Сведочанства о Србима у Бугарској

Promaka mi Negotin koji mi je poznat od ranije, a i da nije ne moram znat svako (veće) selo u Srbiji ;)

Pa jel bila koja prije 100, 200, 500 ili 1000 godina?
Car Dušan je na mestu isposnice Svetog Jovana Rilskog podigao utvrđeni manastir, i na njemu i danas ima srpskih ktitorskih natpisa, i Cara Dušana, i Relje Ohmućevića koji je dobio oblast Rile po njenom osvajanju, koje je za slovensko stanovništvo značilo oslobođenje od apsolutne grčke dominacije, za šta je dokaz da su srpski feudalci u kolektivnom sećanju ostali upamćeni kao domaći vladari, a period njihove vladavine kao zlatno doba - srpska feudalna država je tretirala sve Slovene kao domaće, čak i katolike.

C84D901D-3CB2-4EF4-B7A7-6CB3DC7EA088.jpeg


Reljina kula:
3BC41839-BB8A-4F07-A2BC-65BE9C37CD5D.jpeg
 
Zato vas i pitam na osnovu čega polažete prava ili radi čega točno smatrate da taj dio Bugarske triba pripast Srbiji?
Recimo da je bilo ustanaka protv Turaka sa jedinim zahtevom da se (zahvaćeni deo) današnje zapadne Bugarske pripoji kneževini Srbiji.

Takođe, u Trnu u zapadnoj Bugarskoj, gde se inače govori lužničkim poddijalektom koji se u Bugarskoj percipira kao srpski je sve do Drugog svetskog rata bilo zahteva za pripajanjem Srbiji, a za vreme Drugog svetskog rata je izbio i ustanak protiv Borisa III i Filova. U Bugarskoj je inače više puta zahtevano da se stanovništvo Trna, kao opasno zbog toga raseli po celoj Bugarskoj.
 
Najveći manastir u Bugarskoj, Sveti Jovan Rilski je podignut po naređenju Cara Dušana.

Pretpostavljam da je to ovaj svetac i ovaj manastir. Zanimljivo kako u eng.wiki ni slova o Dušanu kao graditelju šta i ne čudi obzirom da je manastir stariji od cara nekiliko stoljeća. Jedino vas se dovodi u kontekst šta je sultanova udavača vaša Mara u 15.st donirala za njegovu onnovu, al to su isto učinili i Rusi dok su kod same obnove ruke dala i neka tri brata iz Bugarske Dupnice. Kako bilo po ovome šta sam na brzinu pronaša i tom manastiru opet ispadaš lažovčina i pitam se jesi li uopće u stanju napisat post bez da nešto slažeš ili smuljaš.

https://en.wikipedia.org/wiki/John_of_Rila
Saint John of Rila,also known as Ivan of Rila (Bulgarian: Свети преподобни Йоан Рилски Чудотворец, romanized: Sveti prepodobni Yoan Rilski Chudotvorets, lit. 'Saint John of Rila the Wondermaker';(876 – 18 August 946), was the first Bulgarian hermit. He was revered as a saint while he was still alive. The legend surrounding him tells of wild animals that freely came up to him and birds that landed in his hands. His followers founded many churches in his honor, including the famous Rila Monastery. One of these churches, Saint John of Rila was only discovered in 2008 in the town of Veliko Tarnovo. Today, he is honored as the patron saint of the Bulgarians and as one of the most important saints in the Bulgarian Orthodox Church.

https://en.wikipedia.org/wiki/Rila_Monastery
The Monastery of Saint John of Rila, also known as Rila Monastery ("Sveti Ivan Rilski" (Bulgarian: Рилски манастир „Свети Иван Рилски“), is the largest and most famous Eastern Orthodox monastery in Bulgaria. It is situated in the southwestern Rila Mountains, 117 km (73 mi) south of the capital Sofia in the deep valley of the Rilska River ("Rila River") at an elevation of 1,147 m above sea level, inside of Rila Monastery Nature Park and in close vicinity of the Rila Monastery Forest Nature Reserve. The monastery is named after its founder, the hermit Saint Ivan of Rila (876–946 AD), and houses approximately 60 monks. The monastery is a popular pilgrimage site for many Orthodox Christians.

Founded in the 10th century, Rila Monastery is regarded as one of Bulgaria's most important cultural, historical and architectural monuments and is a key tourist attraction for both Bulgaria and Southern Europe for religious tourists. In 2008 alone it attracted 900,000 visitors.The monastery is depicted on the reverse of the 1 lev banknote issued in 1999.

