Pa odredjuje narodnost.
Ajde ti fino nadji jednu kartu bar da je 50-100 godina stara i da su na njoj "bosnjaci", uh bilo bi mi tako lijepo da vidim da i vas ima. Jer kako to odjednom ste se stvorili ovdje, nekako nekontam kako? odakle? Ili nadji mi izvor odakle to "Bosnjaci" u BiH kako su dosli u Bosnu? Obicno se zna kad se jedan narod doseli, Bas bi htjeo vidjeti odakle vi poticete, jer tvrdite da niste ni Srbi ni Hrvati...
Vidim ti si samo stručnjak u pokušajima negiranja, evo ti pa negiraj i Iliju G.:
http://www.nspm.rs/dokumenti/nacertanije.html
Dobro pročitaj dio vezan za Bosnu i vidi ko to živi tad u Bosni, Srbi se ne spominju, pa onda potraži i dokumente gdje se srpski i hrvatski vladari vrlo često žale Papi na bosanske vladare i njihovu crkvu optužujući je za herezu.
Potraži i podatke ko je to proganjao Bogumile po Srbiji, gdje su se oni skrasili i ko ih je prihvatio.
http://www.emersonkent.com/map_archive/byzantine_1265.htm
http://www.bosniafacts.info/web/maps_showing_bosnia_and_herzegovina.php
http://www.orbus.be/bosanski_jezik/bosanski_jezik_postoji.htm
http://webcache.googleusercontent.c...jetopis_matice_srpske_1825.htm+Letopis+Matice
Previše je dokaza i dokumenata sačuvano da bi neko mogao negirati ili svojatati Bosnu i Bošnjake (može negirati samo neko iz zlobe i neznanja), evo još nekoliko djela gdje se iznose činjenice (za sve ovo imam skenove iz knjiga i dokumenata):
Marko Vego "Postanak srednjovjekovne bosanske države" izdanje 1982.god.
Milan Prelog "Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva" (...novi naseljenici preudesiše staro ime rijeke prema svom izgovoru, te prozvaše rijeku i porječje Bosnom a sebe Bošnjanima. str. 8)
Vjekoslav Klaić "Povijest Bosne do propasti kraljevstva" (strana 42/43 )
Bizantski car Manuel Komnen takođe jednako vidio BOSANCE kao narod (1143-1180)
Sima Ćirković "Istorija srednjovjekovne bosanske države" (str. 43 )
Ivan Lučić (1640-1679) "O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske", izdatom uprvi put u Amsterdamu 1666.god. Lucius: De regno Dalm. et Croat.,( str. 309) Poslije toga kad se razcijepilo kraljevstvo (Hrvatska) u dijelove, izabraše Bošnjaci god. 1079. sebi posebnog poglavara; isto učiniše i Neretljani;
Mavro Orbini u svom djelu "Kraljevstvo slavena"napisanom 1601.godine u Bosni jedino spominje Bosance
Aleksandar Solovjev "Vlasteoske povelje bosanskih vladara" (str, 100)
John V. A. Fine: "The earli medieval Balkans" (str. 53)
Stepanova povelja iz 1324.g.(a i u ostalim poveljama bosanskih vladara) u kojoj se kao BOŠNJANI svjedoci navode lokalna vlastela od USORE, SOLI, DONJIH KRAJA, I KONAČNO IZ HUMA ( OD RAME, NERETVE I HUMA).
Mihailo J. Dinić "Državni sabor srednjevekovne Bosne" izdana 1953.god.(da su svjedoci vladarima BOŠNJANI iz svih dijelova BOSNE potvrđuje i Mihajlo Dinić)(str.12-14)
Ljetopis popa Dukljanina (u izdanju Matice hrvatske 1950.god. str. 60/61 na početku XX poglavlja spominju se Bošnjani)
Adem Handžić "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku" izdana 1975.god.
Relja Novaković „Gde se nalazila Srbija od VII-XII veka“ iz 1981.god.
Dragoljub Dragojlović "Krstjani i jeretička crkva Bosanska "1987 (str.73)
Dr Nada Klaić “SREDNJOVJEKOVNA BOSNA – POLITICKI POLOZAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE”, Zagreb,1989.
D.Kniewald "Zaključna razmatranja o crkvi bosanskoj" ( o Crkvi bosanskoj i njenim vjernicima mogu ti postaviti puno dokaza jer je proglašena kao heretička i postoji puno izvještaja papi a i pisanja drugih istoričara koji su pisali o Crkvi bosanskoj)
Leo Petrović, John Fine, Nada Miletić, Noel Malkolm su pisali o "Crkv bosanskoj"
Srećko M. Džaja - Dubravko Lovrenović "Srednjovjekovna Crkva bosanska"
Ilija Garašanin (O Bošnjacima,kao jednom narodu tri različite vjere,govori,1844. Ilija Garašanin,govoreći o “potrebi bratstva izmedju Bošnjaka i Srba i ostalih Slavena”.
fra. Ivan Frano Jukić (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, koji je u svom proglasu 1848. godine zapisao:
“Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao oèenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas…. Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo.”
Vladislav Skarić i još mnogo drugih.
Za kraj jedna pjesmica od Safvet Bega Bašagića, "Pjesma Bošnjaku" koju je objavio list "BOŠNJAK" u izdanju od 2. VII, 1891 godine :
Znaš Bošnjace, nije davno bilo,
Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,
Kad u našoj Bosni ponositoj,
I junackoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do Brodskijeh vrata,
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroz svoje hire,
Oba stranca ko u svome šire. [...]
Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago,
Naše ime ponosno i drago.