Svi Predsednikovi ljudi, "sukob interesa" ili nešto više?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Grad Beograd svake godine izdvaja za "Studio B" oko tri miliona eura dotacija:

2008 - 289.894.000 RSD
2007 - 266.571.000 RSD
2006 - 236.337.000 RSD
2005 - 230.662.000 RSD

Studio B kao javno preduzece pod upravnom kontrolom Demokratske stranke i Dragana Djilasa kao predsednika gradskog odbora DS (od 2006), posluje sa firmom Direct Media vlasnika Dragana Djilasa (od 2006-te).

http://www.privsav.rs/FI2008/FI08_0198_Studio_B_Beograd/pdf/NA_FI08_0198.pdf
http://www.privsav.rs/FI2007/FI07_0168_STUDIO_B_Beograd/pdf/NA_FI07_0168.pdf
http://www.privsav.rs/FI2006/FI06_0132_Studio_B_Beograd/pdf/NA_FI06_0132.pdf
http://www.privsav.rs/FI2005/FI0058_Studio-B_Beograd/PDF/NA_0058_06.pdf
 
Jedan od parametara kojim se opisuju kompanije je prihod po glavi zaposlenog (koliko jedan radnik donosi novca, ili koliko je kompanija efikasna). Po tome, kompanije predsednikovih ljudi mora da su u samom vrhu u Srbiji:

UNIVERSAL MCCANN
Poslovni prihod: 1.870.179
Broj zaposlenih: 26
71.930.000 RSD/per employee
http://pretraga.apr.gov.rs/RepsisPu...=1077684&RegistryCode=20051698&rnd=2021169455

MCCANN ERICKSON

Poslovni prihod: 939.072
Broj zaposlenih: 93
10.097.500 RSD/per employee
http://pretraga.apr.gov.rs/RepsisPu...d=1021858&RegistryCode=07779119&rnd=130951408

MULTIKOM GROUP
Poslovni prihod: 7.157.698
Broj zaposlenih: 128
55.920.000 RSD/per employee
http://pretraga.apr.gov.rs/RepsisPu...=1110760&RegistryCode=17587510&rnd=1042795188

NOVA COMMUNICATIONS
Poslovni prihod: 199.142
Broj zaposlenih: 11
18.104.000 RSD/per employee
http://pretraga.apr.gov.rs/RepsisPu...d=1024221&RegistryCode=17175629&rnd=610782032

DIRECT MEDIA
Poslovni prihod: 5.591.002
Broj zaposlenih: 52
107.519.000 RSD/per employee
http://pretraga.apr.gov.rs/RepsisPu...=1022265&RegistryCode=17337785&rnd=1166720654

Pobednik je kompanija Dragana Djilasa sa 1.200.000 eura prihoda po jednom zaposlenom radniku.
Ne zna se samo kolika mu je plata, ako donosi toliku sumu novca kompaniji.
 
Poslednja izmena:
Pa šta je ovde čudno? Kao vi ste svi do juče držali glavu u pesku, pa ne znate kako svet funkcioniše... Sad se odjednom javila nova generacija istražnih sudija ili šta?

Ма немој! z:poz: Свет функционише тако ШТО ПРЕВАРАНТИ НА ВЛАСТИ У СУКОБУ ИНТЕРЕСА И СА НЕЈАСНИМ МИЛИјОНСКИМ КАПИТАЛОМ "СВИРАЈУ КЛАВИЈАТУРУ"..........у Падинцу.............
 
slamarica-1.jpg


Tadić šestu godinu za redom prijavio istu imovinsku kartu, kamata na ušteđevinu od 0% ili nemaštovito laganje?

Predsednik Srbije Boris Tadić nema ni pokretnu ni nepokretnu imovinu, a ušteđevina mu se ni za evro nije promenila od 2004. godine, kada je prvi put izabran za predsednika, i iznosi 55.000 evra. Ovo je saopštio kabinet predsednika, obaveštavajući javnost da je Tadić Agenciji za borbu protiv korupcije dostavio izveštaj o svojoj imovini i prihodima.

U jednoj od banaka za „Blic” su napravili računicu. Da je predsednik Srbije uložio svih svojih 55.000 evra u štednju i oročavao svake godine po kamati od pet odsto, mogao je krajem 2009. godine da ima najmanje 12.156 evra više nego danas. Jer, kažu u banci, oročena sredstva bi se uvećala za 15.195 evra, ali se od toga oduzima 20 odsto na ime poreza na dobit, što je oko 3.039 evra. Dakle, predsednik Srbije mogao je da bude bogatiji za ukupno 12.156 evra.

U kabinetu predsednika Srbije malo su se ljutnuli kad smo ih pitali u čemu je stvar s tom jednom istom, nepromenjenom okruglom sumom od 55.000 evra. Onda su dodali da Tadić "polovinu ušteđevine drži u banci, a drugu polovinu kod kuće" (opet, gde je onda kamata na tu polovinu?)

I direktorka Agencije za borbu protiv korupcije bila je iznenađena pitanjem da li joj vest iz predsedničkog kabineta deluje neozbiljno. Pre svega, Zorana Marković je bila iznenađena što iko objavljuje koliki je konto na deviznom računu nekog funkcionera jer „na taj podatak javnost nema pravo i on spada u domen prava funkcionera na privatnost”.
- Ispod nivoa mi je da komentarišem šta predsednik radi sa svojom ušteđevinom. Njegovo je lično pravo da je troši ili čuva gde hoće. Podaci o deviznoj ušteđevini funkcionera nisu relevantni podaci za javnost i ne služe ničemu sem zabavi.

http://www.blic.rs/Vesti/Politika/174150/Tadic-dostavio-izvestaj-o-imovini-
 
Poslednja izmena:
Krle je ipak vlasnik svoje firme

Posle višegodišnjeg odlaganja i problema sa funkcionisanjem sajta korupcija.gov.rs građani Srbije su napokon dobili na uvid imovinske karte funkcionera koje plaćaju. Pored brojnih tehničkih manjkavosti kada je u pitanju pregled i dostupnost podataka, građani mogu da vide brojne zanimljive informacije koje su često u potpunoj suprotnosti sa onim što su funkcioneri javno govorili

Tako je na primer, prema zvaničnim podacima Agencije za borbu protiv korupcije, Nebojša Krstić stoprocentni vlasnik firme "Nova Communications" DOO. Tadićev savetnik je ranije povodom primedbi da se nalazi u sukobu interesa javno tvrdio da je prodao vlasnički udeo u svojoj firmi za šta se sada ispostavilo da je bila notorna laž.

