Pozdravljam temu i ucesnike.
Najzad ono pravo bez cerupanja i provokacija / sa malim izuzetcima /.
Pratim,dolazim do nekih novih saznanja.
Kompliment.
Sad kad sam se i ja upisao u ucesnike: Zdravo i tebi, prikane.

Inace, svaka ti stoji u vezi sa ovom temom. Kolega Ipposthenis to mnogo dobro radi.
(Jos da su Spartanci imali i
... kud bi im kraj bio!!! :D)

Izvinjavam se na ovom malom skretanju toka price, ali nisam mogao da odolim da ne pozdravim javno starog prijatelja.

Necu vise. :)
 
Poslednja izmena:
Sad kad sam se i ja upisao u ucesnike: Zdravo i tebi, prikane.

Inace, svaka ti stoji u vezi sa ovom temom. Kolega Ipposthenis to mnogo dobro radi.
(Jos da su Spartanci imali i
... kud bi im kraj bio!!! :D)

Izvinjavam se na ovom malom skretanju toka price, ali nisam mogao da odolim da ne pozdravim javno starog prijatelja.

Necu vise. :)

E izvini i ja ću skrenuti tok priče , lai ti si Modović na istoriji pa bi hteo da znam hoće li mi se aktivirati nalog??!!

Ne mogu da pošljem PM , poslao sam već tri poruke po pravilima , a nemam pojma kad ćete odobriti mi pristup ili ne?!

Hvala unapred , ali bi voleo da mi što pre javite!!

Pozdrav!!
 
Na Re: Etničke mape Balkana po drugi put se autor teme upušta sa mnom, kao moderatorom, u raspravu oko veličine fotografije, odnosno skeniranih mapa, insistirajući na tome da širina i visina dokumenta na Forumu Krstarica nije definisana.

Ja do sada nisam tražio da se fotografije edituju na odredjene dimenzije, već, radi lake preglednosti strana i da korisnici strane ne bi skrolovali na horizontalnoj skrol-traci kako bi videli sadržaj pojedinih poruka, fotografije koje su preširoke, stavljao sam u SPOILER-tag.

Pravila o dimenzijama fotografija koje se objavljuju na Forumu Krstarice definisana su na dva mesta.

1. Odgovorite na temu
Priložite datoteke – dugme Uredi priloge

uredipriloge.jpg


2. Forum Umetnost i kultura, podforum Fotografije
Re: P R A V I L A

DIMENZIJE FOTOGRAFIJE:

Maximalna veličina fotografije koja se kači je 800 pixela po dužoj strani. Možete kačiti i thumbnailove ukoliko želite, to je već stvar ličnog izbora.

U Photoshopu: idite na meni, Image Image Size i pojaviće vam se dialog box. Opcije "Scale styles", "Constrain proportions" i "Resample image" (na "Bicubic" po defaultu) držite uključene, i ukucajte 800 pixela po dužoj strani.

U ACDSee-u: idite na meni, Modify Resize (ili Enhance Resize) i pojaviće vam se dialog box. Opciju "Preserve aspect ratio" (ili "Maintain aspect ratio") držite uključenu (na "Original" po defaultu), pod "Resizing filter" (ili "Resampling filter") opcijom izaberite "'Bicubic", i ukucajte 800 pixela po dužoj strani.

VELIČINA FAJLA:

Zbog članova koji imaju slabiju internet konekciju ova stavka je vrlo važna za sve članove podforuma:

U Photoshopu: idite na meni, File Save for Web i pojaviće vam se dialog box. U opcijama u gornjem desnom uglu izaberite sledeće:

- Preset: JPEG High
- Progressive i ICC Profile opcije - isključene
- Optimized opcija - uključena
- Quality: 60
- Blur: 0
- Matte: ništa

Nakon ovog, u donjem levom uglu će se pojaviti koliko je fotografija teška. Ukoliko to ne prelazi 200kb i ako ste zadovoljni izgledom fotografije, idite na Save.

