U Hrvatskoj živi 3, 2 odsto Srba (popis 2021.)

  • Začetnik teme Začetnik teme MOST6
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Sve manje Srba u opštinama Vukovarsko-sremske županije​

REGION Autor:FoNet 06. feb 202319:35

U opštinama Vukovarsko-sremske županije broj Srba je u proseku smanjen između 20 i 30 odsto, izjavio je zamenik župana Srđan Jeremić, dodajući da od demografske katastrofe nije izuzeta ni srpska zajednica.


On je istakao da je zbog negativnih demografskih trendova udeo pripadnika srpske nacionalne manjine u ukupnoj populaciji Vukovarsko-sremske županije smanjen sa 15,5, na 13,5 odsto, prenela je Hina.

„Činjenica je da su prava nacionalnih manjina zasnovana na njihovom broju, odnosno udelu u ukupnom broju stanovnika, iz čega proizlaze prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru i u županijama, gradovima i opštinama, kao i na službenu upotrebu jezika i pisma i na proporcionalnu zastupljenost u javnim i državnim službama“, rekao je Jeremić.

On je naveo da je pad broja pripadnika nacionalnih manjina veći od pada ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj, zbog čega će one izgubiti određena mesta u predstavničkim i izvršnim telima.

https://n1info.rs/region/sve-manje-srba-u-opstinama-vukovarsko-sremske-zupanije/

Srbi imaju hrvatske putovnice pa odlaze živjeti i raditi u ostale zemlje Europske unije. Slično rade i Hrvati, ali Srba je manje pa se više smanjuje njihov broj u Hrvatskoj.
 
Četvrtak, 30.03.2023. u 14:46

Manjinska prava Srba u regionu u svetlu rezultata popisa stanovništva​


677z381_Temisvar-Piata_Unirii-Foto-Vikipedija.jpg

Трг уједињења у Темишвару са Српском саборном црквом и Владичанским двором (Фото: Википедија/Voytek S)

U zemljama okruženja, koje su domicilne države Srba u regionu, aktuelni su popisi stanovništva. Termin za njihovo održavanje bio je 2021–2022, shodno standardima popisne statistike i ustaljene prakse u većini evropskih zemalja da se popisi održavaju krajem jedne ili početkom sledeće decenije. Od susednih zemalja, popis je u navedenom roku sproveden u Hrvatskoj, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Mađarskoj, u kojoj, međutim, rezultati još nisu poznati.
Termin realizovanja popisa u Sloveniji je neizvestan zato što do sada nije doneta odluka da li će njime biti obuhvaćeno izjašnjavanje po nacionalnoj i verskoj osnovi, što srpska zajednica traži, a što, inače, nije bio slučaj na popisu 2011. godine. Prethodni popis u Bosni i Hercegovini realizovan je 2013, a njegovi rezultati objavljeni su tek 2016. godine. S obzirom na ovakvu dinamiku, mala je verovatnoća da će se u ovoj godini popis sprovesti. Popis u Albaniji najavljen je za 18. septembar 2023, a na jesen ove godine očekuje se njegovo sprovođenje i u Crnoj Gori.

