ZAPIS IZ STOKHOLMA
Bajka iz "Sjeverne Venecije"
~Smješten na 14 ostrva, jezerima, morskom zalivu i ko zna koliko rijeka, drijema svoj san glavni grad najuređenije evropske države. Kriminal i neplaćanje poreza najveći grijeh. Cijene crnogorske, plate desetostruko veće
Kada poželiš da se odmoriš, čovječe, pođi do Stokholma i uživaj na ostrvima, mostovima, jezerima, moru, rijekama, starom gradu, palatama, muzejima... Odmor u prestonom gradu Švedske siguran je i iz razloga što čist vazduh širi pluća, a lijepe ulice i upakovani dvorci vraćaju vas u istoriju. I to kakvu istoriju - istoriju koja skoro i ne pamti najveće ljudsko zlo - rat.
Aerodrom u Stokholmu, ako se za udaljeno mjesto od preko 50 kilometara može tvrditi da je Stokholm, impozantan je i jedan od najmodernijih na planeti, ali i najfrekventnijih na starom kontinentu. Vazdušne letjelice kao da lebde nebom i svakog momenta lagano se prizemljuju. Iako je frekventan, u aerodromskoj zgradi nema gužve. Nekoliko desetina pravaca i velikih parkinga brzo prazne holove, a moderna željeznica za nešto malo više od 15 minuta odvešće vas do centra drevnog grada, prestonice Švedske, i mjesta u kojem stoluje kralj - Stokholma. Grad iz bajke, a bajka duga nekoliko vjekova ispredala je istoriju i zidala ne velike, ali veoma ukusne zgrade sa svojim posebnostima.
Smješten na 14 ostrva, jezerima, morskom zalivu i ko zna koliko rijeka, drijema svoj san glavni grad najuređenije evropske države. Grad sa ko zna koliko crkava i 53 mosta nastao je sredinom 13. vijeka, a dva vijeka kasnije, tačnije 1436. godine postao je i administrativni centar prostora koji je imao strateški značaj na dodiru Baltičkog mora i jezera Melaran. Grad se širio i naseljavao, pa prema najnovijim podacima u užem dijelu gradskog jezgra živi skoro jedan, a komuni Stokholm skoro dva miliona stanovnika.
Svima komotno
O istoriji Stokholma napisane su mnoge storije, a svaka zgrada je istorija za sebe. A kada se toliko spomenika nađe na malom prostoru, šta reći o istoriji. Kraljevski dvor dominira zalivom i broji talase, mjeri temperaturu otoka jezera Melaren, pa Garnisionen, najduža poslovna zgrada u Švedskoj, Dvorac Drotningholm, Park Kungstradgarden nastao između 1890 - 1905., pa Zgrada Riksdag, Stokholmu Erikson Globus, pa tek muzej namijenjen dobitnicima Nobelove nagrade... Mnogo je znamenitosti, a Akva park privlači posebnu pažnju kao i mnogobrojni zalivi i rukavci, zbog čega Stokholm porede sa Venecijom.
Mnogo ljepote spakovano je na ostrvima i poluostrvima Stokholma. Takav grad nije lako opisati, jednostavno, najbolje je sve njegove čari doživjeti na licu mjesta, a od takvih doživljaja švedska prestonica godišnje inkasira, "nevjerovatnih" 13 miliona eura (poređenja radi, planirani budžet Crne Gore je deset puta manji). Milioni turista vršljaju stokholmskim ulicama i mostovima, a grad je uvijek do perfekcije umiven, iako su u dnevnim časovima komunalci skoro neprimjetni. Šveđani poštuju svoju tradiciju i kulturu, pa u tom pravcu usmjeravaju i svoje goste.
U glavnom gradu Švedske žive ljudi svih rasa i vjeroispovijesti i svima je komotno i toplo. Niko ne traži više nego što mu pripada, a ni zakon ne dozvoljava više nego što svaki pojedinac ili zajednica zaslužuje. Dakle, daje dosta, ali i uzima koliko je propisano. Stokholm je i veliki imigrantski centar. Mnogo je "južnjaka" tamo, a Srbi su, kako smo saznali, dominantni. No, lijepo se slažu i sa drugim nacijama iz bivše Jugoslavije: "Komotno nam je ovdje svima. Gledamo svoga posla i nemamo nikakvih problema. Ako želiš ovdje da ostaneš i živiš, poštuj zakon i ne boj se. Možeš ostati koliko ti duša želi, dobiti papire, ali ako ne remetiš javni red i mir i uredno plaćaš porez, pričala je, dok smo šetali ulicama starog Stokholma Vesna Aleksić iz Berana, koja je blizu tri decenije stanovnik "sjeverne Venecije".
