Ti meni „Vlasi”, ja tebi „Muži”

Treba tebe da banuju sto prosipas ovdje gluposti iz dana u dan...

"Tako isto veli i Jan Hasinsteinski z Lobkovic, da je godine 1493. nasao, da se u Zadru govori doduse i grcki i talijanski (vlašsky), ali najvise slavenski ('ale vetsi dil slovensky'), u okolisnim pak mjestima govori se samo slavenski."

strohal1-1.jpg


Ivan Strohal, Pravna povijest dalmatinskih gradova, Zagreb, 1913, str. 125.


- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.


Ali da bi još bolje shvatio pročitaj celu "vlašku odgonetku": http://forum.krstarica.com/entry.php/21016-Vlaška-odgonetka-01/page3#comments

Na kraju imaš komentare; možeš i nešto da dodaš.
 
Treba tebe da banuju sto prosipas ovdje gluposti iz dana u dan...

"Tako isto veli i Jan Hasinsteinski z Lobkovic, da je godine 1493. nasao, da se u Zadru govori doduse i grcki i talijanski (vlašsky), ali najvise slavenski ('ale vetsi dil slovensky'), u okolisnim pak mjestima govori se samo slavenski."

strohal1-1.jpg


Ivan Strohal, Pravna povijest dalmatinskih gradova, Zagreb, 1913, str. 125.
predložio sam banovanje u šali. kako se krenulo počet će te citirati i hrvatske udžbenike za osnovnu školu. a ljudi ovde pokušavaju rešiti pitanja.

evo ga crkvenoslovenski:

vlahi- gali
vlašskoj - italijanski
[TABLE="class: dictionary, width: 799"]
[TR]
[TD="class: title cs draw-cs, align: center"]
1042x1083x1072x1093x1080-1.png
[/TD]
[TD="class: transcription, align: center"]влахи[/TD]
[TD="class: translation"]галлы[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="class: title cs draw-cs, align: center"]
1042x1083x1072x1096x1089x1082x1086x1081-1.png
[/TD]
[TD="class: transcription, align: center"]влашской[/TD]
[TD="class: translation"]итальянский[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

http://www.orthodic.org/cs/В/10

vidiš, u zadru se govore tri jezika a zadar je pod mletačkom vlašću. a.mletački jezk niko ni ne spominje. i gle... danas svi govore isključivo hrvatski koga onda nije ni bilo. :think:

u pojmovniku tog autora godine 1493 jezik vlaškii je jezik talijanski. zašto je tako može se diskutovati. ali se očito ustalilo. baš kako se poima i u crkvenoslovenskom.
a u zakoniku hansa frankapana vlah je jezički sloven. to, u kom smislu pisac isprave koristi reč vlah već smo odgonetnuli.

pa ko je tu po tebi merodavniji?

jel ti jsad jasno zašto sam insistirao na našim, crkvenoslovenskim, izvorima?
 
Poslednja izmena:
Ali da bi još bolje shvatio pročitaj celu "vlašku odgonetku": http://forum.krstarica.com/entry.php/21016-Vlaška-odgonetka-01/page3#comments

Na kraju imaš komentare; možeš i nešto da dodaš.



On nema pojma, romanofono stanovnistvo se spominje u Meziji jos na kraju 6. vijeka, tada je zabiljezen njihov govor ali i ime mjesta koje je latinskog korijena. Vama moze covjek postaviti sto stranica materijala, lajacete iste stvari non-stop zato sto ste gomila idiota...
 
Poslednja izmena od moderatora:
evo nadjoh na internetu nazovi morlački rečnik. sakupio neki kažu nemac u 19 stoleću, par arhaizama. al ajd.
podseti me ovaj rečnik da bi se ćakavski trebalo zvati šćakavskim. pominjem uzgred zbog onih koji tupe da čakavica nije srpska.
staviću bez spojlera zbog pretraživača.
-----------------------------------------
i izdvojiti par zanimljivosti:

muka = brašno ................................................rusi dan danas brašno zovu muki.
dažd = kiša .......................................................ruski kiša je dožd.
drina = rijeka, vodotok ..................................eto znatiželjnima porekla imena drine
šća = što............................................................kao što rekoh šćakavski. kakav crni čaqavski.
va = u..................................................................
va još nije prešlo u u.
vas, vse = sav; vsak = svaki ....................... zanimljava mi ova današnja promena "sav" od "vas".
:think:

-----------------------------------------



A


akord, m. = nagodba / contract
arija, f. = zrak: ved. harya / air
arta, f.= vrh, šiljak: mitan.+ perz. arta / point
atresa, f. = adresa, naslov / title, address
aviza, f = obavijest / information


B
baladur m.= veranda: perz. balater / veranda
balta, f. = bara, močvara / swamp, marsh
bambur, m. = bumbar, hrušt / an insect
ban, m. = knez: akad.+ perz. bani / prince
barba, m. = gazda: mitan. barba / master
barhan, m. = haljina: ved. barha / dress
bata, f. = bućkalica za sirenje / tool for cheese
berekin, m. = mangup / hooligan
besida, f. = riječ: per.besas, ved.bheša / word
beštimat = psovati, huliti / to blaspheme
bičva, f. = čarapa / sock
bikar, m. = mesar: aram. bekkari / butcher
bog, m. = Bog: perz. Baga, ved. bagha / God
borša, f. = torba / bag
branoš, m. = čuvar, stražar / guardian
breša, f. = proboj, prodor / breach
brokva, f. = klin, čavao / nail
brondza, f. = zvono / bell
brondzir, m. = kotlić / kettle
buletin, m. = listić, ljetopis / annuary
butiga, f. = dućan, prodavaona / shop
bukara, f. = vrč, pehar / pitcher


C - Č
cikara, f. = šalica / cup
čeran, m. = tavan: perz. čagar / loft
čuma, f. = hrpa, gomila: perz. čumač / bulk
ćusega, f. = žarač za vatru / poker, fire-iron


D
dažd, m. = kiša: perz. duzd / rain
dešpet, m. = inat, prkos / obstinacy
dijak, m. = pisar, činovnik / writer
div, m. = gorostas: perz. div / a giant
dižva, f. = muzlica / milking tub
djava, m. = vrag, djavao: perz. dava / diable
dni = dan / day
dolina, f. = dolina: perz. dolena / valley
drakul, m. = vukodlak: lat. draco / vampire
drina, f. = rijeka, vodotok / river
drito = ravno: avest. drita / right
durati = trajati, izdržati / endure
dvi = dva, 2: ved.+ perz. dvi / two


E
esti = biti / to be


F
filanc, m. = kontrolor, carinik / customer
frka, f. = strah / a fear


G
gak, m. = gavran:
gdi = ili
glandura, f. = žlijezda, oteklina / gland
glazura, f. = caklina, email / glazing
gnjila, f. = glina, ilovača: perz. gila / clay
gobin, m. = zelenilo, zeleni ures / greenery
goska, f. = guska, Anser / goose
gredet = ići: ved. hreshati / to go
grema, f. = bijeda, sirotinja / poverty
gronut = ostarjeti, posijediti / become grey
guća, f. = maja, podkošulja / vest
guda, f. = prasica, krmača: akad. gida / pig
gudin, m. = vepar, krmak: akad. gud / boar
guja, m.= snalažljivac: perz. guje / resourceful
gusar, m. = razbojnik: perz. gusar / pirate
gvozd, m.= prašuma: perz. ghozd / jungle


H
habet, m. = habit, svećenički ogrtač / priest dress
hala, f. = zmaj, aždaja / dragon
hator, f. = osveta / vengeance
hlaća, f. = hlače: perz. halač / pants
hlap, m. = momak / boy


I
inače = drukčije: perz. inač / otherwise
indikt, m. = datum, nadnevak: lat.indictum / date
irudica, f. = vještica / sorveress
išćetit = iščašiti: perz. isčat / sprain, dislocate


J
japno, n. = vapno, kreč / lime
jara, f. = zima / winter
jarka, f. = kruh: perz. khare / bread
jarni = zimski / of winter-
jidem = jedem: perz. edin / to eat
junč, m. = šaš, ševar: lat. juncus / rush, reed