Rezultati popisa stanovništva u zemljama u kojima je do sada realizovan ukazuju na korelaciju između brojnosti srpske zajednice i stepena ostvarivanja njenih prava. Jedna od karakteristika srpske nacionalne manjine u okruženju je tendencija opadanja broja njenih pripadnika, što je ozbiljan izazov s kojim se dugoročno suočava. Ova pojava bila je izražena i na popisu stanovništva 2011, kada je, u poređenju sa 2001. godinom, broj Srba u regionu bio osetno manji ( u Hrvatskoj za 18 odsto, Rumuniji za 7,4 odsto, Crnoj Gori za tri odsto...). Navedeni trend nastavljen je, pa čak i znatno pojačan, na popisu 2021. godine. Broj pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj je 123.892 (u odnosu na 186.633 prema popisu 2011). a u Rumuniji 12.026 (na prethodnom popisu bio je 18.481), što i u jednoj i u drugoj zemlji predstavlja smanjenje od 33 odsto. U Severnoj Makedoniji broj pripadnika srpske manjine na popisu 2021. godine (23.847) za 33,6 odsto je manji u poređenju sa popisom iz 2002. godine (popis 2011. nije sproveden).
Opadanje broja Srba u regionu, do kojeg dolazi kao posledica niskog nataliteta, procesa asimilacije, odlaska u zemlje Evropske unije... nepovoljno se odražava na relevantnost koju srpska zajednica ima u pojedinim zemljama okruženja, vodi postepenoj marginalizaciji njenog mesta u društvu i sužavanju njenih manjinskih prava. Tako su, na primer, u Hrvatskoj, na osnovu rezultata popisa iz 2021. godine, Srbi izgubili pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u dva grada – Vukovaru, gde čine 29,73 odsto stanovništva, i Vrbovskom (32,38 odsto) – budući da, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina Hrvatske, to pravo imaju u onim gradovima i opštinama u kojima čine najmanje 33,3 odsto stanovništva. Isto tako, prema odgovarajućoj zakonskoj odredbi, ukoliko učestvuju u stanovništvu županija sa više od pet odsto, odnosno gradova i opština sa više od 15 odsto, Srbi u Hrvatskoj imaju pravo na izbor zamenika župana, gradonačelnika i načelnika opštine. Zbog nižeg procenta kojim, prema popisu iz 2021, pripadnici srpske manjine učestvuju u stanovništvu navedenih administrativno-teritorijalnih jedinica, smanjen je i njen udeo u rukovodećim strukturama organa na lokalnom i regionalnom nivou (na primer, umesto prava na izbor 10 zamenika župana prema popisu iz 2011, Srbi sada mogu imati ukupno šest).
U Rumuniji je izražena tendencija gašenja škola s nastavom na srpskom jeziku, kao posledica procesa racionalizacije zbog malog broja učenika. U situaciji daljeg znatnog smanjenja broja etničkih Srba, o čemu govore rezultati popisa 2021, realna je opasnost da se proces zatvaranja srpskih škola nastavi, a mogla bi da bude ugrožena i aktivnost gimnazije „Dositej Obradović” u Temišvaru, koja je, pored gimnazije „Nikola Tesla” u Budimpešti, jedina s nastavom na srpskom jeziku u celom srpskom rasejanju.

https://www.politika.rs/sr/clanak/5...egionu-u-svetlu-rezultata-popisa-stanovnistva

Srbi uzmiču iz svih zemalja u okruženju Srbije, gase se škole zbog malog broja učenika srpske manjine, pada im brojčano stanje, a samo se tvrdi kako im je u Hrvatskoj broj u padu i da je to rezultat loše hrvatske politike prema Srbima. Ispada da Mađari, Rumunji, Makedonci i Crnogorci rade protiv Srba kad im broj posvuda opada. :think:
 
Četvrtak, 30.03.2023. u 14:46

Manjinska prava Srba u regionu u svetlu rezultata popisa stanovništva​


677z381_Temisvar-Piata_Unirii-Foto-Vikipedija.jpg

Трг уједињења у Темишвару са Српском саборном црквом и Владичанским двором (Фото: Википедија/Voytek S)