U ACDSee-u: idite na meni, File Save As i pojaviće vam se dialog box. Izaberite gde hoćete da snimite fotografiju i pod kojim imenom, i idite na 'Options', nakon čega će vam se pojaviti drugi dialog box. U opcijama izaberite sledeće:

- Image quality: 60
- Progressive i Optimize Huffman codes opcije - isključene
- Component sampling: default
- Smoothing: 0

Idite na OK, pa Save. Proverite da li fotografija izgleda dobro i koje je težine u kb, ako nije došlo do gubitka u detaljima, i ako ne prelazi 200 kb, onda je sve u redu.

U temi P R A V I L A, na pdf Fotografija ima još korisnih informacija koje mogu da pomognu kolegama koji nemaju iskustva. Link

Da ne bi bilo neumesnih rasprava, molim da ubuduće poštujemo ova pravila.

______________________________


Kolege!

Često se dogadja da "nestane" deo posta pri kraju, ili čitava druga polovina, zavisno od njegove dužine.

Istovremeno, dogadja se da se strane poremete i ne učitaju ispravno: ostane praznina na levoj strani gde su podaci o članovima, pomere se udesno i "zgužvaju" dugmad "Izmeni", "Citiraj".

Dva su razloga za to:

Prvi je, ukoliko se upotrebi neki (obično) ćirilični znak sa nestandardne tastature.

Drugi, najčešći: posle znaka interpunkcije se ne kuca razmak (nije mi jasno kako promakne najduži taster, a može da se kuca i levim i desnim palcem.

Evo, primer:

трговаца,лекара, професора,адвоката...у

Softver ovako otkucano "vidi" kao jednu reč. Medjutim, nije programiran da ispiše reč od 38 slovnih znakova. Ovde sam morao da otkucam razmak ispred reči "profesor", da bi se pojavio i ostatak ovog posta, a inače, kada tog razmaka nema, post se "završava" pre ovog pasusa.

I zato kažnjava tako kako kažnjava.

Jer, kada je otkucano ovako: трговаца, лекара, професора, адвоката... у, problema nema!
 
Polemika je oštra rasprava, najčešće u okvirima političkih, književnih, naučnih, religijskih ili filozofskih razgovora (dijaloga, diskusija) i retko se upotrebljava za nezvanične ili privatne razgovore, (tipa, da je uobičajeno reći: „imao/la sam polemiku sa…- pa neki član/ica porodice), za takve razgovore se češće koristi „svađa“, „rasprava“ (da ne spominjem kolokvijalne izraze).

Pa, u čemu je ustvari razlika?

Zašto i kako svi oni iz definicije reči „polemika“ – polemišu, a svi mi ostali (a i oni u privatnim ulogama) se – samosvađamo?

Jednu od prvih razlika mislim da je dobro definisao John Stuart Mill:

„The worst offense that can be committed by a polemic is to stigmatize those who hold a contrary opinion as bad and immoral men.“

Takav pristup se naziva i „ad hominem“ polemikom – napadaš čoveka, a ne ono što čovek govori.

Nameće se zaključak da se polemici – učimo, da mora da postoje sredstva i tehnike kojima je moguće steći – znanja i veštine za polemiku (mislim da nam treba i učenja, znanja i veština za „obično svađanje“, ali to je druga priča).

Prva razlika (osim same definicije polemika i „svađa“) je što svađa obično zahteva fizičko prisustvo, kontakt najmanje dvoje ljudi koji imaju nekakav konflikt koji svađom pokušavaju da reše (ili da ga prodube, svejedno), dok za polemiku – ne postoji taj uslov. Polemike mogu biti napisane, pa čitane, a sve bez direktnih susreta aktera polemike.(Od nedavno postojanje virtuelnih prostora komunikacije za „obične svađe“ i za polemike unekoliko „brišu“ tu razliku, sve blog platforme su dokaz)

Druga razlika je što se teme polemika obično tiču i drugih ljudi, većeg broja ljudi, što rezultati polemika mogu da budu vrlo uticajni na ljude i procese koji i ne postoje u trenutku dok se polemika odvija, dočim naše „obične svađe“ počinju i završavaju samo sa nama (ili uključuju vrlo malo broj drugih ljudi).