K
kajba, f. = krletka: perz. gaibe / cage
kalat = smanjiti, sniziti: ved. calata / diminish
kantat = pjevati: lat. cantare / to sing
kantrida, f. = stolica: grč. kathedra / chair
kantun, m.= ugao, kut: ved.kent, gr.kanthos / corner
kapara, f. = predujam / credit
kapela, f. = crkvica / chapel
kapula, f. = crveni luk, Allium cepa / onion
karabinka, f. = puška / rifle
karfiol, m. = cvjetača / cauliflower
kariola, f. = kolica, tačke: lat. carrus / car
karniša, f. = zastor, zavjesa / curtain
katun, m.= pastirski stan: perz. katun / pen, fold
katunar, m. = pastir: perz. katunar / shepherd
kebar, m.= hrušt, kornjaš: per. kerbe / coleoptere
keva, f.= batina, toljaga: perz. gevaze / a cludgel
kire = koji / who
kladit = staviti, metnuti / to put
klak, m. = vapno, kreč / lime
klašun, m. = sanduk / coffer
kočak, m. = tor, obor: perz. ghušad / pen, fold
kogula, f.= kamen, gromada: akad. kagalu / stone
koketa, f. = namiguša / coquette
koli = kada / when
komoštra, f. = lanac, verige: gr.kremaston / chain
konoba, f. = podrum: lat. canaba / cellar
kontrola, f. = provjera / control
koperta, f. = omotnica, fascikl / fascicle
kopun, m. = drznik / an impudent
kotula, f. = suknja, haljetak / skirt
krbač, m. = kolač: perz. kurmik / cake
kredenac, m. $ = stakleni ormar / vitrine
krug = stijena / cliff
kumparan, m. = kaput, ogrtač / coat, mantle
kunjada, f. = nevjesta: grč. kouniada / a bride
kup, m. = hrpa, gomila: perz. kup / bulk
kurdela, f. = vrpca, traka / ribbon
kušin, m. = jastuk / cushion
kužina, f. = kuhinja: etrur. hvšina / kitchen



L
labrcat = brbljati, blebetati / to chat, prattle
labrnja, f. = usnica: perz. leblap / a lip
lancun, m. = plahta / a sheet
lara, f. = vuna / wool
laštrika, f. ◘ = gumica / elastic band
lata, f. = kanta, posuda: indoved. lata / a can
lib, m. = jasika: ved. leipa / Populus tremula
liga, f. = guska, Anser / goose
lisa, f. = grana / a branch
lumer, m. = broj: lat. numerus / number


M
maca, f. = mačka / a cat
magare, n. = magarac, Asinus / donkey
maja, f. = mati, majka / mother
makinja, f. = stroj, naprava / machine
mal = perad, živad / poultry
manistra, f. = juha, varivo / soup
maštel, m. = košnica za pčele / beehive
mešet, m. = grobni stećak: het. mašeba / tombstone
metar, m. $ = dužina 1m / a metre
milost, f. = milost / grace, indulgence
minuta, f. $ = minuta / minute
mišina, f. = mješina: perz. mišin / goatskin
mitra, f. = kruna: grč. mithra / a crown
mjelić, m. = janje / lamb
mrata, m. = zloduh: ved. marta / demon
mratinja,f.= stanište zloduha: ved.mrita / demonic
muja, f. = glava / head
muka, f. = brašno: perz. luka / flour
mukte = badava, besplatno: ved. mukti / gratis
 
Poslednja izmena:
N
napast = napasti / to attack
navidat = sanjati: perz. naviden / to dream
nego = nego / than
niska, f. = ogrlica: rigved. niska / necklace
nume, n. = ime, naziv: lat. nomen / a name


O
obraz, m. = lice / face
oćale, n.pl. = naočale / eyeglasses
oglav, m.= konjska orma: perz. aghlal / a harness
oran = spreman: perz. harik / ready
ostan, m. = štap / stick
oštarija, f. = gostiona, krčma / a pub
ozirna, f. = pogled, vidik / panorama, vista


P
pajdaš, m.= drug, prijatelj: perz. padaš / partner
pekva, f. = peka, creplja za kruh / baking lid
perla, f. = biser / pearl
petrada, f. = kamenolom: grč. petra / quarry
pića, f. = brašno: perz. pit / flour
pijat, m. = tanjur / plate
pir, m. = svadba, vjenčanje: ved. pir / marriage
pištula, f.: poruka, poslanica: gr.epistole / message
piz = uteg / a weight
piza, f. = manji gumbić (na košulji) / minor button
pleska, f. = pljuska, šamar / a cuff, smack
plod, m. = plod / fruit
polpeta, f. = odrezak, šnita mesa / a steak
prid = ispred, sprijeda: perz. piš / before
prijemet = dobiti / to obtain
pristav, m. = porez, doprinos / contribution
priša, f. = žurba, hitnost: ved. presha / hurry
pluken = rodjen / born
pršut, m. = šunka: lat. perexuctus / beacon
pržun, m. = zatvor, tamnica / prison
pomidora, f. = rajčica, paradajz / tomato
prasa, f. = poriluk: grč. prason / leek
pula, f. = veći gumb (na kaputu) / major button
pule, n. = ždrijebe / foal
pundamenta, f. = temelj: lat. fundamentum