U zemljama okruženja, koje su domicilne države Srba u regionu, aktuelni su popisi stanovništva. Termin za njihovo održavanje bio je 2021–2022, shodno standardima popisne statistike i ustaljene prakse u većini evropskih zemalja da se popisi održavaju krajem jedne ili početkom sledeće decenije. Od susednih zemalja, popis je u navedenom roku sproveden u Hrvatskoj, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Mađarskoj, u kojoj, međutim, rezultati još nisu poznati.
Termin realizovanja popisa u Sloveniji je neizvestan zato što do sada nije doneta odluka da li će njime biti obuhvaćeno izjašnjavanje po nacionalnoj i verskoj osnovi, što srpska zajednica traži, a što, inače, nije bio slučaj na popisu 2011. godine. Prethodni popis u Bosni i Hercegovini realizovan je 2013, a njegovi rezultati objavljeni su tek 2016. godine. S obzirom na ovakvu dinamiku, mala je verovatnoća da će se u ovoj godini popis sprovesti. Popis u Albaniji najavljen je za 18. septembar 2023, a na jesen ove godine očekuje se njegovo sprovođenje i u Crnoj Gori.

Rezultati popisa stanovništva u zemljama u kojima je do sada realizovan ukazuju na korelaciju između brojnosti srpske zajednice i stepena ostvarivanja njenih prava. Jedna od karakteristika srpske nacionalne manjine u okruženju je tendencija opadanja broja njenih pripadnika, što je ozbiljan izazov s kojim se dugoročno suočava. Ova pojava bila je izražena i na popisu stanovništva 2011, kada je, u poređenju sa 2001. godinom, broj Srba u regionu bio osetno manji ( u Hrvatskoj za 18 odsto, Rumuniji za 7,4 odsto, Crnoj Gori za tri odsto...). Navedeni trend nastavljen je, pa čak i znatno pojačan, na popisu 2021. godine. Broj pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj je 123.892 (u odnosu na 186.633 prema popisu 2011). a u Rumuniji 12.026 (na prethodnom popisu bio je 18.481), što i u jednoj i u drugoj zemlji predstavlja smanjenje od 33 odsto. U Severnoj Makedoniji broj pripadnika srpske manjine na popisu 2021. godine (23.847) za 33,6 odsto je manji u poređenju sa popisom iz 2002. godine (popis 2011. nije sproveden).
Opadanje broja Srba u regionu, do kojeg dolazi kao posledica niskog nataliteta, procesa asimilacije, odlaska u zemlje Evropske unije... nepovoljno se odražava na relevantnost koju srpska zajednica ima u pojedinim zemljama okruženja, vodi postepenoj marginalizaciji njenog mesta u društvu i sužavanju njenih manjinskih prava. Tako su, na primer, u Hrvatskoj, na osnovu rezultata popisa iz 2021. godine, Srbi izgubili pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u dva grada – Vukovaru, gde čine 29,73 odsto stanovništva, i Vrbovskom (32,38 odsto) – budući da, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina Hrvatske, to pravo imaju u onim gradovima i opštinama u kojima čine najmanje 33,3 odsto stanovništva. Isto tako, prema odgovarajućoj zakonskoj odredbi, ukoliko učestvuju u stanovništvu županija sa više od pet odsto, odnosno gradova i opština sa više od 15 odsto, Srbi u Hrvatskoj imaju pravo na izbor zamenika župana, gradonačelnika i načelnika opštine. Zbog nižeg procenta kojim, prema popisu iz 2021, pripadnici srpske manjine učestvuju u stanovništvu navedenih administrativno-teritorijalnih jedinica, smanjen je i njen udeo u rukovodećim strukturama organa na lokalnom i regionalnom nivou (na primer, umesto prava na izbor 10 zamenika župana prema popisu iz 2011, Srbi sada mogu imati ukupno šest).
U Rumuniji je izražena tendencija gašenja škola s nastavom na srpskom jeziku, kao posledica procesa racionalizacije zbog malog broja učenika. U situaciji daljeg znatnog smanjenja broja etničkih Srba, o čemu govore rezultati popisa 2021, realna je opasnost da se proces zatvaranja srpskih škola nastavi, a mogla bi da bude ugrožena i aktivnost gimnazije „Dositej Obradović” u Temišvaru, koja je, pored gimnazije „Nikola Tesla” u Budimpešti, jedina s nastavom na srpskom jeziku u celom srpskom rasejanju.