Thanks to donations by the Sultana Mara Branković, the Russian Orthodox Church and the Rossikon monastery of Mount Athos, Rila Monastery was rebuilt at the end of the 15th century by three brothers from the region of Dupnica. With Sultana Mara Branković's influence, Ivan of Rila's relics were moved from Tarnovo into the new complex in 1469.
 
Zanimljivo kako u eng.wiki ni slova o Dušanu kao graditelju šta i ne čudi obzirom da je manastir stariji od cara nekiliko stoljeća. Jedino vas se dovodi u kontekst šta je sultanova udavača vaša Mara u 15.st donirala za njegovu onnovu, al to su isto učinili i Rusi dok su kod same obnove ruke dala i neka tri brata iz Bugarske Dupnice.
Srpski protosevast Hrelja je obnovio taj manastir u 14. stoljeću, za vrijeme vladavine kralja Stefana Uroša IV Dušana Nemanjića. Natpis na manastiru koji pominje njih dvojicu zaista postoji („За време владавине Његове Превосходитељства краља Стефана Душана, Његова Превосходитељства протосеваст Хрељо, уз велики труд и трошак, сагради ову кулу светог оца Ивана Рилског и Богородице, звану Осеновица, године 6843. индикт пети (1334-35).“).
 

Prilozi

  • Hrelyo's_Tower_Rila_Monastery_building_inscription_1334.jpg
    Hrelyo's_Tower_Rila_Monastery_building_inscription_1334.jpg
    328,9 KB · Pregleda: 9
Recimo da je bilo ustanaka protv Turaka sa jedinim zahtevom da se (zahvaćeni deo) današnje zapadne Bugarske pripoji kneževini Srbiji.

Takođe, u Trnu u zapadnoj Bugarskoj, gde se inače govori lužničkim poddijalektom koji se u Bugarskoj percipira kao srpski je sve do Drugog svetskog rata bilo zahteva za pripajanjem Srbiji, a za vreme Drugog svetskog rata je izbio i ustanak protiv Borisa III i Filova. U Bugarskoj je inače više puta zahtevano da se stanovništvo Trna, kao opasno zbog toga raseli po celoj Bugarskoj.
Recimo isto tako da stalno lažeš i muljaš(kao maloprije s podatkom da je Car Dušan izgradia taj manastir) tako da ti ne virujen apsolutno ništa pa ni za te zahtjeve ni za to Trnovo, a još manje za Lužnički poddijalekt. Kladim se da su sva tri podatka ako ne laž onda bar neka muljaža i proizvoljno isčitavanje kakvog teksta radi kojeg si doša do takvog zaključka.

Srpski protosevast Hrelja je obnovio taj manastir u 14. stoljeću, za vrijeme vladavine kralja Stefana Uroša IV Dušana Nemanjića. Natpis na manastiru koji pominje njih dvojicu zaista postoji („За време владавине Његове Превосходитељства краља Стефана Душана, Његова Превосходитељства протосеваст Хрељо, уз велики труд и трошак, сагради ову кулу светог оца Ивана Рилског и Богородице, звану Осеновица, године 6843. индикт пети (1334-35).“).

Ma možda i je tako kako ti govoriš, al oko mi ovaj poviše u startu slaže jednu takvu lako provjerljivu činjenicu onda postajem skeptičan i sumnjičav prema svakom idućem podatku. Al sve da je i obnovljen s vaše strane to ga ne čini vašim za sva vrimena pogotovo jer su i Rusi nakon toga sudjelovali u obnovi, a jedne godine i Bugari ako sam dobro primjetia.
 
Al sve da je i obnovljen s vaše strane to ga ne čini vašim za sva vrimena
Naravno? Ne znam oklen ti ovakva zamisao. Crkva ili manastir može postati vlasništvo druge autokefalne pravoslavne crkve bez da je i jedan jedini kamenčić uzidan od strane te crkve. Tako su apsolutno sve pravoslavne bogomolje na teritoriji Sjeverne Makedonije, pa i one srednjovjekovne, postale vlasništvo Makedonske pravoslavne crkve nakon 2022. godine.
 