http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/38199-Krle-ipak-vlasnik-svoje-firme.html
 
I Koliko na kraju novca razmene gradonacelnik Dragan Djilas, potpredsednik Demokratske stranke Srdjan Saper i pr. biznismeni Miroslav Miskovic i Milan Beko?

svipredsednikoviljudi-1.jpg


Iako pitanje nije direktno postavljeno Milki Forcan, najnovijem rogue insajderu medju tajkunima, kako je gradonacelnikova firma "Direct Media" ekskluzivni medijski zastupnik Miskoviceve "Delte", ona je dala odgovor u svom najnovijem intervjuu o politickoj i medijskoj korupciji u Srbiji:

milka-forcan-v.jpg


"Moje iskustvo govori da velike kompanije i veliki "igrači" imaju ozbiljne fondove koje troše na medije. Pored toga, važni su i lični odnosi i kvalitet tima koji to obavlja. Uticaj u tom slučaju postoji, ali to ne znači da ste amnestirani od svega. Današnja slika u medijima jasno govori ko koju vest sme da prenese, a ko ne."

Koliki je godišnji budžet "Delte" za medije i oglašavanje?

"Milionski, u evrima."

A kako je sa strankama?

"Te veze postoje, ali se menjaju. Nije kao što je bilo nekad. Ne mogu procesi više da se drže potpuno blokirani, ne možete sve rupe da zatvorite. Nekad je moglo."
 
cowchicken-1.jpg


All of this has happened before and will happen again

2010

- Nestašica mleka je rezultat špekulativnih radnji fonda Salford, u čijem sastavu posluju Imlek i Subotička mlekara, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. (B92)

- U decembru 2007. je takođe vladala velika nestašica mleka...(Press)

- Povećanje cena mleka prvo od decembra 2007. godine (glas)

2007

Da li je tržište mleka u Srbiji monopolizovano, odnosno da li je „Salford“ sa pet mlekara („Imlek“, „Impaz“, „Zemunska“, „Novosadska mlekara“ i „Subotička mlekara“) prešao dozvoljeni prag koncentracije od 40 procenata?
„Salford“, naravno, demantuje da je monopolista. Razlog što Srbija ima gotovo najskuplje mleko u Evropi nije to što oni kao dominantni proizvođači diktiraju cene, već su razlozi, kako tvrde, suša i loš odnos države prema agraru. Da je država podigla premije za mleko i smanjila stopu poreza (PDV) poskupljenja bi, navode, bila manja. (Blic)
 
Dosije: Porodično blago imperije Homen

Najnoviji čaršijski skandal oko rušenja zanatskog centra “Vračarac” u Mačvanskoj ulici iza Hrama svetog Save, ponovo je u glavnim ulogama predstavio Tadićevog bliskog i vrednog državnog službenika Slobodana Homena i njegovu užu i širu rodbinu. Uklanjanje petnaestak lokala u kojima su neki ljudi zarađivali za hleb, da bi se sagradio Homen Shoping Mall od 2.600 kvadrata, samo je vrh ledenog brega u razvijenom biznisu familije Homen.

filesphpf.jpg


Vlasti DS opštine Vračar, oličene u Građevinskoj DS inspekciji, oduzele su pre nekoliko meseci privremene građevinske dozvole za 29 lokala, a rušenje objekata koje je počelo 14. septembra nije osujećeno ni žalbom Upravnom sudu (šta ako bude uvažena?) jer je ova neobavezujuća za svemoćnu i destruktivno raspoloženu građevinsku inspekciju. Zahvaljujući podeli jedne parcele na četiri dela, koju je 2005. prijateljski sproveo gradski DS arhitekta Đorđe Bobić, stvoreni su idealni uslovi za efikasno i hitro rušenje objekata kojima je privremena dozvola istekla još 1993, što Poresku upravu Vračar nije sprečavalo da uredno, 17 godina, naplaćuje porez na imovinu.

“Rok za presudu je istekao, ali su nam u Upravnom sudu rekli da će odluka biti saopštena 29. septembra do 10 časova. Nije mi jasno zašto odugovlače sa odlukom, čak i po cenu kršenja zakona? Kao da ostavljaju vremena za nečiju intervenciju. Mi smo tu već 22 godine i upisani smo kao vanknjižni vlasnici, i iako smo imali privremene građevinske dozvole koje su ukinute, još uvek imamo važeće upotrebne dozvole. Ako prate zakon, ne mogu nas tek tako rušiti”, kazao je Ljubiša Novaković, bespomoćni vlasnik kafića u “Vračarcu”, očito previše poverljiv prema srpskom zakonodavstvu.

Nešto manje bespomoćno i bliže burazerskom zakonodavnom sistemu bilo je preduzeće Dikem Izolacija (MB 07804326, PIB 100348992, novčani kapital iz 2002. godine 6.301,47 EUR, sedište u Vuka Vrčevića br. 3, Palilula – podaci APR) koje je kupilo parcelu u Mačvanskoj 40 i koje pukim slučajem, bizarnom koincidencijom, igrom neuhvatljive sudbine, zastupaju direktor Borivoje Homen i advokatica Jelena Homen, lice ovlašćeno za zastupanje. Udruženo sa članom društva, firmom Inova DOO (MB 07489684, novčani kapital iz 2002. godine 5.648,44 EUR, sedište u pretrpanim kancelarijama u Vuka Vrčevića br. 3), koja pripada Dušanki Subotić-Homen i koje zastupa Borivoje Homen, preduzeće Dikem izolacija planira da na oslobođenoj parceli sagradi skromni poslovni objekat od svega 2.600 kvadratnih DS metara.

Borivoje Homen, beogradski biznismen i kotorski gospar, nakon Petog oktobra postao je poznat mnogima, ali ne i organima gonjenja. U julu 2002. preduzeće „Inova" iz Beograda, čiji je zastupnik (i vlasnik?) Borivoje Homen, oštetilo je Beogradske elektrane, od 16. februara do 11. novembra 2002. za 2,25 miliona dinara (37.500 evra, po kursu od 60 dinara za evro), dvostruko povećavajući, prilikom isporuke, ponuđenu cenu regulatora nabavljenih van konkursa.

