Dosta je bilo sa manipulacijama oko žrtava u proteklom ratu, zlobnici su se poigravali sa brojem žrtava kao da se tu ne radi o ljudima već su to koristili u prljavim igrama i prljavim ciljevima.
Radomir Graonić (predsjednik vladinog Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova RS) je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je, prema evidenciji Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, registrovano 22 368 poginulih u proteklom otadźbinskom ratu, od čega 20 903 borca Vojske RS i 1 405 civilnih žrtava.
20. 05. 2010.
Haag utvrdio broj zrtava rata u BiH:
Stradao 68.101 Bosnjak, 22.779 Srba, 8.858 Hrvata i 4.995 ostalih!
Petnaest godina po okoncanju rata na prostorima bivse Jugoslavije, demografski eksperti Haskog tribunala dosli su do konacne brojke o broju zrtava rata u nasoj zemlji. Bosanskohercegovacka knjiga mrtvih je, ako je suditi po podacima koje su prikupili Ewa Tabeau i njezin suradnik Jan Zwierzchowski, zaklopljena na brojci od 104 tisuce i 732 ubijenih.
Ovim se izvjestajem koji je raden za potrebe sudenja za ratne zlocine pred Tribunalom u Haagu htjelo konacno stati ukraj spekulacijama o broju mrtvih u nasoj zemlji koje su nerijetko prenapuhivane i kojime su gotovo svakodnevno manipuliralo u politikantske svrhe.
Eksperti Ujedinjenih naroda zakljucili su da nema govora o 200 ili 300 hiljada ubijenih u BiH, a rezultati njihovog istrazivanja, iako je ono provedeno potpuno odvojeno od onoga sto vec godinama radi Mirsad Tokaca sa svojim timom, gotovo se poklapaju sa brojkama stradalih do kojih je dosao njegov Istrazivacko-dokumentacioni centar (IDC).
"Konacna brojka od 104.732 zrtve rezultat je dvanaestogodisnjeg rada na bazama informacija, na gradenju i obnavljanju tih baza, na izvorima provjere, na poboljsanju metodologije, ucenju o ratu... Mi smo 2005. godine objavili brojku od 106.222 zrtve, ova iz 2010. godine nije mnogo drugacija, ali je znacajno pouzdanija i bolja kao dokument", tvrdi za sarajevsku «Slobodnu Bosnu» Ewa Tabeau.
POLITIZIRANJE BROJA UBIJENIH
U projektu cija je provedba trajala nekoliko godina Tabeau i njeni suradnici morali su se rijesiti nepouzdanih podataka, dupliranja imena zrtava, krivotvorenih i nepotpunih podataka. Podatke do kojih su dolazili usporedivali su s rezultatima popisa stanovnistva iz 1991. godine, vojnim i civilnim popisima poginulih, izvodima iz knjiga rodenih, rezultatima DNK analiza posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica... Sav taj trud rezultirao je jedinstvenim i, kako se tvrdi, veoma pouzdanim registrom imena ubijenih u ratu. Izvjestaj Ewe Tabeau sadrzi detaljne podatke o svakoj zrtvi, od mjesta na kojem je poginula, nacina na koji je ubijena te da li se radi o vojnim ili civilnim zrtvama.
"Postojala su dva glavna metodoloska pristupa procjeni ratnih zrtava", kaze Tabeau. "Prvi je empirijsko racunanje broja zrtava koje smo pravili koristeci individualne informacije o zrtvama iz izvora koji su se njima bavili kao sto su zabiljeske sa ekshumacija, podaci o nestalim osobama, smrtovnice zrtava rata, zatim vojni i podaci iz mrtvacnica... Iskljucili smo brojke do kojih smo dosli dupliranjem podataka i preklapanjem izvora. Drugi pristup oslanja se na postkonfliktne podatke. U Tribunalu smo koristili empirijski pristup racunanju kako bi izveli minimalan broj ratnih zrtava i aplicirali statisticke modele kako bi odredili priblizan broj onih cije smrti nisu pobrojane. Suma minimalnog broja zrtava bila je 89.186 dok smo metodom procijenjenog podregistra dosli do broja 15.546, sto sve u konacnici daje brojku od 104.732 zrtve rata."
Njezin je izvjestaj, medutim, vec naisao na kritike nekih od ovdasnjih duznosnika koji smatraju kako je brojka od 104 tisuce ubijenih ili premala ili previsoka. Primjerice, u nekim krugovima u Republici Srpskoj vec se godinama barata brojkom od "samo" 25 tisuca ubijenih u cetverogodisnjem ratu, dok pojedini politicari iz Federacije "odgovorno" tvrde da je u nasoj zemlji ubijeno vise od 200 tisuca ljudi, ali ne podastiru nikakve dokaze za takve tvrdnje.
"Imala sam mnogo profesionalnih diskusija o rezultatima nasih znanstvenih istrazivanja. Takoder sam i prije objavljivala neke zakljucke o svom radu. Politicki motivirane diskusije o statistikama ratnih zrtava kreiraju konfuziju i kaos, a ne potrebnu jasnocu i mir. Stoje najvaznije, politiziranje argumenata o statistici ratnih zrtava vrijeda obitelji zrtava, sprecava zarastanje ratnih rana u drustvu i ne dozvoljava pocetak bolje buducnosti koju svi trebate", tvrdi doktorica Tabeau.
