Naletela sam na ovaj text negde, pa reko da ga stavim na ovu temu jer je meni, kao nekom ko se zbog sopstvenog životnog stila dosta umara , bio interesantan:
1 od 10oro ljudi pati od konstantnog umora, a žene su mu sklonije od muškaraca. Jak umor je čest razlog zbog koga ljudi posećuju svoje lekare opšte prakse.
U našim stresnim, zauzetim životima, većina ljudi ponekad iskusi umor. Praktikujući malo odmora i relaksacije i dobrog noćnog spavanja, umor uglavnom nestaje, ostavljajući nas osvežene i spremne da se suočimo sa svojim uobičajeni aktivostima. Za neke ljude, međutim, umor postaje hroničan problem koji na neki način utiče na kvalitet života i njihovo svakodnevno funkcionisanje.
Uzroci umora
Postoji nekoliko mogućih razloga za hroničan umor. Obično, umor nastaje kao posledica kombinacije različitih uzroka. Umor može biti prouzrokovan fizičkim okidačima, kao što su nedavna bolest, trudnoća ili dojenje. Ali takođe može biti prouzrokovan i stresnim situacijama, kao što su nedavna žalost, selidba, porodični ili poslovni problemi.
Pored gore definisanih okidača, postoje i mnogi drugi faktori koji mogu da povećaju Vaš umor, ili Vas spreče da ponovo steknete energiju kada ste umorni ili iscrpljeni.
Fizički uzroci
Biti umoran može Vas dovesti do toga da izbegavate fizičku aktivnost. Međutim, što ste više van forme, osećaćete se još umornijim kada pokušate nešto da uradite. Kada ste hronično umorni, ovo može postati opasan krug.
Biti predebeo ili premršav takođe može prouzrokovati umor. Ako imate višak kilograma, vaše telo mora napornije da radi od normalnog da bi obavilo svakodnevne aktivnosti. Ako ste 'pak, vrlo mršavi, imate manje mišićne snage i samim tim se brže umarate.
Različite bolesti takođe mogu uticati na to da se osetite umornim, pogotovo anemija, problem sa tiroidnom želzdom ili srčani problemi.
Problemi sa spavanjem kao što su nesanica i nepravilno disanje u snu takođe mogu prouzrokovati nedovoljno zdravog noćnog sna, dok je i trudnoća čest razlog za ozbiljan umor.
Emotivni uzroci
Stres i zabrinutnost su zamorna stanja. Suočavanje sa stresnim situacijama može biti iscrpljujuće, naročito kada ne vidite izlaz iz problema. Osećanje da nemate kontrolu nad situacijom može voditi frustraciji, razdražljivosti i umoru. .
Prolemi mentalnog zdravlja kao što su depresija ili anksioznost mogu Vas učiniti umornijim i sprečiti zdrav san.
Način života kao uzrok
Ljudi sa netipičnim i poremećenim obrascem spavanja kao što su radnici u smenama, medicinski radnici... mogu imati problema da sebi obezbede osvežavajući san.
Čuvanje sitne dece je naročito isrpljujuća aktivnost, pogotovo ako se deca bude tokom noći.
Spavanje preko dana može sprečiti da spavate preko noći. Konzumiranje previše kofeinskih napitaka i alkohola takođe može da prouzrokuje da se ne naspavate dovoljno preko noći, naročito ukoliko ih pijete pre spavanja.
Šta je umor ili zamor?