“Pretpostavljamo da je novac ili trošen za finansiranje Otpora, ili je podeljen sa nekim iz Beogradskih elektrana, a možda je sve otišlo i u njegovu firmu. U svakom slučaju, podnećemo krivičnu prijavu, za koju je predviđena kazna zatvora i do tri godine”, izjavio je tada Bojan Stanojević iz Izvršnog odbora Skupštine DS grada. Naravno, sve se završilo na drugarskoj kritici.

asdfsdf.jpg

Homenov plac za Super Vero 5

Tata Bora se istakao i 2008. prilikom incidenata u Ulici Vojvode Stepe 251, kada su neidentifikovane barabe prebijale građane koji su se suprotstavljali izgradnji supermarketa Super Vero 5 (sećate se, to su oni što udaraju i izbacuju tamnopute kupce). Tvorac budućeg Državnog sekretara i Dikem izolacije, pomoću mahinacija sa Stambenom zadrugom Prostor, kupio je 2006. za 5.000 evra, fiktivnu radionicu porušenu još 1989. (a “obnovljenu” u novom tlocrtu koji je izradio savesni DS geometar), postavši na taj način vlasnik četiri hektara građevinskog zemljišta u atraktivnoj beogradskoj opštini. Idealno stečenu idealnu polovinu, Homen senior prodao je potom grčkoj kompaniji Veropulos, čime je postao preduzimljivi suinvestitor supermarketa Super Vero 5. Nezadovoljan odlučnošću organa javnog reda u pobuni stanara (koji su stambenoj zadruzi Prostor platili oko tri miliona nemačkih maraka za korišćenje pomenute parcele), stariji Homen je tada, sve pozivajući se na autoritet sina Coleta, postrojio policajce, “otporaški” obećavajući komandiru voždovačke policije da će ga “proizvesti u pozornika” ukoliko ne spreči proteste građana, posvedočio je na sudu Momčilo Ušćumlić, zlosrećni stanar iz Vojvode Stepe 251.

“Otašević vas je poslao? Moj sin ima da ga sredi, ima komandir da bude pozornik“, pretio je Borivoje Homen, pojašnjavajući prirodu i čovekoljublje proevropskog režima - “Tu bagru (građane – prim. e-n) treba pohapsiti“. I stvarno, tri dana kasnije, uhapšeno je devetoro, a policija je podnela više od 250 prekršajnih prijava protiv građana iz Vojvode Stepe. Nemajući kud posle građevinske ofanzive Homenovih, naivni sužnji sa Voždovca obratili su se predsedniku Borisu Tadiću. Prezauzet odbranom Kosova – nije ih udostojio odgovora.

Kad mu je već tako lepo krenulo, prepun energije i neimarskog nadahnuća, Borivoje Homen je pored angažmana u firmama Dikem izolacija i Inova DOO, smogao snage da postane i Predsednik Upravnog odbora firme FIMA iz Mionice (MB: 07213972, PIB: 101394479) koja se bavi proizvodnjom izolacionog materijala i ambalaže. Kako život piše romane, ispostavilo se da je FIMA tokom “uspešne privatizacije”, tako je formulisano na zvaničnom sajtu, prešla u ruke Jelene Homen, ćerke ponosnog predsednika UO. Iako u Agenciji za privredne registre (APR) nema tragova akcionarskih vlasničkih odnosa, u prospektu mioničke firme od 26. marta 2008. objavljenom na sajtu Beogradske berze, zapisano je da je advokatica (advokatska kancelarija u Vuka Karadžića 8) Jelena Homen vlasnica 78,22% akcija (73.169 lakih komada), dok firma raspolaže sa 13,44% ili 12.578 sopstvenih akcija. O zakonitom poslovanju, naznačeno je, brigu vodi Nadzorni odbor kojim predsedava Zdravko Homen, dok je lice odgovorno za sadržaj i verodostojnost prospekta – take a wild guess – Borivoje Homen!

sdgfsdfgfg.jpg

Otporaška svadba: Homen, supruga, kum Nenad Konstantinović

Jednom kada su u preduzeću FIMA uspostavljeni prisni familijarni odnosi i jedinstvo članova uprave i nadzora, nije bilo razloga da Jelena Homen-Tasić 21. januara 2010. ne podnese Ponudu za preuzimanje akcija od ciljnog društva FIMA AD, u kojoj je predmet otkupa 6.877 akcija (8,59%) po ceni od 539 dinara po komadu. U red nerešenih matematičkih zagonetki spada podatak iz Ponude o preuzimanju, koji onih 73.169 akcija (78,22%) iz Prospekta za koji, čašću i poštenjem garantuje glava porodice Borivoje Homen, volšebno pretvara u 91,41% vlasništva preduzeća, što u najmanju ruku ukazuje da Zdravko Homen nije pažljivo nadzirao.

Iako je Jelena Homen u procesu preuzimanja otkupila svega 5.533 akcije, to je nije sprečilo da već 19. februara 2010. podnese Zahtev za prinudnu prodaju akcija (squezze out). U tom dopisu ona obaveštava akcionare da 78.702 akcije (73.169 + 5.533) predstavljaju 98,32% akcija ciljnog društva FIMA, što se nikako ne uklapa u procentualne odnose iz Borinog Prospekta na Beogradskoj berzi, i ljupko se poziva na Član 34. Zakona o preuzimanju – Prinudna prodaja, koji kaže da - Kada ponuđač u postupku preuzimanja otkupi najmanje 95% akcija ciljnog društva, ima pravo da kupi i akcije akcionara koji nisu prihvatili prodaju akcija po toj ponudi (nesaglasni akcionar), a pod uslovima iz ponude za preuzimanje, iako prema prostoj berzanskoj računici cenjena beogradska advokatica poseduje svega 84,13% (prema podacima iz Prospekta 93.545 čini 100%), što se ne uklapa ni sa Članom 447. Zakona o privrenim društvima – Prinudna prodaja – koji upozorava da: Lice koje u postupku preuzimanja javnom ponudom otkupi najmanje 95% akcija ciljnog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti u odnosu na ukupan broj akcija ima pravo da kupi i akcije na koje se javna ponuda odnosila od akcionara koji nisu prihvatili prodaju akcija po toj ponudi (nesaglasni akcionar), pod uslovima iz javne ponude.

Političko-poslovnu karijeru Jelena Homen je, kao i toliki drugi, otpočela u „Otporu“ gde se još 2001. u svojstvu koordinatorke pravne službe, isticala po upornosti u poništavanju posledica posleratne konfiskacije i nacionalizacije, zalažući se za rehabilitaciju nepravedno osuđenih lica, pasije koje je, pokazaće se par godina docnije, prenela i na starijeg brata Slobodana. U tim postrevolucionarnim danima, hrabrošću se isticao i podmetao glavu tamo gde drugi ne bi ni nogu, skromni i tihi Nenad Konstantinović, pravni zastupnik Otpora i, zamislite kako je svet mali, brat od tetke Slobodana Homena. Popularni Neca prošao je „sito i rešeto“ kroz Demokratsku stranku i danas se, za bolje sutra, bori iz skupštinske klupe. O zaslugama Najvećeg sina revolucije – sa izvora istine.
 