Poslednja izmena:
Recimo isto tako da stalno lažeš i muljaš(kao maloprije s podatkom da je Car Dušan izgradia taj manastir) tako da ti ne virujen apsolutno ništa pa ni za te zahtjeve ni za to Trnovo, a još manje za Lužnički poddijalekt. Kladim se da su sva tri podatka ako ne laž onda bar neka muljaža i proizvoljno isčitavanje kakvog teksta radi kojeg si doša do takvog zaključka.



Ma možda i je tako kako ti govoriš, al oko mi ovaj poviše u startu slaže jednu takvu lako provjerljivu činjenicu onda postajem skeptičan i sumnjičav prema svakom idućem podatku. Al sve da je i obnovljen s vaše strane to ga ne čini vašim za sva vrimena pogotovo jer su i Rusi nakon toga sudjelovali u obnovi, a jedne godine i Bugari ako sam dobro primjetia.
Nije obnovljen nego sazidan na mestu isposnice.
 
Naravno? Ne znam oklen ti ovakva zamisao. Crkva ili manastir može postati vlasništvo druge autokefalne pravoslavne crkve bez da je i jedan jedini kamenčić uzidan od strane te crkve. Tako su apsolutno sve pravoslavne bogomolje na teritoriji Sjeverne Makedonije, pa i one srednjovjekovne, postale vlasništvo Makedonske pravoslavne crkve nakon 2022. godine.
Pa na račun ovog posta od Casuala iz kojeg se nedvojbeno dalo zaključit da je manastir sagrađen od strane vašeg vladara:

"Najveći manastir u Bugarskoj, Sveti Jovan Rilski je podignut po naređenju Cara Dušana."

Na engl. wiki ni slova o Dušanu(već samo o Mari kad ste vi u pitanju) šta mi je poprilično čudno obzirom na njegov doprinos pošto je po vama ili bar po Casualu upravo on najazaslužniji za ovaj današnji izgled manastira(bar u osnovi pošto se i on obnavlja u 15. i 19. st.). Inače se spominju samo Bugari i njihovi vladari koji su i sami držali do tog vjerskog objekta:

"Od svog osnutka, Rilski manastir podržavali su i poštovali bugarski vladari. Velike donacije davao je gotovo svaki car Drugog bugarskog carstva sve do osmanskog osvajanja, što je samostan učinilo kulturnim i duhovnim središtem bugarske nacionalne svijesti koja je dosegla vrhunac od 12. do 14. stoljeća."

Ali i sami (bogatiji) Bugari koji su financirali njegovu obnovu u 19.st.:

"Kompleks je služio kao riznica bugarskog jezika i kulture u doba strane vladavine. Tijekom bugarskog nacionalnog preporoda (18. i 19. stoljeće), uništen je u požaru 1833. godine, a zatim obnovljen između 1834. i 1862. godine uz pomoć bogatih Bugara iz cijele zemlje, pod vodstvom arhitekta Aleksija Riletsa."
 
Na engl. wiki ni slova o Dušanu(već samo o Mari kad ste vi u pitanju) šta mi je poprilično čudno obzirom na njegov doprinos pošto je po vama ili bar po Casualu upravo on najazaslužniji za ovaj današnji izgled manastira(bar u osnovi pošto se i on obnavlja u 15. i 19. st.). Inače se spominju samo Bugari i njihovi vladari koji su i sami držali do tog vjerskog objekta:
Imaš implicitno. Pominje se Dušanov protosevast Hrelja u članku.

"Rila Monastery was re-erected at its present place by Hrelja, a feudal lord, during the first half of the 14th century. The oldest buildings in the complex date from this period — the Tower of Hrelja (1334–1335) and a small church just next to it (1343). The bishop's throne and the richly engraved gates of the monastery also belong to the time."
 

Кратко описание​

Рилски монастир
Рилският манастир е основан в началото на Х век от св. Иван Рилски на мястото на стара постница в планината Рила на 1100 м надморска височина. По време на неговото многовековно съществуване той преживял години на възход и разруха.

Около 1335 г. местният феодал Стефан Драголов (Хрельо) изградил манастира на сегашното му място, състоящ се от сгради за живеене, отбранителна кула и еднокорабна църква.
Работни скици на Хрельовата кула в манастира Св. Иван Рилски
От тези строежи днес е останала само кулата, която носи името "Хрельова кула". Неговото ктиторство е увековечено с надпис за строежа на кулата, изписан с вградени тухли на южната й стена:

"При владичеството на превисокия господин крал Стефан Душан, господин протосеваст Хрельо с голям труд и разход изгради тази кула на светия отец Иван Рилски и на Божията майка, наречена Осеновица, в годината 6843 индикт пети (1334-35)".
На последния етаж на кулата има малък параклис, богато украсен със стенописи, отличаващи се с голяма художествена стойност и оригинални иконографски качества.