https://www.politika.rs/sr/clanak/5...egionu-u-svetlu-rezultata-popisa-stanovnistva

Srbi uzmiču iz svih zemalja u okruženju Srbije, gase se škole zbog malog broja učenika srpske manjine, pada im brojčano stanje, a samo se tvrdi kako im je u Hrvatskoj broj u padu i da je to rezultat loše hrvatske politike prema Srbima. Ispada da Mađari, Rumunji, Makedonci i Crnogorci rade protiv Srba kad im broj posvuda opada. :think:
Opada broj Srba svugdje a opet snovi o teritorijama koje ne mogu da nasele.
 

Predstavljen Središnji registar stanovništva. Objedinit će sve relevantne podatke i zamijeniti popis stanovništva​

Zakon o središnjem registru u petak će biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup registru“, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
Uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.
Cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu.
...
https://vlada.gov.hr/vijesti/predst...podatke-i-zamijeniti-popis-stanovnistva/40986
 

Sve manje Srba u Hrvatskoj​

23. mart 2025. 17.49 | Izvor: FoNet

ZAGREB - Srpska zajednica u Hrvatskoj sprovela je demografsko istraživanje koje je potvrdilo zabrinutost njenog vođstva za sudbinu te nacionalne manjine, kod koje su dvostruko snažniji inače izraženi procesi depopulacije i demografskog starenja za Hrvatsku, prenosi danas Jutarnji list.
Dugoročni procesi i tendencija smanjenja broja žena u fertilnom periodu ukazuju da srpska zajednica nema snagu za demografsku revitalizaciju i da trenutna situacija vodi nastavku te demografske depopulacije, sažela je svoje istraživanje Sanja Klempić-Bogadi iz zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.

Vođstvo Srpskog narodnog veća (SNV), koje je finansiralo istraživanje, svesno je negativnih procesa, na šta su upućivale brojne statistike, poput one da je u Hrvatskoj 2021. bilo 900.000 stanovnika manje nego 1991, a da su polovina od toga Srbi.

Predsednik SNV Boris Milošević je rekao da su istraživanjima želeli naučno da saznaju šta se iza toga krije, kako bi mogli da planiraju projekte koji bi umanjili negativne trendove.

Ključno je prirodno kretanje stanovnika. Veći broj umrlih nego rođenih za srpsku zajednicu kontinuirano je negativno već od sredine osamdesetih, rekla je Klempić-Bogadi prilikom predstavljanja knjige “Zajednica zaslužuje budućnost - Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj”.

Prema njenim rečima, migracije, negativan migracioni bilans, odnosno veći broj iseljenih od doseljenih, takođe je ključna komponenta koja je oblikovala demografske procese srpske manjinske zajednice u poslednjih 30 godina.

"Tokom postojanja Jugoslavije bila je vidljiva sklonost seljenju Srba u Srbiju, iako je Hrvatska bila ekonomski razvijenija", kazala je Klempić-Bogadi, ali je napomenula da je značajan deo Srba iz Bosne i Hercegovine dolazio u Hrvatsku da radi.

Jedan od elemenata su i migracije u Evropsku uniju, u kojoj su učestvovali svi državljani Hrvatske, pa tako i značajan broj Srba iz Hrvatske.

Na sve to dolazi treći element - etnička mimikrija i asimilacija srpskog stanovništva - koja je u Hrvatskoj veoma prisutna, ističe ona, uz napomenu da je količina etničke mimikrije i koliko ljudi se asimiliralo prepreka u otkrivanju migracionog salda Srba u Hrvatskoj.

https://www.rtv.rs/sr_lat/region/sve-manje-srba-u-hrvatskoj_1615596.html

Ovo su dobrim dijelom izravne posljedice rata tijekom raspada Jugoslavije. Sada neki zazivaju novi rat u BiH, glupo vjerujući da će im donijeti korist. Neće. Donijeti će bogatstvo političarima i ratnim profiterima i demografsku katastrofu i depopulaciju. Ako su svi bili blesavi i nerazumni početkom 1990-ih, nema razloga da i danas, 30 godina kasnije, budu jednako glupi i nerazumni. :kafa:
 