II deo:

Bratskim dvojcem Homen-Konstantinović bavila se u junu 2009. i organizacija Transparentnost – Srbija koja je, baš poput e-novina, ostala zbunjena i sumnjičava, na cifre koje se tiču svima dragih zelenih novčanica sa Frenklinovim likom. Prema priloženom izveštaju članovi organizacije Otpor primili su tokom 2001-2002. donacije u vrednosti od dva miliona US dolara.

1) 450.000 dolara – National Endowment for Democracy (NED)

2) 1.300.000 dolara - Office of Transition Initiatives (OTI – USAID)

3) 250.000 dolara kroz manje donacije holandske, kanadske, nemačke ambasade, Norveške narodne pomoći i drugih organizacija.

Slobodan Homen i njegov rođak Nenad Konstatinović su kao predsednici Izvršnog i Upravnog odbora “Otpora”, raspolagali ovim novcem. Finansijskom istragom je utvrđeno da nisu isplaćivane mesečne naknade od 150 evra koordinatorima Otpora u gradovima širom Srbije, a da su potpisi na priznanicama falsifikovani. Pre gašenja Otpora celokupni troškovi nisu prešli milion evra, dok se za 1,1 milion evra gubi svaki trag.


Dušanka Subotić-Homen, ugledna advokatica iz Beograda i ćerka Slobodana Subotića (branio Dražu Mihailovića i njegovu grupu), zanosna kotorska snaja i majka radoznalog dečaka Slobodana, oduvek je, pored advokature i naporne potrage za pravdom, gajila amaterski afinitet prema umetnostima koje se nazivaju “lepim”. Ljubav prema umetnosti, majka Dušanka je pronašla u privatnoj galeriji originalnog naziva – Kod Homena, u Kotoru gde uživa ugled darežljive mecene kulturnih manifestacija.

Galerija Homen, ali i kuća Homenovih u Kotoru, svakog leta postaju stecište Kotorana, prijatelja iz Beograda, ali i umetnika, novinara, diplomata, crkvenih velikodostojnika, čak i princeza. Dušanka Homen usklađuje sve te susrete, raduje se ljudima, ima za svakoga prijatnu reč, a sve u želji da Kotor postane centar okupljanja bogatih, poznatih i priznatih, da kultura poveže autoritete sa svih meridijana, da život pulsira Kotorom. Iz ljubavi prema umetnosti nastalo je i prijateljstvo sa slikarkom Oljom Ivanjicki. A gde je prijateljstvo tu je i poverenje, ponekad i u formi testamenta, baš kao u slučaju slikarke Ivanjicki koja je preminula u junu 2009.

Olja Ivanjicki je, pored zaostavštine, ostavila i sumu od 150.000 evra za izgradnju muzeja njenog umetničkog nasleđa i ličnih predmeta. Ubrzo je volja preminule slikarke završila pred Prvim opštinskim sudom gde je poveden ostavinski postupak u kome se za zakonite naslednike bore Republika Srbija (Ivanjicki nije imala bliske srodnike) i Fond „Olga Olja Ivanjicki”, pod upravom Dušanke Subotić-Homen koja se pozvala na usmeni testament. Radi mira u kući i obustavljanja spora, punomoćnica fonda je predložila kompromisno rešenje – da isključivi vlasnik i zaštitnik autorskih prava umetnice bude grad Beograd. U međuvremenu, umešalo se i Ministarstvo kulture i predložilo da Istorijski muzej Srbije brine o zaostavštini do okončanja ostavinske rasprave, dok je Fond „Olga Olja Ivanjicki” tražio odlaganje izvršenja ove odluke, što je sud odbio.

Međutim, priča o muzeju koji bi trebalo da se gradi na Kosančićevom venacu 27, ima i svoje nedorečeno naličije. Ono isto Ministarstvo kulture koje je predložilo da se briga o zaostavštini poveri Istorijskom muzeju, svojim aktom br. 361-00-5/2007-1 od 16. februara 2007. je postalo saglasno, da se predmetni objekat u Beogradu, u ulici Kosančićev venac broj 27 dodeli trajno na korišćenje, bez naknade, “Fondu Olge Olje Ivanjicki“. U sporu između grada Beograda i Republike Srbije koji je počeo u decembru 2009, Beograd je dobio presudu i opet postao vlasnik prostora koji je Ministarstvo kulture dodelilo Olji Ivanjicki. Klasično zamešateljstvo, pažljivo sračunato da se, posle dovoljno odlaganja, zagubi svaki trag umetničkog i finansijskog nasleđa preminule slikarke.

Pored sklonosti ka umetnosti i svemu što je intelektualno, Dušanka Subotić-Homen je u javnosti bila poznata i kao samozvana advokatica Prvoslava Davinića, nekadašnjeg ministra odbrane iz G17 plus, inače dugogodišnjeg porodičnog prijatelja Homenovih i zaljubljenika u špijunažu, čoveka koji je za tričavih 45 miliona dolara nabavio neophodni satelit od izraelske kompanije Imidge International.

Prilikom podnošenja imovinske karte, vredni ali skromni Slobodan Homen je naveo da je srećni naslednik dva stana (100m² + 49m²) u Beogradu, vlasnik Škode Oktavia (godište 2008) i skutera Piaggio (godište 2008) zbog nepodnošljivih gradskih saobraćajnih gužvi, te da prima platu po osnovu stalnog radnog odnosa u Ministarstvu pravde i Miladina Kovačevića, na radnom mestu državnog sekretara. Prezauzet angažmanom u vezi sa iskopavanjem Draže Mihailovića, Homen junior je zaboravio da pomene i nekretnine u Kotoru.

sgfewer.jpg

Kotorska rezidencija kartela Homen

http://www.e-novine.com/files.php?f...ment/homen_stil/Homen_stil_02_u_115078197.jpg
 
Slobodan Homen i njegov rođak Nenad Konstatinović su kao predsednici Izvršnog i Upravnog odbora “Otpora”, raspolagali ovim novcem. Finansijskom istragom je utvrđeno da nisu isplaćivane mesečne naknade od 150 evra koordinatorima Otpora u gradovima širom Srbije, a da su potpisi na priznanicama falsifikovani. Pre gašenja Otpora celokupni troškovi nisu prešli milion evra, dok se za 1,1 milion evra gubi svaki trag.