През първите десетилетия на XІX в. манастирският комплекс е изграден в днешния му вид, благодарение на усилията на няколко поколения видни български строители, живописци и майстори-резбари.

https://www.pravoslavieto.com/manastiri/rilski/index.htm
https://rilskimanastir.org/en/museums/khrel-ova-kula/

RILA MONASTERY (Рилски Манастир - Rilski Manastir)

Rila Monastery is the most famous and most important of Bulgaria’s monasteries, regarded by Bulgarians as the zenith of the country’s medieval culture and a living link with the glories of the Second Kingdom. Architecture and ecclesiastical history apart, it is also set in one of the most attractive mountain areas of southern Bulgaria, with many footpaths and tracks leading from the monastery through spectacular mountain scenery.
In the 10th century a monk, John of Rila (known in Bulgarian as Ivan Rilski), weary of the decadence of contemporary court and monastic life, founded a hermitage in the Rila valley some 4 kilometres upstream from the present monastery. To his disciples he preached a creed of simple asceticism which during his lifetime, despite criticism from the church establishment, drew pilgrims in increasing numbers. For 400 years after his death in 946, the hermitage remained an important spiritual centre for both Bulgarians and Serbs; the paintings in the church of Sv. Luka close by portray both Bulgarian and Serbian kings. In 1335 the hermitage was devastated by fire having earlier been partially destroyed by an avalanche and a new building was constructed on the present and presumably safer site. The feudal lord of the area, Hrelio, gave the complex the appearance of a fortress by constructing the only original part of the monastery that remains, the 23 metre/80 foot high Hrelio`s tower. Legend has it that the builder of the tower, one Hariton, so aroused the jealousy of other feudal lords that he was forced to become a monk here and then strangled, giving rise to the inscription on the tower attributed to his wife, `Thy wife sobs and grieves, weeping bitterly, consumed by sorrow`.

The monastery reached the peak of its splendour in the 14th century, when a charter granted by Tsar Ivan Shishman in 1378 gave it almost the powers of an independent kingdom. The complex was much attacked by bashibazouks during the Turkish occupation and substantial parts of it were destroyed and repaired. A final conflagration in 1833 destroyed all but Hrelio`s tower and a small chapel nearby. A public fund was started by Neofit Rilski for its rebuilding, completed in 1846, a task which was seen as a national and patriotic duty and many of Bulgaria’s finest craftsmen and builders gave their labour without payment. In 1961, the monastery was recognised by UNESCO as a World Heritage Site.

https://duncanbr.com/rila.html
 
Zahvaljujem obojici i zapravo sad je jedino ostalo dvojbeno u koji od dva naroda svrstat podizača manastira Stefana Dragolova koji mi ovako na prvu zvuči ka Bugarin iako vidim da je služia vašim vladarima(šta i ne čudi ako su oni držali taj teritorij za njegova života).


Al sve da je Stefan i bia Srbin teško bi mi taj manastir bilo nazvat isključivo vašim obzirom na misto di je podignut i čije on ime nosi. Ali i na račun toga šta su Bugarski vladari, a posli imućniji ljudi ulagali u njega i njegovu obnovu dok sam njihov narod tamo odlazi na svetkovinu. Da ne govorim kako su se oni tu prvi naselili(ili bar stvorili državu), a i znatno duže držali taj komad zemlje u svojim rukama.

A opet ima i vama pravo nešto značit i može vam predstavljat značajno misto kao dijelu pravoslavnog svita i tu također ne bi tribalo nikakvog spora(čak su i Rusi u njega ulagali ili vaša Mara pa i brinila se za neke relikvije šta oće reć da u vašoj religiji taj svetac i njegov hram imaju određen status). Međutim sve to ne znači da neki od vas imaju pravo svojatat taj manastir ka šta je Casual pokuša u par navrata i to perfidno manipulirajući podacima.

Zato šta više Kengura, a šta manje Casuala.
 
