Trojansko more - Panonsko more u doba antičke Troje

Nisam spamovao temu. Kod naših alternativaca postoji veza između cara Trojana iz priče o kozjim ušima i drevnih Trojanaca.

ТРОЈАН-ГРАД НА ВЕЛИКОЈ МОРАВИ И КУЛТ БОГА ТРОЈАНА
ЈЕРАКЛО ЈЕ БОГ СЕРБОН – СРБСКИ ЦАР ТРОЈАН
Најавили смо у првом тому изабраних дела „Из историје Срба старе и нове ере – сакривена историја Срба“, да ћемо у наредној књизи ове едиције донети опширну студију о Тројан-граду, што и чинимо. Ово је до сада најопширнија историографска анализа овог древног и врло значајног србског града у срцу Србије, не само у домаћој, већ и у европској, односно светској историографији.

Тројан град који подиже Сербо Макеридовић, у народу популаран као цар Тројан, и данас је највећи праисторијски град, чији темељи су само делимично откопани и то само до нивоа одакле су га Римљани надзидали и који потом, у време ромејске империје доби име Хореум Марги, док праисторијски, првобитни србски темељи још увек леже под земљом и о њима се не говори у јавности, нити пише у археолошким студијама. Величина Тројан града, обим градских зидина, материјални садржај, распоред грађевина унутар тврђаве, улице и други објекти још увек нису испитани, боље рећи само су делимично истражени. Обимнија археолошка ископа вања су практично неизводљива јер се на овом огромном простору налази касарна са пратећим војним објектима, али и велики број приватних кућа око гарнизона на левој обали Раванице и десној обали Велике Мораве.Треба нагласити и то, без лажне скромности, да је ово прва објављена и најобимнија студија о Тројан граду на Великој Морави у нашој, самим тим и у европској историографији данас, јер и поред свих релевантних чињеница, нико до сада није хтео или желео да се бави овим значајним праисторијским градом, нити царем Тројаном (Сербом Макеридовићем) као његовим градитељем. Разлози тако немарног односа према најдревнијој србској историји су познати, што се види и из предсловља „Забрањена археологија и забрањена историја Срба“, те сматрамо да то у овом поглављу не треба шире образлагати. Меди – најразвијеније племе Беласта или Пеласта, односно Арији, први су подигли град на Јухору, којег су касније користили Србаљи, Сорби и Сорди (Скордисци). Он је био значајан војни центар србске МЕДИЈЕ, и народа земље Мораве, пре и после Тројанског рата. Медијци или Међани се спомињу и у Хомеровој “Илијади”.

У династичкој лози континенталне Дарданије, (територија поддунавске Србије) спомиње се Троас (према грчкој говорној варијанти). То је био Тројан, син Ерихтонов и унук Дарданов (Сарданов), који је и родоначелник континенталне Дарданије односно Сарданије, а која је допирала на северу до Дунава. Највероватније да је Тројан град у Средњем Поморављу био једно од седишта те древне србске државе. У њему је боравио цар Тројан, јер према легенди овај град се чак и у првим вековима Христове ере у народу Мораве називао–Тројан град.

https://miroslavdimitrijevic.weebly.com/uploads/5/4/2/4/54246231/miroslav_dimitrijević_nepoznanice_srbske_pametarnice.pdf
 
TROJAN Imperator Rimski - još jedna potvrda da smo Trajana nazivali Trojanom . Uzgred i informacija da je grad Trojan na Ceru podigao Trajan - Trojan i da po njemu nosi naziv .
A tu je i zanimljivo predanje da je to grad slavnog Miloša Obilića.
 

Prilozi

  • Trojan na Ceru.png
    Trojan na Ceru.png
    306,1 KB · Pregleda: 8
TROJAN Imperator Rimski - još jedna potvrda da smo Trajana nazivali Trojanom . Uzgred i informacija da je grad Trojan na Ceru podigao Trajan - Trojan i da po njemu nosi naziv .
A tu je i zanimljivo predanje da je to grad slavnog Miloša Obilića.

Ne, Trojan i Trajan nisu iste ličnosti. Dovedeni su u asocijaciju, očigledno, zbog sličnosti u imenu i kontekstu.
 
Brate ti bas nista ne znas...
Pre nego se formirala zemljina kora,na podrucju danasnje Srbije je bila kolonija Soraba,drevnih Srba,i preteca svih ljudi na svetu,preteca Isusa,Muhameda,Bude i dinosaurusa...Jedino je bio problem da pocnu da razvijaju tehnologiju sadjenja drveca,dok se kora malo ne ohladi.....
Jel samo mene ovo drevnih SORABA podsjeca na Sarapa :)
 

@OIlija može li povodom ovog što si izneo u citatu iznad, odgovor na ovo pitanje koje čekamo evo već više od godinu i po?

https://forum.krstarica.com/threads...ore-u-doba-anticke-troje.821199/post-40420226

Ovako ide opis povratka Grka iz Troje:

1. Polovina Grka (bez Agamemnona) se ukrcava na brodove. Plove do Teneda.
2. Posvađaju se i neki sa Odisejem krenu brodovima natrag u Troju, a ovi nastave i plove sve do Lezba, gde im se priključuje Menelaj
3. Kod Lezba, Grci se dvoume vezano za to kuda da idu. Sledeća tačka je ostrvo Hios i oni su se podelili u dva tabora:
A) Prvi tabor da treba da oplove Hios, sa strane prema otvorenom moru, odnosno da prođu ostrvce Psiru, držeći ga sa svoje leve strane
B) Drugi tabor se zalaže za to da treba da prođu Hios sa unutrašnje strane, između njega i obala kopna
4. Obrate se bogovima da presude i dobiju poruku da odu direktno na pučinu ka Eubeji.
5. Tako i postupe; krenu na pučinu i posle četiri dana plovidbe stignu do Argosa, i tu ostavljaju Diomeda
6. Nastavljaju morem natrag kući do Pila

Možeš li ovo uklopiti na svojoj karti?
 