Lazendić: Sumnjive okolnosti smrti Branimira Nikolića

Jedan od lidera nekadašnjeg ''Otpora'' Stanko Lazendić kaže da je duboko potresen vešću o smrti legendarnog "otporaša" i njegovog drugara iz 90-ih Branimira Nikolića (53), koji je pronađen mrtav u parku na Paliću kod Subotice.

25644branimirnikolicbli.jpg


"Duboko sam potrešen jučerašnjom vešću o Brančijevoj smrti, a istraga će pokazati da li je digao ruku na sebe ili ga je neko ubio. U njegovom slučaju sve je moguće, jer su mi nekadašnji drugova iz Otpora rekli da je zadnje dane živeo kao socijalni slučaj u bedi i neimaštini, bez igde ičeg, ali je takođe do zadnjeg dana pokazivao prstom na korumpiranost pojedinaca u svojoj sredini zbog čega je imao brojne neprijatelje", rekao je Lazendić za Srnu.

On kaže da su "otporaši" znali kako teško živi i da su mu nudili pomoć, koju je uvek s prezirom odbacivao.

"Kad smo mu u jednoj prilici hteli platiti kaznu koju mu je sud izrekao zbog klevete, da ne bi odležao zatvoru, besno je odbio našu ponudu rečima: Ako pristanem da platite kaznu mesto mene znači da sam kriv, a nisam! Otišao je i odležao u zatvoru izrečenu kaznu. Bio je čudan čovek, ponositi samotnjak, koji je prezirao bilo čiju pomoć, a nadasve je mrzeo one koji su na lak i kriminalan način dolazili do enormnog bogatstva. Borio se, međutim, i protiv onih, koji nisu smeli ili hteli, da im stanu na put", konstatovao je Lazendić.

Prema prvim, nezvaničnim saznanjima Nikolić je nađen obešen u blizini kafane "Mala gostiona" na Paliću.

Nikolić će ostati upamćen po jedinstvenom slučaju u istoriji srpskih zatvora, pošto su ga stražari na silu izbacili iz zatvorske ćelije, jer je nije htio napustiti uprkos činjenici da je neko platio da mu se zatvorska kazna zameni novčanom.

Tadašnji predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Jožef Kasa tužio je Nikolića za klevetu za šta je ga je sud osudio da plati novčanu kaznu, ali je on to odbio i završio u zatvoru.

Nikolić je prethodno bio u zatvoru, jer nije hteo da plati novčanu kaznu koju mu je sud izrekao zbog klevete kontroverznog biznismena iz Novog Sada Miodraga Kostića, vlasnika kompanije koja se tad zvala "MK Komerc".

Poslije 5. oktobra 2000. godine Nikolić je optužio vrh "Otpora" za proneveru dva miliona dolara, poslije čega je istupio iz te organizacije.

Kao nekadašnji koordinator za "uterivanje istine" Narodnog pokreta "Otpor" Nikolić ukazivao je na mnogo sumnjive rabote u Srbiji poput afere "pancir" i "šećer", kao i sumnjivih poslova u vezi sa zakupom građevniskog zemljišta u Subotici, o čemu je posedovao obimnu dokumentaciju.

http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/183061/Lazendic-Sumnjive-okolnosti-smrti-Branimira-Nikolica
 
Dugovi Beograda postaju kriticni:


Djilasovi dugovi pojeli metro

djilas-x.jpg


Samo dan nakon što je skupština Beograda izglasala odobrenje gradskoj upravi novo zaduženje od 90 miliona evra za izgradnju pristupnih saobraćajnica za most na Adi, u dnevnoj štampi pojavio se plaćeni oglas u kome gradonačelnik Dragan Drvosek Đilas i predsednik skupštine Aleksandar Antić građane uveravaju da prestonica nije prezadužena. U nesvakidašnjem oglasu pomahnitali rukovodeći dvojac srpske prestonice stavio je javnosti na uvid podatke o ukupnom zaduženju grada i dinamici otplate kredita do 2042. godine, kada po svoj prilici planiraju da napuste sadašnje funkcije

U oglasu se navodi da prema Zakonu o javnom dugu Beograd može da se zaduži do 15 odsto ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Prema računici najpoznatijeg srpskog testeraša, na otplatu dugova glavni grad trenutno izdvaja tričavih tri odsto godišnjih prihoda. Međutim, krediti koje je Beograd uzeo za izgradnju mostova preko Ade Ciganlije i kineske skalamerije između Zemuna i Borče, kupovinu 30 tramvaja, rekonstrukciju gradskih ulica (uključujući i masakr platana u Bulevaru kralja Aleksandra), izgradnju socijalnih stanova i ostale sumnjive projekte, dostići će do kraja decenije, prema planu otplata, čak 10 procenata budžetskih prihoda. I to pod pretpostavkom da ne bude novih zaduženja u narednih deset godina.

Prema računici Drvoseka, Beograd je već iskoristio dve trećine zakonskih mogućnosti za potencijalne pozajmice za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata. Da li je tim novcem započeta izgradnja istog procenta svega onoga što je glavnom gradu zaista i potrebno mogu se uveriti svi stanovnici Beograda od kojih čak 25 odsto nema ni kanalizaciju, koji nekoliko sati dnevno provode u zagušenom saobraćaju vozeći se u prepunim vozilima gradskog prevoza, koji neretko leti imaju grejanje, dok se putnici zimi u njima smrzavaju.

Nakon neverovatne situacije da je za most, čija je cena izgradnje prvobitno bila procenjena na svega 120 miliona evra, a kasnije dostigla čak 300 miliona, jasno je da je Beograd za samo dva mosta vrednosti nepunih pola milijarde evra iskoristio dve trećine mogućnosti za zaduživanje. S obzirom da će Beogradu u narednom periodu biti preko potrebna izgradnja metroa čija se vrednost procenjuje na 700 miliona evra samo u prvoj fazi, postavlja se logično pitanje iz kojih će se izvora graditi toliko najavljivani i još više željeni prestonički metro?