Zahvaljujem obojici i zapravo sad je jedino ostalo dvojbeno u koji od dva naroda svrstat podizača manastira Stefana Dragolova koji mi ovako na prvu zvuči ka Bugarin iako vidim da je služia vašim vladarima(šta i ne čudi ako su oni držali taj teritorij za njegova života).


Al sve da je Stefan i bia Srbin teško bi mi taj manastir bilo nazvat isključivo vašim obzirom na misto di je podignut i čije on ime nosi. Ali i na račun toga šta su Bugarski vladari, a posli imućniji ljudi ulagali u njega i njegovu obnovu dok sam njihov narod tamo odlazi na svetkovinu. Da ne govorim kako su se oni tu prvi naselili(ili bar stvorili državu), a i znatno duže držali taj komad zemlje u svojim rukama.

A opet ima i vama pravo nešto značit i može vam predstavljat značajno misto kao dijelu pravoslavnog svita i tu također ne bi tribalo nikakvog spora(čak su i Rusi u njega ulagali ili vaša Mara pa i brinila se za neke relikvije šta oće reć da u vašoj religiji taj svetac i njegov hram imaju određen status). Međutim sve to ne znači da neki od vas imaju pravo svojatat taj manastir ka šta je Casual pokuša u par navrata i to perfidno manipulirajući podacima.

Zato šta više Kengura, a šta manje Casuala.
Сместићемо га у Хрвате, видиш таблу на лепом хрватском језику!!!!
 
Сместићемо га у Хрвате, видиш таблу на лепом хрватском језику!!!!
Pa nismo mi poput vas da svojatamo baš sve i svakog. A ako ti razumiš kojim je jezikom napisano slobodno mi prevedi jer ne pričam staroslavenskim crkvenim jezikom. Ako si mislia na pismo onda nema dileme da se radi o ćirilici, al nisam na čisto jel ustavna ili brzopisna. Ako se uspostavi da je ovo potonje nek se čuva Aco i njegovi Bugari jer dolazimo po tu ploču :D
 
Pa nismo mi poput vas da svojatamo baš sve i svakog. A ako ti razumiš kojim je jezikom napisano slobodno mi prevedi jer ne pričam staroslavenskim crkvenim jezikom. Ako si mislia na pismo onda nema dileme da se radi o ćirilici, al nisam na čisto jel ustavna ili brzopisna. Ako se uspostavi da je ovo potonje nek se čuva Aco i njegovi Bugari jer dolazimo po tu ploču :D
Видим да пишеш и разумеш српски народни језик па преведи сам.
 
Poslednja izmena:
Pa na račun ovog posta od Casuala iz kojeg se nedvojbeno dalo zaključit da je manastir sagrađen od strane vašeg vladara:

"Najveći manastir u Bugarskoj, Sveti Jovan Rilski je podignut po naređenju Cara Dušana."

Na engl. wiki ni slova o Dušanu(već samo o Mari kad ste vi u pitanju) šta mi je poprilično čudno obzirom na njegov doprinos pošto je po vama ili bar po Casualu upravo on najazaslužniji za ovaj današnji izgled manastira(bar u osnovi pošto se i on obnavlja u 15. i 19. st.). Inače se spominju samo Bugari i njihovi vladari koji su i sami držali do tog vjerskog objekta:

"Od svog osnutka, Rilski manastir podržavali su i poštovali bugarski vladari. Velike donacije davao je gotovo svaki car Drugog bugarskog carstva sve do osmanskog osvajanja, što je samostan učinilo kulturnim i duhovnim središtem bugarske nacionalne svijesti koja je dosegla vrhunac od 12. do 14. stoljeća."

Ali i sami (bogatiji) Bugari koji su financirali njegovu obnovu u 19.st.:

"Kompleks je služio kao riznica bugarskog jezika i kulture u doba strane vladavine. Tijekom bugarskog nacionalnog preporoda (18. i 19. stoljeće), uništen je u požaru 1833. godine, a zatim obnovljen između 1834. i 1862. godine uz pomoć bogatih Bugara iz cijele zemlje, pod vodstvom arhitekta Aleksija Riletsa."
Konstrukcije: pod Osmanlijama je bilo moguće isključivo obnavljanje hrišćanskih crkava i manastira, koji po šerijatu nisu smeli da budu ni za milimetar veći od ranijih.
 
Pa na račun ovog posta od Casuala iz kojeg se nedvojbeno dalo zaključit da je manastir sagrađen od strane vašeg vladara:

"Najveći manastir u Bugarskoj, Sveti Jovan Rilski je podignut po naređenju Cara Dušana."