R
raca, f. = patka, Anas / duck
ramandel, m. = otvarač, otpirač, kalauz / master-key
ricast = kovrčast, loknast / curly, frizzy
rotnik, m. = sudac, tužitelj / a judge


S
saj, sija, sije = taj (član): gots. sai, siya / this
sak, m. = vrećica, mrežica: lat. saccus / sac
senčen = pšenični: akad. šen / wheaten
sić, m. = kablić, hamper: lat. situla / bucket
sija, sije = ta, to: odredjeni član / this one
skale, f. = stube, stepenice: lat. scalae / stairs
skrinja, f.= sanduk, kištra: lat. scrinium / coffer
stranga, f. = karika lanca, veriga / anklet
struga, f. = uvala, jaruga / gully, furrow
stubo, m. = vrelo, izvor / a spring, fountain
stvara, f. = predmet, stvar: ved. satvara / item
sud, m. = sudište, sudnica / tribunal
suturba, f. = klanac, kanjon / canyon, ravine
svića, f. = svijeća: perz. siča / chandle
svit, m. = svijet: perz. guit / world


Š
šća = što / what
šijun, m.= oluja: het. šiun, av. siuni / storm
šike, n. = prase, svinja: perz. šikaze / pig
škola, f. = škola: grč. schole / school
škurja, f. = bič, korbač / whip, lash
štrigun, m. = vještac, čarobnjak / sorcerer
šudar, m. = rupčić, maramica / kerchief
šugat = sisati, dudlati / to suck
šugar, m. = dojenče, sisanče / suckling, nursling
šuica, f.= ljevica, lijeva strana: gr.skaios / left arm
šulica, f. = koplje: ved. sulika


T
takujin, m. = novčarka, lisnica / purse
taraza, f.= more: het. taratta, ved. taranta / sea
tat, m. = lopov, kradljivac: litv. tati / thief
tentat = zavesti, navoditi / mislead
terasa, f. = ravni krov / terrace
toć, m. = sos, umak, saft / juice, ketchup
tovar, m. = magarac: perz. tavar / donkey
traversa, f. = pregača, kecelja / apron, pinny
tremat = drhtati, tresti se: lat. tremor / tremble
tulo, n. = trup, tijelo / body


U
ugrk, m. = čir: perz. ughre / ulcer, furuncle
umkat = uzeti / to take
uzbuna, f.= uzbuna, alarm: per. usbuha / allarm
urda, f. = sirutka, grušalina / a whey
urdat = zgrušati, usiriti / to curdle, coagulate
urva, f. = odron, ruševina / a ruin, a wreck
urvat = srušiti, odroniti / to wreck, demolish


V
va = u, na: avest. ve, per. va / in, within
vagun, m. = kola, vagon / wagon
varda, f.= kula, tvrdjava: per. varda / fortress
vas, vsa, vse = sav / whole, total
venculet, m. = rubac, marama / kerchief, scarf
veral, m.= lampaš, fenjer: hebr. fera / a lamp
vira, f. = vjera: perz. vir / religion
volja, f. = volja / a will
vritula, f. = uštipak, fritula / dunky, doughnut
vsak = svaki / each


Z


zali = odnijeti: perz. izale / to bring
zapšit = reći, kazati / to say
zdipit = zgrabiti, oteti: per. ezdeb / seize, capture
zugva, f. = vrba, Salix: mitan. gekva / willow