Treća razlika je što naše „obične svađe“ izazivaju direktne reakcije samo kroz male, neizbežne tračeve, ogovaranja, spletkarenja i prepričavanja samo u našem neposrednom okruženju, dok polemike mogu imati i reakcije i odjeka u velikim delovima društva, pa do „osvajanja“ svih slojeva u kojima se odvija društveni život.

Neposredan uvod za ispisivanje i listanje primera nekih tehnika za dobre polemike (polemikos, πολεμικός) su tekstovi nekolicine blogera/blogerki (sasvim sigurno ih ima mnogo više, ovo je tek moj mali odbir) koji se, posredno ili neposredno bave – komunikacijom. A komunikacija i njene tehnike i pravila su i u srži svake dobre polemike, naravno.

Osnovna linija kojom ide komunikacija polemike je da se – NE TRAŽI ni konsenzus ni dogovor, NAPROTIV, traži se dosledna, potpuna, celovita „pobeda“ sopstvene ideje i sopstvenih argumenata u prilog sopstvene percepcije o temi o kojoj se polemika vodi.

Kako onda polemika može biti – dobra stvar?

Može.

Ako se i kada se učesnici polemike dobrovoljno odreknu „ad hominem“ pristupa, ako i kada učesnici polemike imaju dovoljno korisnog znanja o temi i ako i kada, stičući veštine za polemiku, jasno uvide razlike između polemike i „običnih svađa“ koja je ipak – ogromna. Cilj polemike ne sme biti „uništenje polemičara“ (ili bilo kakva njegova/njena degradacija), cilj polemike mora biti očit i očigledan DOKAZ da su svi argumenti samo na – jednoj strani. Proces i vreme tokom kojih se „utvrđuje“ ko od polemičara izlaže bolje argumente, je istovremeno i proces i vreme tokom kojih se oko raznih „manjih sporenja“ može postići saglasnost, kompromis, neko „treće rešenje“ koje je „na sredokraći“ između duboko suprotstavljenih polemičkih stavova.

Kako i zašto je polemika – dobra?

Zato što „tematizuje“ nešto, bilo šta, što bi inače i bez nje – ostalo neartikulisano, neverbalizovano, neizgovoreno, pri čemu bi (verovatno) vrlo veliki broj ljudi „osećao da ima nešto u vazduhu, lebdi nešto nejasno,…“, pa ma o kojoj temi da se radi (politička, naučna, medijska, književna, religijska, filozofska, …bilo koja od tema koje se polemici inače podvrgavaju.

Kako je i da li je polemika različita od – kritike?

Različita je taman toliko koliko mora biti različita i od – „obične svađe“. Kritika je napisan (ili izrečen) stav o nečemu (bilo čemu) urađenom, prisutnom, većdogođenom u nekom sektoru društva, kritika dokumentuje očit propust, manjkavost, promašaj, ….štagod da je objekt kritike. Dočim, polemika nema nužno veze sa posledicama događaja i procesa u realnosti, ona može da se vodi tako da izgleda sasvim „teorijski“, ali ako je dobra – proizvešće posledice u realnosti. (polemike u književnosti, umetnosti, religiji, predstavljaju dobar primer, ako se porede sa kritikama iz istih oblasti).

Koje tehnike, dakle, nudim za jednu svojevrsnu „polemiku o uslovima za dobru polemiku“ ?