Na engl. wiki ni slova o Dušanu(već samo o Mari kad ste vi u pitanju) šta mi je poprilično čudno obzirom na njegov doprinos pošto je po vama ili bar po Casualu upravo on najazaslužniji za ovaj današnji izgled manastira(bar u osnovi pošto se i on obnavlja u 15. i 19. st.). Inače se spominju samo Bugari i njihovi vladari koji su i sami držali do tog vjerskog objekta:

"Od svog osnutka, Rilski manastir podržavali su i poštovali bugarski vladari. Velike donacije davao je gotovo svaki car Drugog bugarskog carstva sve do osmanskog osvajanja, što je samostan učinilo kulturnim i duhovnim središtem bugarske nacionalne svijesti koja je dosegla vrhunac od 12. do 14. stoljeća."

Ali i sami (bogatiji) Bugari koji su financirali njegovu obnovu u 19.st.:

"Kompleks je služio kao riznica bugarskog jezika i kulture u doba strane vladavine. Tijekom bugarskog nacionalnog preporoda (18. i 19. stoljeće), uništen je u požaru 1833. godine, a zatim obnovljen između 1834. i 1862. godine uz pomoć bogatih Bugara iz cijele zemlje, pod vodstvom arhitekta Aleksija Riletsa."
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
 
Konstrukcije: pod Osmanlijama je bilo moguće isključivo obnavljanje hrišćanskih crkava i manastira, koji po šerijatu nisu smeli da budu ni za milimetar veći od ranijih.
Ne mogu skontat koja je poanta ovoga?
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
Odakle meni takvo nešto?

Al evo naletih na ove novčiće prvog i drugog cara Ivana Asena osim ako se ovo ne smatra opet kakvim falsifikatom ili krivotvorinom.

bby_466175.jpg


4284858_1688391395.l.jpg


I evo ti jedna originalna povelja(valjda), a ti pogodi kojem je gradu izdata od strane Ivana Asena II :)
DubrovnikGramota.jpg
 
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
Дубровачка повеља је документ из 1230. године, када бугарски цар Јован Асен II даје дубровачким трговцима право да слободно тргују у својој земљи.

Повеља садржи податке о територијалној експанзији Другог бугарског царства након Битке код Клокотнице, када се Асенова држава знатно увећала у правцу југа и југозапада на рачун пораженог Солунског царства Теодора Дуке Комнина.

Повељом се дају права трговцима из Дубровника да се слободно крећу по територији читавог Бугарског царства, исто као и домаћи пословни људи. У њој се наводе бројне области које су у то вријеме улазиле у састав Другог бугарског царства: од Београда и Браничева на сјеверозападу, до Једрена и Димотике на југоистоку и од Карвуне на сјевероистоку, до Девола и „арбанашких земаља” на југозападу. Управо ово простирање све до Солуна сугерише да је период настанка повеље био након 9. марта 1230. године, односно Битке код Клокотнице.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Дубровачка_повеља
 
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
Rilska povelja,hrisovul (o Rilskom manastiru) od bugarskog cara Ivan Sisman napisana 21 septembra 1378
Rilskom poveljom, manastiru je dodeljeno više od 20 sela i metosa u jugozapadnim bugarskim zemljama, zajedno sa njihovim zemljištem, kao feudalni posed.
https://bg.wikipedia.org/wiki/Рилска_грамота
500px-RilskaGramota.JPG
 
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
Повеља Брашова је документ који је издала канцеларија видинског владара цара Јована Страцимир.

Повеља је додељена грађанима ердељског града Брашова, на челу са жупаном Јаковом, и гарантује им право на слободно кретање и трговину у Видинском царству. Претпоставља се да датира из 1369. године, а најкасније до 1380. године.

Чува се у Државном архиву у Брашову.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Брашовска_повеља
500px-Brashov_charter_2.jpg
 
Pokaži darovnice careva Drugog bugarskog carstva. Neku povelju, originalni dokument iz upravo tog perioda i slično.
Мрашка повеља, позната и као Орјаховска повеља, је даровна хрисовуља коју је 1. децембра 1347. године издао цар Иван Александар манастиру „Свети Никола“ у Орјаховском крају, на периферији Мраке, Радомирски крај.
https://bg.wikipedia.org/wiki/Мрачка_грамота#
500px-Mrachka.jpg
 

Back
Top