Ž
žegaran = hitar, živahan: per. šeghak / swift
žliba, f. = žlijeb, oluk / a gutter
Murlaška onomastika:
Ayvatat = potok kod Livna
Benčulik = muško ime
Bleynatorna = vrhunac 1.894m
Branoš = muško ime
Brona = vrh, kota 1.449 m
Čamašir = potok kod Livna
Čatorna = vrh, kota 1.675 m
Divoš = muško ime
Drul = gorsko sedlo
Gareta = vrhunac 1.810 m
Junč = gorsko sedlo
Ozirna = gorsko sedlo
Mikul = muško ime Nikola
Mitra = vrh, kota 1.640 m
Suturba = potok kod Livna
Yenit = gorsko sedlo
Zugva = vrh, kota 1.322 m
 
Sta ima da dodam tamo na blogu (piskaranje i vaginalni monolozi jednog obicnog amatera koji ne zna gdje je supalj, to je dokazao milion puta ovdje na raznim temama)? Ko ima muda, predocice svoje teze na forumu, pa neka budu podlozne kritici.

On nema pojma, romanofono stanovnistvo se spominje u Meziji jos na kraju 6. vijeka, tada je zabiljezen njihov govor ali i ime mjesta koje je latinskog korijena. Vama moze covjek postaviti sto stranica materijala, lajacete iste stvari non-stop zato sto ste gomila idiota...




Jesi skontao ovo:

- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Jesi skontao ovo:

- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.[/QUOTE]

Ne mozemo nista da vidimo jer se te stranice ne otvaraju, covjek (Jan Hasištejnský z Lobkovic) krajem 15. v. lijepo pise na svom jeziku "vlašsky" a ne "lahon", prema tome, kad se pogledaju ceski rjecnici, vidi se sasvim jasno o cemu se radi ali nedokaznoj budali mozes postavljati vagone skeniranih stranica, dzaba...

prirucni1-1.jpg


Pr̆íruc̆ní slovník jazyka c̆eského, Díl VI, T-Vůzek, Vydává České akademie věd, V Praze, 1951-1953, 1049.

rejzek-1.jpg


Jiří Rejzek, Český etimologický slovník, Praha: Leda, 2011, 716.

slovnik-1.jpg


Slovník spisovného jazyka českého, IV, V-Ž, Praha, 1971, 110.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ne mozemo nista da vidimo jer se te stranice ne otvaraju, covjek (Jan Hasištejnský z Lobkovic) krajem 15. v. lijepo pise na svom jeziku "vlašsky" a ne "lahon", prema tome, kad se pogledaju ceski rjecnici, vidi se sasvim jasno o cemu se radi ali nedokaznoj budali mozes postavljati vagone skeniranih stranica, dzaba....
nije ni čudo što ne kapiraš razliku izmedju pojma i reči. a tek kod različitih jezika i naroda.
 
Covjek pise na ceskom jeziku, a ne na slovenackom... Jesi li i ti priglup, pa vidis "lahon" kod Strohala?
primedba se odnosila na tvoju množinu. napisao si: "Ne mozemo nista da vidimo " . deluje podvojeno ili uobrženo. pa si onda aludirao na mrkalja : "vidi se sasvim jasno o cemu se radi ali nedokaznoj budali mozes postavljati vagone ".)
ako vas više piše iza ovog nicka onda nije ni čudo što se ne osudjujete pisati kreativnije.)
 
Znam da nemaš ništa da dodaš, ali to sam napisao onako iz učtivosti.

Idioti u čijim diskusijama ne možeš da učestvuješ jer izgleda ne znaš o čemu se radi.


Jesi skontao ovo:

- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.

Dakle zaključak je da je prva asocijacija na to sve Srbi. Baš logično...
 
Pre nego što odgovoriš, čitaj temu 12 strana unazad, jer sve to što ti nije jasno - odgovoreno je. Ukratko:

1. Italijani su nazvani Vlasima po rimskim Slovenima (Vlasima), po Slovenima koji su živeli u Rimskoj Republici i Carstvu; došlo je do poistovećenja prema vlaškoj teritoriji sa koje su dolazili Srbi=Sloveni=Vlasi.

Ha?

2. Veza i poveznica: Servus (sluga) - Sclavus (rob) ili srpski=slovenski - Vlak (težak, niža socijalna klasa).

I to je dokaz?

3. Naziv Vlaha kao socijalne kategorije u srpskoj srednjovekovnoj državi poprimilo je romanofono romejsko (vizantijsko) stanovništvo koje je naselilo Dakiju i ist. Srbiju od 14-16 veka bežeći pred Turcima vlaškom magistralom uz zapadni bok Stare Planine.