Neodgovornom populističkom politikom, olakim zaduživanjem i korupcijom kojom je zahvaćena gradska uprava u pitanje je dovedeno finansiranje ključnog strateškog projekta kojim bi se trajno regulisao problem saobraćajnih gužvi u centralnim delovima grada. Sudeći po dosadašnjoj praksi u korupcijom premreženoj Srbiji, Drvosek na kraju svog mandata (pa makar to bilo i 2042. godine) neće nikome polagati račune za neopravdano visoke pozajmice koje će građani prestonice vraćati narednih 30 godina. Posle masakra platana kod neobaveštenih građana sve može da prođe. *
 
Nebojša Krstić kupio Fox televiziju?

krstic-x.jpg


Kad je Rupert Murdoch bio primoran da proda TV Fox u Srbiji (jer su se svi trudili da ga iz Srbije najure, pre svih reklamni baroni Đilas, Šaper, Krstić & co), ljudi bliski kabinetu Tadića su svim potencijalnim kupcima savetovali da ne kupuju TV Fox jer im se to neće dozvoliti, po poznatom sistemu nedavanja dozvole od strane RRA ili agencija za koncentraciju kapitala (vidi pod: WAZ i Novosti). Tada se u okruženju Borisa Tadića smišlja novi plan: treba naći nekog pouzdanog prijatelja iz inostranstva koji će se pojaviti kao kupac, njemu će se dati dozvola, a onda će Tadićeva ekipa od njega da otkupi akcije! Slično kao kod već oprobane metode oko akcija Novosti i Beka. Kako se niko nije javljao, cena je drastično padala, do svega sedam miliona evra, iako samo oprema i autorska prava kupljena za Srbiju vrede preko 30 miliona. Tada na scenu stupaju Tadić i njegovi grčki prijatelji i počinje akcija - TV Nova!

novae.jpg


KIPARSKA TRANSAKCIJA

Nakon što je Agencija za koncentraciju kapitala dala dozvolu, Minos Kirijaku postaje formalni vlasnik i kompaniju odmah registruje na Kipru (sic!). Tada, iznenada, jedno preduzeće iz Srbije odlazi na Kipar i hitro kupuje kiparsku firmu koje ima vlašnistvo nad FOX televizijom!

Pomenuto preduzeće registrovalo je sedište na istoj adresi na kojoj je advokatska kancelarija opunomoćena da podnese zahtev za koncentraciju. Dakle, klasična fantomska firma. Preduzeće koje je kupilo kiparsku firmu je Nova broadcasting doo, preduzeće koja pripada Nebojši Krstiću i ima naziv i istu adresu kao i Krstićeva agencija za reklamu koja se zove Nova advertising! Odgovorno lice u obe firme je isti direktor Sandra Kosanović, dugogodišnja drugarica Nebojše Krstića!

verankrstic.jpg


KOME PRIPADA B92?

Pre nekoliko nedelja saopšteno je da je Minos Kirijaku dokapitalizacijom postao većinski vlasnik B92! Izvori e-novina kažu da postoji mogućnost da se preko Kipra, opet, ponovi scenario s televizijom FOX, odnosno da kompanija bliska državi (recimo: Nova broadcasting doo) kupi Kirijakuovu firmu i time, u stvari, postane vlasnik B92. Govori o tome činjenica je Kirijaku, kao novi B92 vlasnik, na mestu direktora i glavnog urednika ostavio Verana Matića, što je presedan u preduzećima koja preuzima novi vlasnik, jer je prirodno da na ta mesta postavlja svoje ljude od poverenja. Očigledno, Veran je viđen da nastavi s korporativnom filantropijom, svejedno ko mu je formalni gazda, Kirijaku, Krstić, Tadić, Dinkić, whoever!

http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/42688-Neboja-Krsti-kupio-Fox-televiziju.html
 
Poslednja izmena:
Optički kompjuter za prostornog ortopeda

Oliver Dulić, ortoped po profesiji, danas je ministar životne sredine i prostornog planiranja koji valja kompjutere. Šta je sledeće? Vodoinstalater kao ministar kulture koji valja delove za Shuttle? Frizer kao ministar zdravlja koji u trenucima odmora radi kao građevinski preduzimač za optičke kablove!?

oliver-dulic-498.jpg

Oliver Dulic: vojvodjanski faraon Demokratske stranke

FIRMA MINISTRA DULIĆA POSLUJE SA 70 BUDŽETSKIH INSTITUCIJA

Novinar web-sajta pištaljka.rs Ivan Ninić objavio je tekst o poslovnim poduhvatima ministra životne sredine i prostornog planiranja Olivera Dulića: „Ako se pogledaju bilansi poslovanja preduzeća „Dg comp. računari“ d.o.o. iz Subotice za poslednje dve godine, stiče se utisak da za vlasnika, ministra životne sredine i prostornog planiranja Olivera Dulića, gotovo da nema finansijske krize. Prema podacima iz finansijskog izveštaja koji je registrovan u Agenciji za privredne registre, prihod Dulićevog preduzeća u 2008. godini iznosio je 97.138.000 dinara, a u 2009. godini 91.915.000 dinara. Od ukupnog prometa preduzeća, ministar je ostvario čistu neto dobit od 1.170.000 dinara u 2008. godini i 803.000 dinara u 2009. godini. Inače podaci iz privrednog registra i registra imovine državnih funkcionera, ukazuju da je ministar Dulić apsolutni vlasnik preduzeća „Dg comp. računari“ d.o.o. (100% vlasničkog udela).

oliver_dulic1.jpg


PODSEĆANJE NA AFERU OKO OPTIČKIH KABLOVA

Savet za borbu protiv korupcije uputio je 3. decembra 2010. premijeru Mirku Cvetkoviću izveštaj, u kojem se opisuje niz propusta u postavljanju kablova duž magistralnih i regionalnih puta. "Analizom dokumentacije u koju je Savet imao uvid uočene su brojne nepravilnosti, a ključne se odnose na netransparentnost i nezakonitost postupka, konflikt interesa i potencijalno velike gubitke budžeta Republike", piše u saopštenju. Kaže se takođe da je izdavanje dozvola za izgradnju optičkog kabla preduzeću Nuba invest obavljeno je u nezakonitoj proceduri, suprotno odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o telekomunikacijama.

Neobično je da je taj posao, bez tendera, pored brojnih operatera sa iskustvom i godinu dana pre svih drugih, dobilo nepoznato, novoosnovano preduzeće, koje se do momenta ulaska u posao postavljanja optičkih kablova, nije bavilo telekomunikacijama, niti je dobilo licencu Ratela – kaže se u izveštaju Agencije. Podaci Agencije za privredne registre pokazuju da je slovenačka Nuba svoje preduzeće u Srbiji registrovala je 10. aprila prošle godine, samo nekoliko meseci pre dobijanja prve lokacijske dozvole za posao sa optičkim kablovima.