1. uzdržavanje od „ad hominem“ pristupa, od prezira ili ponižavanja, degradacije i „uništenja“ polemičara na „suprotnoj“ strani, odustajanje od ličnih diskvalifikacija ili zloupotrebe podataka iz privatnog života (koji naravno, nemaju veze sa temom)

2. korisno, upotrebljivo, jasno predstavljeno znanje o temi koja je predmet polemike (proisteklo iz formalnog ili neformalnog obrazovanja, istraživanja, lične ideje ili saznavanja, svejedno)

3. rad na „stilu polemike“, upotreba ironije, sarkazma, cinizma, podrugljivosti, metafora,…bilo kojih „stilskih figura“ u meri u kojoj se obezbeđuje „zanimljivost polemičkog tona i duha“, ali ne prelazeći u prostor „uvredljivog bez duha i mrve duhovitosti“, jer se tada lako sklizne u „ad hominem“ pristup

4. hod ka „cilju polemike“, a to je pobeda ideja i stavova polemičara, podvrgavati analizi i „samokontrolisanju“ jer je vrlo mala verovatnoća da će se iz niza sasvim neuspešnih koraka taj hod, ipak, završiti – pobedom

Eto.

Tako bi, otprilike, izgledale neke od tehnika koje mislim da vode do – dobrih polemika.

I moguće je da ne stižem da čitam ili pratim, ali čini mi se da već davno, davno nisam svedočila jednoj – dobroj polemici (o bilo čemu) i bila bih zahvalna bilo kome ko bi me uputio na čitanje takvih tekstova.

Dobrim raspravama, dijalozima, debatama, dobrim razgovorima imam prilike i da svedočim i da ih – čitam, kad na takve naiđem, ali meni se čini da su dobre polemike – ipak nešto drugo.

24. januar 2010. od Angus Young
 
Куриозитет... то је иначе компоновао Јосиф Руњанин, композитор Лијепе наше. :)

Znam da postoji negde navedena, ali mislim da je to pogrešna informacija. Možda sam na temi Fascinacija srpstvom napisao ko je kompozitor, ali sam siguran da sam istraživanjem zaključio da Runjanin nije autor. Pogledaću opet kad uhvatim vremena.
 
Znam da postoji něgde navedena, ali mislim da je to pogrěšna informacija. Možda sam na temi Fascinacija srpstvom napisao ko je kompozitor, ali sam siguran da sam istraživanjem zaključio da Runjanin nije autor. Pogledaću opet kad uhvatim vrěmena.

Лијепе наше или Радо иде?
 

Оригинални назив: Граничарска песма (извучена из сплета "Барона Јовића марш")

Текст : прота Васа Живковић из Панчева,( могуће је да је само записао изворну народну песму јер су и остале из сплета биле народне)
музика: Антоније Јахимек, панчевачки капелник
аранжман за хор: Никола Ђурковић управник панчевачког позоришта
Први пут изведена у Панчеву 1844.
Оркестрација: Корнелије Станковић

Дакле, Панчевац, да се поносиш! ;)
 
Велика је штета што је Корнелије Станковић тако кратко живео, био је геније, нешто најбоље што смо могли дати свету на музичком пољу.

Веома је могуће да је у питању народна песма, све ми нешто делује тако.
 
Zbog neodloznih privatnih poslova zamolio sam administraciju da me razresi moderatorskih obaveza.

Zahvaljujem se svim kolegama na korektnom odnosu.

Izvinjavam se onima cijim ocekivanjima nisam udovoljio. To je moglo da se desi ne zbog moje licne namere, vec iskljucivo zbog odgovornog ispunjavanja obaveza.

:)

Свако добро Љупче, надам се да ћеш остати у контакту са форумом, мада сам и ја трокирао у последње време, једва стигнем да отворим и прочитам, а камо ли да одговорим.
 
Zbog neodloznih privatnih poslova zamolio sam administraciju da me razresi moderatorskih obaveza.

Zahvaljujem se svim kolegama na korektnom odnosu.

Izvinjavam se onima cijim ocekivanjima nisam udovoljio. To je moglo da se desi ne zbog moje licne namere, vec iskljucivo zbog odgovornog ispunjavanja obaveza.

:)

Па кад су те послушали, замоли их да те замени БИ2, пошто видим да је опет на Крстарици. Ипак то нисам очекивао, али такав је живот.
 
Можемо ми да се куробецамо колико хоћемо да бисмо доказали да Албанци нису староседеоци, основни доказ је у томе да смо пристали на то да смо се населили на нечију земљу. Кад си се једном сагао да дохватиш сапун, постао си свачија кучка.
 

Back
Top