Umor je subjektivni osećaj. Ljudi koji se žale na umor ponekada kažu da osećaju:
- nedostatak energije
- loše ili nelagodno
- pospano
- nedostatak motivacije
- slabu koncentraciju
- teškoće prti donošenju odluka
- teškoće pri obavljanju dnevnih aktivnosti
- depresivno
Samopomoć
Često možete savladati svoj umor sa nekoliko jednostavnih postupaka:
Spavanje
Ukoliko imate problem sa spavanjem, a cilj Vam je da steknete bolju rutinu spavanja, pomaže sledeće:
- odlazite u krevet i ustajete svaki dan u isto vreme
- obezbedite da Vam je u sobi u kojoj spavate tiho, tamno i udobno, da nije pretoplo niti preterano hladno
- uveče jedite ranije a ne pre spavanja
- nađite vremena da se opustite pre spavanja – pomažu npr. relaksirajuća muzika ili topla kupka
- pokušajte da se oslobodite briga koje vas muče pre spavanja, možete npr. da ih zapišete u dnevnik
Ishrana
Ono što jedete i pijete može biti od velikog uticaja na to kako se osećate. Pomaže sledeće:
- obezbedite sebi balansirane dijetalne obroke i jedite redovno čak i ako Vam nije do kuvanja
- ukoliko imate manjak kilograma, postepeno povećavajte porcije i celokupan unos kalorija
- ukoliko imate višak kilograma, pokušajte da dovedete svoju težinu pod kontrolu tako što ćete postati fizički aktivniji i unositi manje hrane. Svakako, trebate izbegavati ubrzane dijete.
Fizička aktivnost
Nemanje forme Vas čini osetljivim na umor – a biti umoran često znači da ne vežbate dovoljno.
Da biste prekinuli ovaj začarani krug, uključite fizičku aktivnost u svoju svakodnevnu rutinu, postepeno povećavajući dužinu i intenzitet. Deset minuta dnevno je sasvim dovoljno za početak, ali je najbitnije da vežbate redovno. Ako se iz nekog razloga iscrpite, ne odustajte. Samo uradite manju količinu vežbi ponovo narednog dana, i tako nastavite.
Pešačenje je često najlakša vežba s kojom može da se počne, ali bilo koja fizička aktivnost u kojoj uživate je uredu.
Balansiran način života
Razmislite šta to možete da promenite da postignete izbalansiran životni stil bez stresa. Imajte realna očekivanja o tome šta možete da postignete i trudite se da postepeno povećavate ono što možete da uradite prekovremeno. Ostajanje u krevetu sve vreme Vam ne može pomoći da prebrodite umor.
Učeći kako da se relaksirate pomoći će Vam da poboljšate san i da se oslobodite stresnih simptoma kao što su frustracija, razdražljivost i umor.
Napišite listu stvari koje Vas mogu dovesti do umora, kao što su porodični pritisak ili pritisak na poslu. Da li postoji neki način na koji će te izbeći da budete preopterećeni u buduće?
Traženje pomoći
Uvek možete potražiti pomoć od svog lekara opšte prakse kada osetite umor koji nema očigledan uzrok. Anksioznost ili depresija, poremećaj spavanja kao što je nesanica i anemija su sve stanja koja prouzrokuju umor. Ova stanja moraju biti dijagnostikovana i tretirana od strane lekara.
Sindrom hroničnog umora
Mali broj ljudi pate od dugotrajnog, onesposobljavajućeg umora bez jasnog uzroka. Ova pojava je poznata kao ME (myalgic encephalomyelitis) i odnosi se na sindrom hroničnog umora. Takođe, ovaj vid umora je danas prepozntaljiv kao medicinsko stanje, iako njegovi uzroci i tretman nisu razumljiviji kao neka druga medicinska stanja.
Ukoliko vam je dijagnostikovan sindrom hroničnog umora, mogu Vam biti ponuđeni različiti tipovi terapije, prilagođene Vašim individualnim potrebama. Ovo može uključiti terapiju vežbanjem (sa postepenim povećavanjem težine i dužine vežbi), tretman antidepresivima ili psihoterapiju kao i kognitivno-bihejvioralnu terapiju.
Zaključak
Umor je obično trenutno stanje koje se može izlečiti manjim merama. Međutim, konstantan umor može imati ogroman uticaj na Vaše svakodnevno funkcionisanje. Dobro organizovan način života trebao bi da eliminiše umor ali ukoliko problem i dalje postoji trebali biste potražiti stručnu pomoć.