Savet se pita kako je uopšte došlo do toga da posao, u koji bi trebalo uložiti milione evra, dobije firma koja ima jednog zaposlenog, čiji je osnivački kapital 3.000 evra i koja prethodno nije imala nijedan drugi posao, niti bilo kakve reference koje bi garantovale kvalitet radova.
Za dovođenje firme Nuba u Srbiju, da podsetimo – bio je zadužen Oliver Dulić.

http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/42852-Optiki-kompjuter-prostornog-ortopeda.html
 
Poslednja izmena:
Pistaljka.rs

55-lead-photo-1291377502-Dulic2.jpg


Фирма министра Дулића послује са 70 буџетских институција

Према подацима из финансијског извештаја који је регистрован у Агенцији за привредне регистре, приход Дулићевог предузећа у 2008. години износио је 97.138.000 динара, а у 2009. години 91.915.000 динара. Од укупног промета предузећа, министар је остварио чисту нето добит од 1.170.000 динара у 2008. години и 803.000 динара у 2009

Управа за трезор Републике Србије, у периоду од јануара 2008. до новембра 2010. године, евидентирала је преко 1100 трансакција, односно уплата које су државни органи и институције реализовали у корист предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о. из Суботице

Другим речима, према евиденцији Управе за трезор, у наведеном периоду је чак 70 различитих државних органа и институција куповало робу и користило услуге фирме министра Дулића. Тако је Дулићевом предузеће, за 34 месеца пословања са буџетским органима и институцијама остварило промет од око 24.464.600 дин

Управа за трезор евидентира расходе само оних државних субјеката који се подводе под консолидовани рачун трезора Републике Србије. Другим речима, Управа за трезор располаже подацима који се односе искључиво на буџетске расходе директних и индиректних буџетских корисника

Према подацима из јединственог регистра рачуна који води Народна банка Србије, предузеће „Dg comp. računari“ д.о.о. своје пословање обавља преко 10 рачуна, отворених код различитих комерцијалних банака, а који су укључени у систем платног промета. Током 2008. године, Управа за трезор је, између буџетских институција и Дулићевог предузећа, евидентирала промет који се кретао око 4.720.774 динара. Збирни промет који је Дулићево предузеће остварило у 2009. и првих 10 месеци 2010. године, креће се око 19.743.826 динара

Дакле, за непуне три године пословања са буџетским институцијама, предузеће „Dg comp. računari“ д.о.о. је приходовало око 24.464.600 динара.

Уколико се, према њиховој делатности, направи груба категоризација, долази се до закључка да је робу и услуге предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о. користило: 8 здравствених установа, 18 органа локалне самоуправе, 26 образовних установа, 9 установа са јавним овлашћењима, 5 установа културе и 4 правосудне институције. Дакле, чак и да је свих 70 буџетских институција, приликом набавке робе и услуга од предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о. претходно поштовало процедуру прописану Законом о јавним набавкама, симтоматично је да је власник поменутог предузећа нико други него министар у Влади Србије

На списку буџетских установа које су оријентисане на здравствену заштиту, а које купују код Дулићевог предузећа су: Општа болница у Суботици, Апотека у Суботици, Завод за јавно здравље у Суботици, Дом здравља у Кањижи, Специјална болница за рехабилитацију „Бања Кањижа“ у Кањижи, Геронтолошки центар у Кањижи, Филијала Севернобачког окруза РЗЗО-а у Суботици, и Филијала Јужнобачког округа РЗЗО-а у Новом Саду

Међутим, да сарадњу буџетских институција са предузећем „Dg comp. računari“ д.о.о. прожима политичка, односно партијска нит, потврђују егзактни подаци из извода Управе за трезор. Наиме, један од водећих коопераната Дулићевог предузећа јесу Општа болница у Суботици и Дом здравља у Кањижи. Такође ова здравствена установа користи и услуге техничке подршке, односно услуге „изласка на терен“ сервисера предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о.

Индикативно је да је Општа болница правни следбеник Здравственог центра у Суботици у коме је до избора, али и после избора на функцију председника Народне скупштине Србије био запослен управо Оливер Дулић

На списку добављача Дома здравља у Кањижи, посматрано по оствареном промету, веома високо се котира предузеће „Dg comp. računari“ д.о.о. Из извода Управе за трезор није могуће прецизно утврдити коју све опрему је ова здравствена установа куповала од министра Дулића. Готово сви трансфери, а у протеклом периоду било их је више десетина, третирају се као „промет робе и услуга“ без навођења назива рачунарске опреме која је купљена.

На овом примеру индикативно је то што је директор Дома здравља у Кањижи др Ласло Кермеци, коалициони партнер Демократске странке чији је високи функционер Оливер Дулић

Осим што је директор Дома здравља у Кањижи, др Кермеци је покрајински посланик и члан Одбора за буџет и финансије у Скупштини АП Војводина, испред тзв. „Мађарске коалиције“. Такође, на списку коопераната Дулићевог предузећа налази се Геронтолошки центар у Кањижи, чији је директор Владимир Хајдер, такође функционер Демократске странке

Сем здравствених установа, предузеће министра Дулића рачунарском опремом снабдева 14 месних заједница у Суботици, Градску управу града Суботице, Скупштину града Суботице, Општину Нови Кнежевац и Севернобачки управни округ

Опште је позната чињеница да градску власти у Суботици предводи Демократска странка и да је градоначелник Суботице Саша Вучинић управо из ове странке. У том смислу грубе рачунице показују да је само током 2010. године, из буџета града Суботице, на рачун предузећа министра Дулића, трансферисано преко 2 милиона динара за набавку рачунарске опреме

Општина Нови Кнежевац је током 2009. године, такође, у више наврата, куповала рачунарску опрему од предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о. из Суботице.

Иначе, председник општине Нови Кнежевац је Драган Бабић, партијски колега министра Оливера Дулића.

А када је у питању податак Управе за трезор, да је, у децембру 2009, предузеће „Dg comp. računari“ д.о.о. својим производима снабдевало Севернобачки управни огруг, ваља подсетити на чињеницу да је својевремено и Оливер Дулић обављао функцију начелника тог округа

Са аспекта сукоба интереса, веома проблематична може да буде пословна сарадња између Грађевинског факултета Универзитета у Новом Саду и предузећа „Dg comp. računari“ д.о.о. из Суботице. Наиме, с обзиром да министар Дулић води ресор просторног планирања, урбанизма и грађевине, треба имати у виду да одређена вештачења и стручне надзоре у тој материји углавном врши управо професорски кадар са Грађевинског факултета.