Glupost!

4. Kaži ti meni kakve veze imaju Velšani i Valonci sa Italijanima? :think:

Ajoj, majko moja... Hajmo ponovo...

39


Pogledaj sad tu kartu... Jesu li Wales i Valonija (današnja Belgija) dio Rimskog carstva?

Pročitaj ponovo:
1. Ime koje u različitim razdobljima i u različitim jezicima (te u različitim likovima) označava pripadnike etničkih (nacionalnih), društvenih ili vjerskih skupina. Volcae je bilo ime kelt. naroda/plemena na jugu Galije (Gallia Narbonensis). Kako se taj narod rano romanizirao, susjedni Germani tim su imenon (lat. Volc- > germ. Walh-) označivali Romane (Rimljane) općenito, a ime se, kako se čini, proširilo na cijelom germ. prostoru, pa su ga u tom značenju od Germana preuzeli i Slaveni (vjerojatno na donjem Dunavu)...
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65061

Kužiš? Vjerojatno ne... :think:
 
Ha?



I to je dokaz?



Glupost!



Ajoj, majko moja... Hajmo ponovo...

39


Pogledaj sad tu kartu... Jesu li Wales i Valonija (današnja Belgija) dio Rimskog carstva?

Pročitaj ponovo:
1. Ime koje u različitim razdobljima i u različitim jezicima (te u različitim likovima) označava pripadnike etničkih (nacionalnih), društvenih ili vjerskih skupina. Volcae je bilo ime kelt. naroda/plemena na jugu Galije (Gallia Narbonensis). Kako se taj narod rano romanizirao, susjedni Germani tim su imenon (lat. Volc- > germ. Walh-) označivali Romane (Rimljane) općenito, a ime se, kako se čini, proširilo na cijelom germ. prostoru, pa su ga u tom značenju od Germana preuzeli i Slaveni (vjerojatno na donjem Dunavu)...
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65061

Kužiš? Vjerojatno ne... :think:

Hvala ti za ovo, ljubim te u bahatost i drskost! :cmok:


Hoće li neko od kolega (Snouden, Vučko, Slavan i drugovi) iz sledećeg da podeblja umesto mene:

Welsh (adj.) Old English Wielisc, Wylisc (West Saxon), Welisc, Wælisc (Anglian and Kentish) "foreign; British (not Anglo-Saxon), Welsh; not free, servile," from Wealh, Walh "Celt, Briton, Welshman, non-Germanic foreigner;" in Tolkien's definition, "common Gmc. name for a man of what we should call Celtic speech," but also applied in Germanic languages to speakers of Latin, hence Old High German Walh, Walah "Celt, Roman, Gaulish," and Old Norse Val-land "France," Valir "Gauls, non-Germanic inhabitants of France" (Danish vælsk "Italian, French, southern"); from Proto-Germanic *Walkhiskaz, from a Celtic tribal name represented by Latin Volcæ (Caesar) "ancient Celtic tribe in southern Gaul."

As a noun, "the Britons," also "the Welsh language," both from Old English. The word survives in Wales, Cornwall, Walloon, walnut, and in surnames Walsh and Wallace. Borrowed in Old Church Slavonic as vlachu, and applied to the Rumanians, hence Wallachia. Among the English, Welsh was used disparagingly of inferior or substitute things (such as Welsh cricket "louse" (1590s); Welsh comb "thumb and four fingers" (1796), and compare welch (v.)). Welsh rabbit is from 1725, also perverted by folk-etymology as Welsh rarebit (1785).



377867111_c4281de2e6.jpg
 
Poštenije.

Nego, kada govorimo o etimologiji vlah od vući, tu je bitno sistematično elaborirati prelazak k u l. U prilog tome, istorijski, mi beležimo i oblik sa k umesto h:

1. u turskim zapisima: vlasi (eflakani)
2. u italijanskim (Moralcco [Morski Vlah], Morlacchi [Morski Vlasi], Morlachia, Canale della Morlacca, Montagna della Morlacca, Morlacca [Morska Vlahija, tj. D. Zagora])
3. u domaćim, verovatno preko italijanskog, (Morlak, Morlaci, Morlački)

Na osnovu toga moguće je zaključiti dasu u turski jezik, a još izvesnije u italijanske dijalekte preuzimani arhaični oblici sa .


