira opazajni svet pojava ili ono sto vecina zove "realan svet". On je kreacija razuma...i sastoji se od tih kreacija SLIKA ILI OPAZAJA.

Sada, od mnostva tih slika UM apstrahuje razlike i reflektuje slicnosti stvarajuci pojmove ili tkz"predstave iz predstava" sto je njegova jedina funkcija.

Razum kreira opazaje- slike
Um kreira pojmove iz tih slika.

Izvan svega toga je nespoznatljiva Stvar po sebi...kao ono sto se pojavljuje.

Sta je um kod starih grka?Kod stoika i platona?
Jel mislis da kant uvodi zabunu u filozofiju tumaceci neke pojmove na svoj nacin?
Konkretno mislim na pojam uma i pojam transcedencije.
Kod njega su ti pojmovi kako da kazem...tehnologizirani?
 
Sta je um kod starih grka?Kod stoika i platona?
Jel mislis da kant uvodi zabunu u filozofiju tumaceci neke pojmove na svoj nacin?
Konkretno mislim na pojam uma i pojam transcedencije.
Kod njega su ti pojmovi kako da kazem...tehnologizirani?

Kant jeste uveo zabunu u filozofiju. Kao sto vec napisah, ta filozofija je mesavina genijalnosti i potpunih besmislica. Ono sto je genijalno sadrzi se celo u njegovoj transcendetalnoj estetici, koja je temelj njegove, kao i cele filozofije od tada, ali ostala gradjevina koju je Kant pokusao da izgradi na tom temelju je u najvecem promasaj. Cela transcendatlna analitika, ucenje o kateogirjama ..narocito ucenje o umu kao vezi sa transcendentnim ,,kao izvoristu nekih apriornih pojmova. .. konstrukcija kategorickog imperativa takodje a oko koje je izgradjena cela kvazifilozofija o moralu. Sve to ne da unosi zabunu, nego od filozofije pravi ruglo od koje svaki normlakan covek zeljan znanja moze samo da pobegne. Mozda je to i namerno tako izvedeno.

Zato ako te zanima sta je um, a sta razum a ako si prethodno zadojen Kantovim kakO ti kazes "tehnologizacijama"... potrazi Sopenhaueorvu Kritiku Kantove filozofije (u okviru sveta kao volje i predstava 1) kao i Kritiku Kantove moralne filozofije u delu "Temelj morala".

Bez toga bices i ostace zbunjen.
 
Kant jeste uveo zabunu u filozofiju. Kao sto vec napisah, ta filozofija je mesavina genijalnosti i potpunih besmislica. Ono sto je genijalno sadrzi se celo u njegovoj transcendetalnoj estetici, koja je temelj njegove, kao i cele filozofije od tada, ali ostala gradjevina koju je Kant pokusao da izgradi na tom temelju je u najvecem promasaj. Cela transcendatlna analitika, ucenje o kateogirjama ..narocito ucenje o umu kao vezi sa transcendentnim ,,kao izvoristu nekih apriornih pojmova. .. konstrukcija kategorickog imperativa takodje a oko koje je izgradjena cela kvazifilozofija o moralu. Sve to ne da unosi zabunu, nego od filozofije pravi ruglo od koje svaki normlakan covek zeljan znanja moze samo da pobegne. Mozda je to i namerno tako izvedeno.

Zato ako te zanima sta je um, a sta razum a ako si prethodno zadojen Kantovim kakO ti kazes "tehnologizacijama"... potrazi Sopenhaueorvu Kritiku Kantove filozofije (u okviru sveta kao volje i predstava 1) kao i Kritiku Kantove moralne filozofije u delu "Temelj morala".

Bez toga bices i ostace zbunjen.

Pa ne bih bio tako iskljuciv.Licno mislim da je kantova moralna filozofija nesto najbolje sto je ikada napisano o pravu i moralu.To je grandiozni sistem na kome pociva danasnji svet.

Pogledacu sopenhauera.
 