@OIlija može li povodom ovog što si izneo u citatu iznad, odgovor na ovo pitanje koje čekamo evo već više od godinu i po?

https://forum.krstarica.com/threads...ore-u-doba-anticke-troje.821199/post-40420226

Ovako ide opis povratka Grka iz Troje:

1. Polovina Grka (bez Agamemnona) se ukrcava na brodove. Plove do Teneda.
2. Posvađaju se i neki sa Odisejem krenu brodovima natrag u Troju, a ovi nastave i plove sve do Lezba, gde im se priključuje Menelaj
3. Kod Lezba, Grci se dvoume vezano za to kuda da idu. Sledeća tačka je ostrvo Hios i oni su se podelili u dva tabora:
A) Prvi tabor da treba da oplove Hios, sa strane prema otvorenom moru, odnosno da prođu ostrvce Psiru, držeći ga sa svoje leve strane
B) Drugi tabor se zalaže za to da treba da prođu Hios sa unutrašnje strane, između njega i obala kopna
4. Obrate se bogovima da presude i dobiju poruku da odu direktno na pučinu ka Eubeji.
5. Tako i postupe; krenu na pučinu i posle četiri dana plovidbe stignu do Argosa, i tu ostavljaju Diomeda
6. Nastavljaju morem natrag kući do Pila

Možeš li ovo uklopiti na svojoj karti?
Naravno , Kako u dolasku do Troje tako i u povratku ta su ostrva u Pontu - Okeanu - Panonskom moru . Ali si zaboravio pomenuti grupu ahajskih lađa koje su krenule drugim putem i zaglavile u Peonskim močvarama u Peonskom jezeru , na toku Aksija - Vardara , pa su im trojanke tamo popalile lađe. Kako se to tumači? Da ne pominjem putanju Odiseja koja se preklapa sa putanjom Argonauta.
 
Naravno , Kako u dolasku do Troje tako i u povratku ta su ostrva u Pontu - Okeanu - Panonskom moru . Ali si zaboravio pomenuti grupu ahajskih lađa koje su krenule drugim putem i zaglavile u Peonskim močvarama u Peonskom jezeru , na toku Aksija - Vardara , pa su im trojanke tamo popalile lađe. Kako se to tumači? Da ne pominjem putanju Odiseja koja se preklapa sa putanjom Argonauta.

Ja sam te pitao da mi ucrtaš na svojoj alternativnoj karti ovih 6 tačaka i liniju kuda su se kretali.
 
Naravno , Kako u dolasku do Troje tako i u povratku ta su ostrva u Pontu - Okeanu - Panonskom moru . Ali si zaboravio pomenuti grupu ahajskih lađa koje su krenule drugim putem i zaglavile u Peonskim močvarama u Peonskom jezeru , na toku Aksija - Vardara , pa su im trojanke tamo popalile lađe. Kako se to tumači? Da ne pominjem putanju Odiseja koja se preklapa sa putanjom Argonauta.

Ilija, pročitaj 3. pevanje Odiseje; od 155. do 183. stiha:

Naroda svega jedna polovina ostane ondje
Kod Agamemnona, ljudma pastira, Atreju sin
Druga se u more pola zavezosmo; brzo odande
Odosmo, a bog nam bješe uravnio bezdano more.
Došav do Teneda vječnim prikazasmo bozima žrtve
Kući se žureć, al' Zeus nam dosudio nemili nije
Vratit se, već on svađu međù nama zavrgne novu.
Jedni okrenu lađe na obadva uzvite kraja
I s Odisejem hrabrim, vladarom svaštòznanīm, pođu
K Agamemnonu opet Atridu, da ugode njemu;
A ja s lađama tada sabìjenīm, što sam ih imo,
Bježah videć, gdje bog nam dosuđuje nevolju hudu;
Bježaše drugove dignuv i ubojni Tidejev sinak,
Za njima stizaše kasno Menelaj plavokosi i on
Zatekne nas na Lezbu gdje na put mišljasmo dugi,
Da l' bismo iznad Hija gredovitog pošli uz otok
Psirski, a Hij na strani izà nās pustili l'jevoj,
Il' bismo ispred Hija, uz Mimant vjetroviti iduć.
U boga pitasmo znak, i ôn nam ga javi te reče,
Lađama srèdinōm mora da valja nam valove sjeći
Sve do Eubéjē, što brže utèkli da bismo jadu.
Digne se vjetar zazujav, zapiriv, ì lāđe prođu
Ribljivim morem brzo veòma, i do Gerèsta
Pod noć dođemo mi; Posidónu volujska stegna
Metnemo mnoga na oltar, što pr'jeđosmo veliku vodu.
Četvrti bio je dan, Dioméda konjekrote, sina
Tidejeva, drugari pred Argosom ustave lađe
Jednakih boka, a jâ sam put Pila držo, jer vjetar
Nije utolio, otkad mu bog naložio pirit.

http://jaimamsanucionica.weebly.com/uploads/4/3/3/1/43319547/homer_odiseja.pdf
 
Poslednja izmena:

Back
Top