Ovo je dobra vijest, da se mene pita, broj Srba u Hrvatskoj spao bi na nulu. zero, nada, 0.
Zadnjeg Srbina bi raselio iz Hrvatske (uperio bi pušku u njega da zatreba), čak i one lojalne, zbog toga što kad jednom hrvatsko ludilo prevlada, a već je prevladalo triput, u zajednici s Austrougarskom i Kraljevinom Jugoslavijom, SFRJ (i pitanje koliko puta prije), jedino bi Saudijci i Židovi ispali gori koljači od Croata-Vulgaris.
Tako da je pošteno poželjeti, da kada Hrvatina isuče nožinu i otvori konc-logore za djecu, oni koji će prvi stajati u redu, budu njegovi krv i meso.
 
Ovo je dobra vijest, da se mene pita, broj Srba u Hrvatskoj spao bi na nulu. zero, nada, 0.
Zadnjeg Srbina bi raselio iz Hrvatske (uperio bi pušku u njega da zatreba), čak i one lojalne, zbog toga što kad jednom hrvatsko ludilo prevlada, a već je prevladalo triput, u zajednici s Austrougarskom i Kraljevinom Jugoslavijom, SFRJ (i pitanje koliko puta prije), jedino bi Saudijci i Židovi ispali gori koljači od Croata-Vulgaris.
Tako da je pošteno poželjeti, da kada Hrvatina isuče nožinu i otvori konc-logore za djecu, oni koji će prvi stajati u redu, budu njegovi krv i meso.
Ali to nije dobra vijest za tebe. Kada nestane posljednji Srbin iz Hrvatske, Croata-Vulgaris će morati pronaći nekoga drugoga da mu skine skalp, a tada bi ti bio prvi na redu. :mrgreen:
 

Istraživanje: Srbi u Hrvatskoj „kopne“ dva puta brže od Hrvata​

https://novimagazin.rs/svet/region/...rbi-u-hrvatskoj-kopne-dva-puta-brze-od-hrvata

Alarmantni rezultati istraživanja u Hrvatskoj: Srpska zajednica suočena s demografskim starenjem i padom broja
https://www.euronews.rs/evropa/regi...e-manje-demografski-procesi-zabrinjavaju/vest

A što je s sezonskim radnicima koji dolaze svake sezone u Hrvatsku iz Srbije i BiH? Računaju li se oni uopće u popis stanovništva i utječu li na popravak statistike za srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj ili ne? Kako se računaju brojni Nepalci, Indijci, Filipinci i Bangladešani u popisu stanovništva i hoće li uskoro neka od tih nacionalnih manjina po broju prestići Srbe i izbiti na mjesto najbrojnije nacionalne manjine u Hrvatskoj? :kafa:
 
Da je više takvih svet bi bio lepše mesto.
A dobro sad...

:mrgreen:

Nego, što misliš da @Kćerka Direktora Cirkusa nadrogiramo ljudski, pa kad se zbunjena probudi, mi joj napričamo svašta, kako se raskalašila i raspojasala, a u stvarnosti joj mi držali glavu dok na psihodeliku povraća i proklinjali što nam san krade.
 
A dobro sad...

:mrgreen:

Nego, što misliš da @Kćerka Direktora Cirkusa nadrogiramo ljudski, pa kad se zbunjena probudi, mi joj napričamo svašta, kako se raskalašila i raspojasala, a u stvarnosti joj mi držali glavu dok na psihodeliku povraća i proklinjali što nam san krade.

Mislim da sin nije u fazonu čike iz Badena na biciklu. :lol::mrgreen:
 

Back
Top