...Kant....Niče...Rasel...Aristotel...Platon...Sokrat...
Nikad nijedan pojedinačni Um ne može uopsteno da definiše a posebno ako je taj Pojedinačni jedan od gore pobrojanih jer nijedan 'od Velikih neće
nista reći više od sebe...jer koje veći od sebe a Um je već odavno otudjen i apstrahovan izdvajajući se prema gore...gore je za svako definisanje,- sve gore i gore...
 
Sta je um u filozofiji?

Pa ako je filozofija potraga za istinom evo onda ovako..
Organsko ne možemo izbjeći - integracija primljenih informacija preko čula, emocija i misaone kore. Podsvjesna i svjesna obrada, analiza koja čini cjelinu i omogućava funkcionisanje čovjekove ličnosti, tj. čovjeka
 
krava19122008.jpg
 
Pa ako je filozofija potraga za istinom evo onda ovako..
Organsko ne možemo izbjeći - integracija primljenih informacija preko čula, emocija i misaone kore. Podsvjesna i svjesna obrada, analiza koja čini cjelinu i omogućava funkcionisanje čovjekove ličnosti, tj. čovjeka

Filozofija nije (bar kako je ja mislim) potraga za istinom. Jos od nemacke klasicne filozofije,bar. Sledeci,recimo Fihtea (koji je danas,a cesto i ranije,nepoznat- a kad je to i Hegel,sta reci za Fihtea?!), mozda bi mogli da kazemo potraga za slobodom. Iako,licno Fihtea razumevam,bolje, mislim, njegovu filozofiju,pre kao stvaranje i te slobode. Tema je o umu,starog Fihtea nije tesko tumaciti - da je razum vezan za metafiziku, a um za filozofiju (tacnije - slobodu ! ), ili , kako bi Fihte rekao - nauku o znanosti (ucenje o nauci,kako vec ko prevodi).
Potraga za "svetim Gralom", i uopste potraga,mislim, nije stvar uma,time ni filozofije. Ili, prosto - razum traga,ide u potragu, um stvara.

Razumes da sam komentarisao samo prvi deo tvoje poruke. I tako, z:)
 
Metafizika je, rekoh vec, vezana za razum ( Verstand ). Za ono vecno, nepromenljivo, rekao bih - zakrzljalo, proslo.

Um ( Vernunft ) je uvek vezan za prakticko delovanje, time i za promenu, menjanje ovog SADA i OVDE, dakle, za stvaranje i ostvarivanje (slobode,ljudskog...u negaciji, kritici,kako bi rekao Hegel, postojeceg ) bitno drugacijeg, ljudskog sveta. To i jeste bitno,ne samo u filozofiji, otkrice nemacke klasicne filozofije. Stidljivo i ne uvek jasno kod Kanta, ali razvoj je isao dalje. Nuzno !

Ta nuznost da postane praktickim, vazi za um uopste, ne za odredjeni, u okove jednog jedinog sistema sputani um.
Sad, znam da ce tesko prihvatiti ovo razmisljanje neki samozvani filozofi, laici u filozofiji, ali ja im tu ne mogu pomoci. Osim da ih uputim na pazljivo izucavanje filozofije. Umsko, dabome. z:)
 
Nerej
menjanje ovog SADA i OVDE, dakle, za stvaranje i ostvarivanje (slobode,ljudskog...u negaciji, kritici,kako bi rekao Hegel, postojeceg ) bitno drugacijeg, ljudskog sveta.

Evo ga opet ti sa tvojim razvojem i napretkom sveta. Razvoja ka necem boljem. Ka nekoj utopiji gde cemo imati uredjenu drzavu, sa jakim ustavom, gde ce svi ziveti mirno i spokojno, razmnozavati se i umirati. Vazan je po tebi razvoj drustva kroz istoriju ka nekom boljem ljudskom svetu tamo u buducnosti.....i to je za tebe filozofija??.
Cak si i UM upregao u tu pricu.

Nereju, ovaj svet ide ka propasti a ne ka nekom razvoju. Nas cilj je negacija volje,negacija sveta.. spasenje od sveta!. Negacija same njegove metafizicke sustine koja je volja.

Kakva istorija? Kakav razvoj?
 

Back
Top