Vlach (n.)
"member of a Latin-speaking race of the Balkans, a Walachian or Rumanian," 1841, from Bulgarian vlakh or Serbian vlah, from Old Church Slavonic vlakhu, a Slavic adoptation of Germanic *walh (source of Old English wealh) "foreigner," especially applied to Celts and Latins (see Welsh).


Bugari čak kažu vlak, a poznati su po čuvanju starijih oblika srpskog jezika. ;)
 
Vlak:
1. fiz sila koja razvlači tijelo; ako djeluje okomito na površinu tijela, v. je suprotan tlak.; → tlak.
2. Želj. kompozicija (lokomotiva i vagoni).
http://www.hrleksikon.info/definicija/vlak.html
..
a ako je vlak topao onda je mlak. ako je od kreča onda je klak. ako je vlak okrugao onda je oblak...
ala nalaziš izvore svaka čast. u pitanju su glagoli vlačiti, tlačiti, mlačiti, klačiti, oblačiti...

valah bi mogao biti običan stanovnik rimske imperije. nelatin. slobodnjak.

i koren reči bi mogao biti u PIE. pa tako povezivati slovensko vlh-vlačiti-vlajhati-vlas i ono što su latini iskrivili u valahi.

pa da se kasnije u srednjem veku izraz i dalje koristi kao identifikator za slobodne podanike na teritoriji bivšeg rimskog carstva.
a u jezicima kod onih izvan (germana, slovena) i dalje uzimati za oznaku običnog stanovnika tih oblasti. čiji je jezik poprimio uticaj latinskog.
pa bi takvi govorili nekom mešavinom. u kojoj tek poznavalac može razlučiti od kog jezika je šta. a onaj ko ne zna govor ne bi njihov jezik razlikovao od latinskog. nerzumljivo mu jedno i drugo.

baš kao u naših morlaka. ima latinštine. naprimer lumbera , pijat, piza, vacida.... ali sve bitno je slovensko uključujući pravilla govora. i otkriva tako šta je starije.

zato sam izdvoio ovo. vlai morlaci zapamtili što su drugi naši zaboravili.

muka = brašno ................................................rusi dan danas brašno zovu muki.
dažd = kiša .................................................. .....ruski kiša je dožd.
drina = rijeka, vodotok ..................................eto znatiželjnima porekla imena drine
šća = što.............................................. ..............kao što rekoh šćakavski. kakav crni čaqavski.
va = u................................................. .................va još nije prešlo u u.
vas, vse = sav; vsak = svaki ....................... zanimljava mi ova današnja promena "sav" od "vas".
 
Poslednja izmena:
Vlach (n.)
"member of a Latin-speaking race of the Balkans, a Walachian or Rumanian," 1841, from Bulgarian vlakh or Serbian vlah, from Old Church Slavonic vlakhu, a Slavic adoptation of Germanic *walh (source of Old English wealh) "foreigner," especially applied to Celts and Latins (see Welsh).


Bugari čak kažu vlak, a poznati su po čuvanju starijih oblika srpskog jezika. ;)
resavska škola i sticanje poena. da su sloveni preuzeli nebi izbaciili a.
pa pretvorili valah u vlah. obrnuto je bilo. latini su ti kojima je palo teško vlh. tj tako kako se izgovaralo.
 
evo nadjoh na internetu nazovi morlački rečnik. sakupio neki kažu nemac u 19 stoleću, par arhaizama. al ajd.
podseti me ovaj rečnik da bi se ćakavski trebalo zvati šćakavskim. pominjem uzgred zbog onih koji tupe da čakavica nije srpska.
staviću bez spojlera zbog pretraživača.
-----------------------------------------
i izdvojiti par zanimljivosti:

muka = brašno ................................................rusi dan danas brašno zovu muki.
dažd = kiša .......................................................ruski kiša je dožd.
drina = rijeka, vodotok ..................................eto znatiželjnima porekla imena drine
šća = što............................................................kao što rekoh šćakavski. kakav crni čaqavski.
va = u..................................................................
va još nije prešlo u u.
vas, vse = sav; vsak = svaki ....................... zanimljava mi ova današnja promena "sav" od "vas".
:think:

U Sloveniji je:
brašno - moka
kiša - dež
u - v
sav - ves; svaki - vsaki
 
Ne mozemo nista da vidimo jer se te stranice ne otvaraju, covjek (Jan Hasištejnský z Lobkovic) krajem 15. v. lijepo pise na svom jeziku "vlašsky" a ne "lahon", prema tome, kad se pogledaju ceski rjecnici, vidi se sasvim jasno o cemu se radi

prirucni1-1.jpg


Pr̆íruc̆ní slovník jazyka c̆eského, Díl VI, T-Vůzek, Vydává České akademie věd, V Praze, 1951-1953, 1049.

rejzek-1.jpg


Jiří Rejzek, Český etimologický slovník, Praha: Leda, 2011, 716.

slovnik-1.jpg


Slovník spisovného jazyka českého, IV, V-Ž, Praha, 1971, 110.

Evo ti stranice za:
VLAŠKI: http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=vlaški&hs=1
LAŠČINA: http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=LAŠČINA&hs=1
LAHON: http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=LAHON&hs=1



Na prvome mestu imaš VLAŠKI JEZIK, koji znači italijanski jezik, odnosno latinski
Na drugome mestu imaš LAŠČINA, koji takođe znači italijanski, odnosno latinski jezik

Na osnovu toga možeš da zaključiš da je kod reči LAŠČINA izbačeno prvo slovo, a to je slovo V, znači ostaje LAŠČINA.

A na trečem mestu imaš reč LAHON, takođe bez početnog slova V. Ta reč LAHON znači: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan.

Ovo slovo H, u reči LAHON nemoj da te zbuni, jer to je zato što je ova reč zapisana u jednini. Primer: VLAH (jednina) i VLASI (monožina).


Jesi li sada skontao?
 
Poslednja izmena od moderatora:
U Sloveniji je:
brašno - moka
kiša - dež
u - v
sav - ves; svaki - vsaki
da. navedeni primeri svedoče da je slovenski iskon u morlaka preslojen latinštinom. a ne obrnuto.

jezik vlaha je postao standardnim srpskim i hrvatskim književnim jezikom. i to je pravda.
vuk i štrosmajer su za književni jezik uzeli govor dubrovačkog zaledja i dalmatinske zagore ako se ne varam. - govor vlaha hansa frankapana i fortisovih morlaka.

a mrorlačka besida krije u sebi starinu koja nije očuvana u ostalih naših govora. i po zvučnosti i po rečima. moj je maternji jezik. ali sam ga poprilično zaboravio.

evo šta kaže pisac sa hrvatske wiki:

Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata. Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7. Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom. Tako dosad dostupni murlaški leksik nedvojbeno tvori prijelaz izmedju starodalmatskoga i ćiribirskog govora. U ranijim desetljećima dok se još nešto od murlaškoga moglo prikupiti i popisati, on uglavnom nije bio proučavan najviše zbog otpora jugoslavističkih dogmata. Nažalost je danas već prekasno za dalje proučavanje toga čudnovatog prastarog govora koji je jamačno već nepovratno izumro, jer su posljednji preostali starci koji bi ga bar dijelom poznavali ili rabili tek povremeno unutar obitelji, dosad u BiH protjerani i uništeni pri sukobima u nedavnom ratu. Tako je dosad taj osobiti i zanimljiv govor izumro neistražen, pa je tim zanemarivanjem i ideološkom obstrukcijom napravljena nepovratna i nenadoknadiva šteta za ukupnu znanost, napose romanistiku i hrvatsku etnokulturu.
 
Poslednja izmena:
Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata.

Od tog nekakvog starodalmatinskog, ilirskog ili kakvog već nema ni traga.



Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7.

Ovo je već bila tema ako se ne varam na "bečkoberlinska vs novoromantičari".

Ono što je interesantno jeste, da je upravo na teritoriji današnje južne Srbije, istočne Bosne i Hercegovine i Crne Gore - za koje Porfirogenit kaže da je bila opustela i da su je po naredbi Vizantije naselili Srbi - prisutno najviše starosedelačkog DNK-ja.

Ovo mi nikako ne ide u glavu.:think:



Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom. Tako dosad dostupni murlaški leksik nedvojbeno tvori prijelaz izmedju starodalmatskoga i ćiribirskog govora.


Predlažem da se otvori tema morlaških/morlačkih, odnosno vlaških reči i njihovo upoređenje sa ostalim jezicima.
 
Poslednja izmena:

Back
Top