предузеће „Dg comp. računari“ д.о.о. стиче профит захваљујући сарадњи и са: Центар за социјални рад града из Суботице, ЈП Дирекција за изградњу Суботице из Суботице, ЈП „Привредно технолошки паркови“ из Суботице, ЈП за уређење насеља Општине Кањижа из Кањиже, Информациони центар за развој Потиског региона Општине Кањижа из Кањиже, Зоолошки врт Палић из Суботице, Туристичка организација Општине Кањижа из Кањиже, Дневни центар за децу и младе са поремећајем из Суботице и Међуопштински завод за заштиту споменика културе из Суботице.

Иначе, јавности је познатно да су директор Међуопштински завод за заштиту споменика културе из Суботице Геза Ваш и директор ЈП Дирекције за изградњу Суботице Јосип Ковач Стрико, партијске колеге министра Дулића

Осим партијске повезаности и чињенице да Дулићевом предузећу прави профит на терет градског јавног предузећа, Стрика и Дулића повезује још једна веома важна нит. Наиме, у новембру 2009. године, Стрико је постављен за председника УО Републичке агенције за просторно планирање, која подлеже под надлежност ресора на чијем челу је управо Оливер Дулић


Позориште „Kosztolányi Dezső“ из Суботице, Културно-образовни центар "Турзо Лајош" из Сенте, Образовно-културна установа „Цнеса“ из Кањиже, Регионални креативни атеље “Jожеф Нађ" из Кањиже и Културно-образовни центар „Чока“ из Чоке...

Сем са културним институцијама, предузеће „Dg comp. računari“ послује и са правосудним. Преко Дулићеве фирме извршена је набавка рачунарске опреме и то за: Виши суд у Суботици, Основни суд у Суботици, Прекршајни суд у Суботици, и Општински суд у Кањижи

Према члану 35. Закона о агенцији за борбу против корупције, министар Дулић је био дужан да изврши пренос својих управљачких права у свом предузећу и то на правно или физичко лице које ће за његов рачун, и у његово име, вршити управљачка права до престанка његове јавне функције

Ове обавезе ослобођени су само функционери који у привредном друштву поседују свега 3% власничког удела. Међутим, увидом у јавне регистре које воде Агенција за борбу против корупције и Агенција за привредне регистре, могуће је видети да током 2010. године, министар Оливер Дулић није извршио пренос својих управљачких права. Према подацима из регистара наведених агенција, Дулић је и даље, са 100% власничког удела у предузећу „Dg comp. računari“ д.о.о. из Суботице, носилац управљачких права

према одредби члана 36. Закона о Агенцији за борбу против корупције, министар Дулић је, о активностима свог предузећа, био дужан да обавести Агенцију јер је, током 2010. године, продавао рачунарску опрему државним субјектима:

„Правно лице у којем је функционер власник више од 20% удела или акција, ако учествује у поступку приватизације, јавних набавки или другом поступку чији је исход закључивање уговора са органом Републике, територијалне аутономије, локалне самоуправе, другим корисником буџета, односно другим правним лицем чији је оснивач орган Републике, територијалне аутономије или локалне самоуправе или правним лицем у којем је више од 20% капитала у јавној својини, обавезно је да о томе обавести Агенцију у року од три дана од дана предузимања прве радње у поступку, као и о коначном исходу поступка у року од три дана од дана сазнања о његовом окончању.“

У члану 2. Закона о Агенцији за борбу против корупције, институт „сукоб интереса“ се дефинише као „ситуација у којој функционер има приватни интерес који утиче, може да утиче или изгледа као да утиче на поступање функционера у вршењу јавне функције односно службене дужности, на начин који угрожава јавни интерес“. Чланом 27. Закона је прописано да “функционер не сме да користи јавну функцију за стицање било какве користи или погодности за себе или повезано лице”
 
A ovaj Oliver Dulic je malo dete za Srdjana Sapera i poslove koje ima sa budzetskim institucijama (obavlja sve poslove marketinga za drzavni Telekom):

MCCANN GRUPA (100% Srdjan Saper) 2009. prihod 53.236.000 din
MCCANN ERICKSON (100% Srdjan Saper) 2009. prihod 826.040.000 din
MCCANN ERICKSON PUBLIC RELATIONS (51% Srdjan Saper) 2009. prihod 253.945.000 din
MCCANN ERICKSON CLIPPING (51% Srdjan Saper) 2009. prihod 63.658.000 din

Ukupno u 2009-toj prihod 1.196.879.000,00 din (12.598.726,00 eura), ili oko 12,5 miliona eura, uglavnom od budzetskih institucija ili tajkuna

http://www.mccannclipping.co.rs/cms..._content&view=article&id=62&Itemid=37&lang=sr
http://www.mccannpr.co.rs/code/navigate.php?Id=161
 
Агенција попустљива према министру
17.12.2010
Пише Екипа Пиштаљке

Агенција за борбу против корупције игнорише закон толеришући сукоб интереса у коме се до пре десетак дана, односно читаве две и по године, налазио министар Владе Србије Оливер Дулић. Пиштаљка.рс је још пре две недеље објавила доказе који су Агенцији за борбу против корупције морали бити довољни да покрене поступак против министра због сукоба интереса.

По члану 36. Закона о Агенцији за борбу портив корупције министар је био обавезан да учешће своје приватне фирме у поступку јавних набавки пријави три дана од прве радње у том поступку. Дулић је ту законску обавезу испунио тек 6.12.2010. године, три дана пошто је Пиштаљка.рс објавила да се он већ две и по године налази у сукобу интереса. Министар је касним пријављивањем покушао да изигра закон. Несхватљиво је зашто му Агенција у томе помаже. Министар Дулић од 6.12.2010. године, заиста више није у сукобу интереса али Агенција не би смела да игнорише чињеницу да је он своју обавезу испунио са две и по године закашњења.

Подсећамо да документи Управе за трезор Републике Србије и Агенције за привредне регистре обелодањују да је Дулићева фирма пословала са 70 државних институција а пренос управљачких права са Дулића на друго лице регистрован је тек 3.12.2010. године, неколико сати пошто је Пиштаљка обелоданила доказе о његовом сукобу интереса.
Обичним грађанима овакво непоштовање прописа се не толерише. Ни за министра не би смела да важе друга правила. Забрињавајућа је попустљивост независног тела за борбу против корупције према министру у Влади Србије.

Пиштаљка.рс
17.12.2010.

Приложени документи:

* Извод из Закона о Агенцији - члан 36.pdf
* Документ Агенције.jpg

http://www.pistaljka.rs/home/read/63
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top