- Najviše je nas Srba, ima nas preko 20.000. Kada kažem Srba, mislim na ljude iz Crne Gore, Republike Srpske i Srbije. Okupljamo se oko "Belih orlova", Kulturno-umjetničkog društva "Rastko", FK Srbija, Srpske crkve... I iz drugih jugoslovenskih republika ima ljudi koji su članovi naših udruženja - kaže Vesna.
Švedska je obećana zemlja sa visokim standardom i rijetko sigurnom privredom. U ovoj skandinavskoj zemlji na posao se čeka taman dok poželiš da radiš, a od rada se može živjeti veoma dobro. Najznačajnija stavka u budžetu je stan, ostale stvari iz svakodnevice su, za švedske prilike, veoma popularne. Ne razlikuju se mnogo od cijena u crnogorskim gradovima.
Gorivo kao kod nas
- Švedska je zakonom oporezovala zaradu. Od mjesečne zarade od 3.000 eura obaveza prema državi je oko 30 posto, a preko ovog iznosa porez je 50 posto. Porez na kuću kreće se između 500 i 1.000 eura mjesečno, a trosoban stan možete unajmiti za oko 700 eura mjesečno (u tu cijenu spadaju sve komunalije), a struja se plaća u dvomjesečnim ratama i ne prelazi 150 eura - priča za "Dan", naš domaćin Goran Popov, rođeni Stokholmljanin sa periodičnim prebivalištem u Ulcinju.
Od istorije i lijepih zgrada, mora i jezera se ne živi, pa dalja naša priča iz Stokholma neće ići u prilog crnogorskoj ekonomiji, mada će svaka majka ili domaćica uopšte, otkriti svoju genijalnost sa kolikim mjesečnim budžetom sastavlja kraj sa krajem.
Hljeb u najvećem skandinavskom gradu, zavisno od tipa, košta između 1 i 10 eura. Dakle, osnovnu životnu namirnicu sebi mogu priuštiti i socijalni slučajevi, kojih da napomenemo u Stokholmu ima mali broj, jer osim hljeba i mlijeko i meso su na crnogorskom nivou, ili jedva nešto skuplji. Litar mlijeka kreće se između jedan i 1,5, a pileće meso se može kupiti po cijeni od tri do šest eura. Šveđani drže do goveđeg mesa, pa se njegova cijena kreće od pet do 27 eura, dok školjku jaja možete u marketima kupiti za četiri-pet eura.
Hrana, dakle, nije skupa, pa ni gorivo. Litar benzina i dizel goriva ne razlikuje se u cijeni mnogo i kupuje se od 1,35 do 1,40 eura za litar, ali su piće i cigarete "cijenama zaštićeni". U prodavnicama nećete naći alkoholno piće ispod 20, niti paklicu cigareta za manje od četiri eura. Kada smo kod cigareta, nije na odmet napomenuti da u zatvorenim prostorijama (osim vlastitog stana) nema pušenja. Cijene usluga u restoranima su visoke. Slično je kao u Budvi, u špicu ljetnje sezone. Osrednji ručak za dvoje ne može se dobiti ispod pedesetak eura. Vina, kojih ima iz svih mediteranskih, ali i svjetskih zemalja u restoranima možete popiti za sedam do deset eura za flašu od 0,25 litara.
Gradski saobraćaj u Stokholmu veoma je organizovan. Autobusi, vozovi, ali i brodovi polaze sa odredišta kako na tablama piše, a ako ne želite da koristite taksi ili sopstveno vozilo, sve to u neograničenom broju vožnji na mjesečnom nivou možete koristiti sa kartom od 69 eura. Usluge taksija su jako skupe i neisplative, ali nemali broj stanovnika i gostiju Stokholma ga koriste.
- Visoke su cijene taksi-usluga. Evo, od aerodroma do grada, nekih pedesetak kilometara, nećete proći ispod 70 eura - kaže Dragoslav Sudar iz Mostara, koji hljeb u taksi-preduzeću "Nino" zarađuje već nekoliko godina.
Lijep grad na sjeveru Evrope, grad za život, zaradu, odmor... grad za svačiju dušu i džep.
Veselin Drljević
http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ljudi i dogadjaji&clanak=277554&datum=2011-04-24