U isto vrijeme ona reagira i na tvrdnje da je u konacan popis stradalih u ratu trebalo ukljuciti i imena onih koji nisu ubijeni, nego umrli od gladi, hladnoce, losih higijenskih uvjeta ili nedostatka lijekova. Tvrdeci kako je takve procjene gotovo nemoguce napraviti, Tabeau pojasnjava: "Od sijecnja ove godine, demografi haaskog Tuziteljstva kalkuliraju s brojkom od 104.732 zrtve u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. U ovoj su brojci ukljucene zrtve u borbama kao i civilne zrtve ukljucujuci i ljude ciji su posmrtni ostaci pronadeni u masovnim grobnicama. U ovu brojku nisu ukljucena imena ljudi koji su umrli od indirektnih posljedica rata. Takvi slucajevi su zabiljezeni u nekim izvorima, ali ih je nemoguce razdvojiti od osoba koje su umirale prirodnom smrcu."
ATLAS RATNIH ZLOCINA
Rezultati istrazivanja tima doktorice Tabeau gotovo u potpunosti se poklapaju s brojkama do kojih su dosli istrazitelji Informaciono-dokumentacijskog centra u Sarajevu. Rad Mirsada Tokace i njegovih suradnika na prikupljanju podataka o broju poginulih u ratu u BiH rezultirao je Bosanskim atlasom ratnih zlocina. Ovaj dokument u digitalnoj formi sadrzi cinjenice o zrtvama rata, masovnim ubojstvima, silovanjima i sudskim presudama, kao i podatke o unistavanju kulturnog i povijesnog naslijeda BiH od 1992. do 1995. godine. Bosanski atlas ratnih zlocina sadrzi 50.000 geokodiranih tocaka, a tim IDC-a dosad je posjetio vise od 2.500 mjesta na kojima su zlocini pocinjeni. "Istrazivanje i rezultati do kojih je dosla doktorica Tabeau su u neku ruku i priznanje nama u IDC-u za nas rad jer su nam rezultati gotovo komplementarni", kaze Tokaca, pojasnjavajuci da je brojka do koje je IDC dosao neznatno manja od one kojom barataju demografi Tribunala.
"Nasa baza podataka sadrzi 97.973 imena i potpuno je pouzdana jer su podaci provjereni nekoliko puta. Dakle, radi se o ljudima s imenom i prezimenom i tom brojkom da mi imamo je nemoguce manipulirati", tvrdi Tokaca. Direktor IDC-a kaze da lista nije konacna, jer je moguce svakoga dana uvrstiti ime neke od zrtava na listu, no da nije optimistican u pretpostavci da bi se ona mogla radikalno prosiriti. "Ovo je otvoren projekt i svako eventualno novo ime ce se dodati na listu. Sto je vise projekata poput naseg i doktorice Tabeau, lakse cemo doci do istine, do imena i nacina na koji su ljudi stradali. Ovaj proces se ne smije opstruirati. samo na ovakav konkretan nacin, obznanjivanjem imena zrtava do kojih se doslo znanstvenim putem, mozemo sprijeciti manipulacije njihovim sudbinama."
Mozda i najvaznija cinjenica, kada je u pitanju izvjestaj Ewe Tabeau jeste ona koja kaze kako ce se rezultati njezinog istrazivanja koristiti kao sluzbeni dokaz Tuzilastva u Haagu. Stoga ce svaka eventualna manipulacija biti nemoguca jer je broj od 104 tisuca mrtvih sluzbeni podatak Tribunala koji ce u svojim dokumentima u buducnosti koristiti i ostale institucije Ujedinjenih naroda.
"Mi smo ovom projektu pristupili tako da on na kraju postane sudski dokaz", zakljucuje Tabeau. "Kao takav, morao je ispuniti nekoliko kriterija potrebnih da bi to postao. Ono sto je najvaznije, da bi bila prihvacena kao dokaz, svaka informacija o zrtvama mora biti dobro definirana, transparentna i pouzdana a svaka metoda koja je koristena mora biti znanstveno priznata kao standardna. U svom sam poslu potpuno nezavisna u odnosu na bilo kakve politicke krugove u BiH i izvan nje. Povremeno sam vidala medijske izvjestaje koji su se ticali mog posla a koji su nekada bili pozitivni, nekada negativni. Zanimljivi su mi jer zelim vidjeti kako publika percipira nase napore. Vjerujem da ljudi u BiH cijene nase napore jer oni dolaze od skupine profesionalaca koji nemaju osobne ili politicke veze s BiH. Nasa misljenja o ovom pitanju su krajnje nepristrana i nezavisna."
STRADAO 68.101 BOSNJAK, 22.779 SRBA, 8.858 HRVATA TE 4.995 OSTALIH
Rezultati istrazivanja Ewe Tabeau govore da je u nasoj zemlji od 1992. do 1995. godine stradalo ukupno 104.732 ljudi, odnosno 42.106 civila te 62.626 vojnika. Ako se gleda nacionalna pripadnost, onda se zna da je stradao 68.101 Bosnjak, 22.779 Srba, 8.858 Hrvata te 4.995 osoba drugih nacionalnosti. Ukupno gledajuci, stradalih Bošnjaka je 58 posto, Srba 19, a Hrvata 7,5 posto. Od 62.626 poginulih vojnika, njih 526 bile su zene a od 42.106 poginulih civila, 9.842 su zene. Ewa Tabeau izracunala je i da je od septembra 1992. godine do augusta 1994. godine hicima snajperista sa sarajevskih zgrada ubijeno 3.798 osoba.
http://www.camo.ch/hag_broj_zrtava_bih.htm
Plan "gospode" Izetbegovića i Klintona. 
